Panamá

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Panamá
Nuestra Señora de la Asunción de Panamá
Buildings of Panama City.jpg
Zastava Paname
Zastava
Grb Paname
Grb
Koordinate: 8°59′N 79°31′W / 8.983°N 79.517°W / 8.983; -79.517Koordinate: 8°59′N 79°31′W / 8.983°N 79.517°W / 8.983; -79.517
Država Flag of Panama.svg Panama
Pokrajina Panama
Osnutak 1519.
Osnivač Pedro Arias de Ávila
Vlast
 - Gradonačelnik Bosco Vallarino
Površina
 - Urbano područje 275 km²
 - Područje utjecaja 2.560,8 km²
Visina 2-10 m
Stanovništvo (2010.)
 - Urbano područje 880.691
 - Urbana gustoća 2.750/km²
 - Područje utjecaja 1.272.672
Vremenska zona UTC-6 (UTC-6)
 - Ljeto (DST) UTC-5 (UTC-5)
Pozivni broj 507
UNESCO-va svjetska baština Arheološki lokalitet Panamá Viejo i povijesno središte Paname
Godina uvrštenja 1997. (prošireno 2003.)
Vrsta Kulturno dobro
Mjerilo ii, iv, vi
Ugroženost -
Poveznica UNESCO
Službena stranica municipio.gob.pa
Zemljovid
Panamá na karti Panama
Panamá
Panamá

Panamá (šp. skr. za "sveamerička") je najveći i glavni grad, te luka države Paname. Nalazi se u istoimenoj općini i pokrajini, oko 7 kilometara istočno od južnog ulaza u Panamski zaljev. Grad je političko i upravno središte države, ali i velegrad koji je jedno od središta međunarodne trgovine i bankarstva[1]. BDP grada je 2010. godine bio oko 11.700 $ po glavi stanovnika, i danas se odlikuje visokim neboderima koji se uzdižu iznad tropske kišne šume. Uz drvnu industriju znatna je proizvodnja građevnoga materijala, obradba kože i preradba duhana.

Panamá je i iznimno prometno razvijena, a njezina Međunarodna zračna luka Tocumen je najveća i najprometnija u Srednjoj Americi.

Panorama Paname s brda Ancon; Novi grad lijevo i Stari grad desno
Magnify-clip.png
Panorama Paname s brda Ancon; Novi grad lijevo i Stari grad desno

Panamá je također i veliko kulturno središte bogate baštine. Arheološki lokalitet Panamá Viejo i povijesno središte moderne Paname (Casco Antiguo) su upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 1997. godine. God. 2003., Panamá je zajedno s gradom Curitiba (Brazil) odabran za američki glavni grad kulture.

Stara jezgra grada Paname, Casco Antiguo
Ostaci katedrale Stare Paname Panamá Viejo

Povijest[uredi VE | uredi]

Grad Panamu je osnovao Španjolac Pedro Arias Davila 1519. godine nekih 10-ak km istočno od sadašnje gradske jezgre, tzv. Panamá Viejo ("Stara Panama"). God. 1671. ga je uništio engleski gusar Henry Morgan, nakon čega je obnovljen jugozapadno od Starog grada, na današnjem položaju. U međuvremenu su oko stare jezgre građene u stilu španjolskih kolonizatora podigao moderan grad koji je 1903. godine proglašen za glavni grad države. Grad je koncem 19., a osobito u 20. stoljeću doživio ogroman gospodarski procvat. Rastao je zahvaljujući svom geografskom položaju na prevlaci Paname, ali je veliki značaj dobio tek otvaranjem Panamskoga kanala, 1914. godine.

Trenutno, grad raste zbog pojačane imigracije, ali i špekulacija nekretninama, a možda i pranjem novca kolumbijskih narko dilera.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Panamá Viejo ("Stara Panama") je naziv za monumentalne ruševine povijesnog kompleksa prvog španjolskog grada koji je na pacifičkoj obali osnovao Pedra Arias de Avila 15. kolovoza 1519. godine kao prvo europsko naselje na pacifičkoj obali Amerike. Ovaj grad je bio polazna točka ekspedicija koje su osvojili Carstvo Inka u Peruu (1532.). Te je bilo jedno od glavnih postaja trgovačkih putova u povijesti američkog kontinenta i mjesto poznatih sajmova Nombre de Dios i Portobelo, kroz koje je prolazila većina zlata i srebra iz Amerike za Španjolsku[2]. Iako su njegove građevine ulavnom ruševine, sačuvan je netaknut plan ulica koji je svjedočanstvo o prirodi tog ranog naselja.

Povijesno središte modernog grada, Casco Antiguo ili Casco Viejo, je osnovano nakon uništenja Stare Paname (1671.) kao utvrda protiv daljnih napadaja pirata. U njemu se nalazi mješavina arhitektonskih stilova i njegovih oko 800 građevina odražava razne kulturne utjecaje: španjolske, karipske, francuske i kolonijalne. Najznamenitiji spomenici su:

  • Las Bóvedas ("Trezor") su zidine na morskoj strani grada
  • Katedrala i njezin trg (Plaza de la Catedral)
  • Crkva La Merced
  • Crkva sv. Filipa Nerija
  • Narodno kazalište Salón Bolivar (Teatro Nacional Salón Bolivar) iz 1908. godine ima izvanrednu prirodnu akustiku i mjesta za 800 posjetitelja
  • Palača čaplji, službenog naziva Palacio de las Garzas, je predsjednička palača koja je dobila ime po mnoštvu čaplji koje su nekada gnijezdile na njoj.
  • Francuski trg (Plaza de Francia) je dobio ime po francuskom veleposlanstvu na trgu, a poznat je po brojnim restoranima.

Oltar sv. Josipa je jedan od rijetkih spomenika koji je preživio napad pirata 1671. godine jer je tijekom napada bio zakopan u blato.

Moderni dio grada se odlikuje mnogim neboderima (njih 127) uz koje se trenutno grade mnogi novi (oko 110 projekata u izgradnji), što grad smješta na 39. mjesto po broju nebodera na svijetu[3]. Most stogodišnjice (Puente Centenario) koji prelazi preko Panamskog kanala je nagrađivani viseći most iz 2004. godine koji je ipak 600 metara kraći od starog 1.654 m dugog lučnog "Mosta Amerika" (Puente de las Américas) iz 1962. godine[4].

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Panamá je zbratimljena s gradovima:

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Panamá
  1. Investiranje u Panami na BussinesPanama.com (engl.) preuzeto 7. siječnja 2011.
  2. Svjetska baština grada Paname (engl.) Preuzeto 9. siječnja 2012.
  3. Popis nebodera na Skyscraperpage.com (engl.) Preuzeto 9. siječnja 2012.
  4. Most stogodišnjice na Mensual.prensa.com (šp.) Preuzeto 9. siječnja 2012.
  • Gustavo A. Mellander, Nelly Maldonado & Charles Edward Magoon, The Panama Years, Río Piedras, Puerto Rico: Editorial Plaza Mayor, 1999. ISBN 1-56328-155-4

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]