Prijeđi na sadržaj

Socijalistička Republika Makedonija

Izvor: Wikipedija
Zastava SR Makedonije

Socijalistička Republika Makedonija (SR Makedonija, SRM) je bivša jugoslavenska republika. Preimenovana je u "Socijalističku Republiku" kad i ostale jugoslavenske republike, Ustavom iz 1963., a osamostalila se 1992., te potom promijenila naziv u "Republika Makedonija". Spadala je među najnerazvijenije jugoslavenske republike, a po veličini je bila četvrta, prije SR Slovenije i SR Crne Gore. Službeni jezik bio je makedonski,[1] a albanski i turski su se takoder rabili kao službeni jezici u općinama s brojnom albanskom i turskom narodnošću,[2] te u školskomu sustavu.[2] Ustav SR Makedonije je odredio SRM kao nacionalnu državu makedonskoga naroda, te albanske i turske narodnosti.[2]

SR Makedonija je nastala na teritoriju koje je u Balkanskim ratovima 1912.-1913. bila zauzela Kraljevina Srbija, ali na kojemu se nije govorilo srpski jezik i na kojemu nije među stanovništvom raširena srpska nacionalna svijest. Na tom se području u dotadašnjem okviru Otomanskog Carstva nije bila ostvarena mogućnost za razvoj slavenskih obrazovnih, znanstvenih i drugih institucija;[3] a okviru protu-otomanske revolucionarne organizacije VMRO se zapravo širila ideja o pripadnosti jezično i kulturalno izrazito srodnom bugarskom narodu.[4] U okviru Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata se nastojalo tamo graditi srpske institucije i uvjeriti Makedonce da su Srbi.[5] U razdoblju nakon kraja II. svjetskog rata (u samom II. svjetskom ratu Bugarska je sebi bila pripojila glavninu teritorija Makedonije) je uspostavljena Narodna (od 1963. god.: Socijalistička) Republika Makedonija kao federalna jedinica komunističke Jugoslavije, u kojoj su Makedonci nacija (u Makedoniji su postojale u značajnom broju nacionalne manjine, u prvom redu Albanci u područjima uz zapadnu granicu), s vlastitim nacionalnim institucijama,[6] u skladu s političkim ciljevima Komunističke partije Jugoslavije.[7] Tako je u Skoplju pokrenuto visoko školsko u Makedoniji 1949. godine, osnivanjem prva tri fakulteta iz kojih je nastalo Sveučilište Svetog Ćirila i Metoda.[8] Te su makedonske institucije, a i gospodarstvo koje se postupno industrijaliziralo, izgrađivane u jugoslavenskom kontekstu, tj. uz pomoć i pod utjecajem institucija iz drugih federalnih jedinica SFR Jugoslavije.[9]

Poznati makedonski komunisti

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ (mak.) РЕШЕНИЕ на Антифашиското собрание на народното ослободуене на Македонија за заведуене на македонскиот јазик како службен јазик во македонската држава (Rješenje Antifašističkog sobranja narodnog oslobođenja Makedonije o uvođenju makedonskoga jezika kao službenog jezika u državi Makedoniji), dokument br. 8, 2. kolovoza 1944., Prohor Pčinjski, Metodije Andonov Čento (predsjedatelj ASNOM)
  2. 1 2 3 Spasov, Ljudmil; Arizankovska, Lidija. Hierarhizacija jezikov v Republiki Makedoniji in Republiki Sloveniji glede na jezikovno politiko Evropske unije, (161. – 169.) u: Vidovič-Muha, Ada. (ur.) Slovenski knjižni jezik – aktualna vprašanja in zgodovinske izkušnje : ob 450-letnici izida prve slovenske knjige, Zbirka »Obdobja – metode in zvrsti« (vol. 20, ISSN 1408-211X), Center za slovenščino kot drugi/tuji jezik pri Oddelku za slovenistiko Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani, Ljubljana, 2003., ISBN 961-237-057-5, (COBISS.SI), str. 163., 164.
     »Prvi člen Ustave SR Makedonije (Ustav na SRM, 1974) je SRM definiral kot nacionalno državo makedonskega naroda ter albanske in turške narodnosti v njej. V členih 220 in 222 je bilo zapisano, da ljudje lahko prosto uporabljajo svoj jezik in pisavo za izražanje in razvijanje svoje kulture.«
    (Vidovič-Muha, 2003., 163.)
     »Poleg tega so makedonske (in slovenske) javne osebe v okvirih SFRJ (zunaj SR Makedonije oziroma SR Slovenije) zelo redko upoštevale pravico do uporabe svojega jezika v javnem sporazumevanju, in to je dajalo vtis, da je edini uradni jezik na ravni države SFRJ srbohrvaščina.«
    (Vidovič-Muha, 2003., 164.)
  3. ↑ "Makedonska kultura i civilizacija", Goran Kalogjera, Filozofski fakultet u Rijeci, 2017. (155 stranica) str. 19, 35, 88-89, 90
  4. ↑ "Drevna nacionalnost i vjekovna borba za državnost", Ulf Brunnbauer, u zborniku "Historiografski mitovi u Republici Makedoniji" Kamberović, Husnija (ur.):, Sarajevo, 2003: str. 308, 309
  5. ↑ Goran Kalogjera, op. cit., str. 108-109
  6. ↑ "Makedonija i Makedonci u Jugoslaviji: Uspostavljanje sopstvenog identiteta", Ljubica Jančeva, Aleksandar Litovski, u "Jugoslavija u istorijskoj perspektivi" (ur. Latinka Perović), "Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji", Beograd 2017., str. 158, 163, 167
  7. ↑ "Makedonski komunisti i borba makedonskog naroda za nacionalno i socijalno oslobođenje uoči rata i revolucije", Ivan Katardžiev, ČSP Vol. 13 No. 2., 1981., str. 40, 41, 47
  8. ↑ Sveučilište Svetih Ćirila i Metoda u Skopju, "Historical Facts" (engleski), pristupljeno 4. kolovoza 2025.
  9. ↑ Goran Kalogjera, op. cit., str. 90


Članak Socijalistička Republika Makedonija koji govori o povijesti je mrva. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijalistička_Republika_Makedonija&oldid=7266641"