Povljana

Koordinate: 44°20′46″N 15°06′54″E / 44.346°N 15.115°E / 44.346; 15.115
Izvor: Wikipedija
Povljana
Povljana (grb).gif
Povljana na karti Hrvatska
Povljana
Povljana
Povljana na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava zadarske zupanije.gif Zadarska
Načelnik općine Predrag Rukavina
Površina 38,57 km2
Stanovništvo (2001.) 713
Stanovništvo (2011.) 759
Broj stanovnika
Povljana, Zadarska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Povljana 759 669
Ukupno
[uredi]		 713 759 669
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Poštanski broj 23249 Povljana
Sunset povljana.jpg
Zalazak sunca u Povljani
Povljana na karti Zadarska županija
Povljana
Povljana
Povljana na zemljovidu Zadarske županije
Povljana

Povljana je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Zadarskoj županiji, na južnom dijelu otoka Paga.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Povljana je smještena na uzvisini, odnosno na dodiru vapnenačkog kamenjara i plodnog polja. Proteže se na 38,57 kvadratnih kilometara. Vrlo veliki dio povljanskog prostora prekriven je poljima vinove loze. Povljana je u prošlosti bila poljoprivredno područje koje je prehranjivalo veći dio otoka Paga.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništa iz 2011. godine općina Povljana imala je 759 stanovnika.[1]

Prema posljednjem popisu stanovništa iz 2021. godine općina Povljana ima 680 stanovnika.

Općina Povljana: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
132
322
207
185
176
236
236
405
635
698
746
693
655
678
713
759
669
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Pag. U 1869. sadrži dio podataka grada Pag. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Povljana: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
132
322
207
185
176
236
236
405
635
698
746
693
655
678
713
759
669
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1869. sadrži podatke za naselje Vlašići, grad Pag. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Povijest[uredi | uredi kôd]

Na području Općine Povljana na otoku Pagu razvija se život još od prapovijesnih vremena. Najstariji pronađeni predmet je jedan dio kamene sjekire iz bakreno-kamenog doba (eneolitik). Liburni ali i Rimljani ostavili su vrlo značajne tragove u prošlosti otoka Paga. Brojni su dokazi za to, a pogotovo na području Povljane.

Sam naziv mjesta Povljane nastalo je od Pauliniana, ali pomoću latinskog sufiksa – ana, od rimskog imena Paulus. Hrvati vrlo rano na tom području počinju osnivati svoja naselja. O njihovoj prisutnosti na području Povljane svjedoči i nekoliko srednjovjekovnih groblja (Stara Povljana, Grušna, Belotine ograde i Gomilica) i crkava. Ime Povljana (odnosi se na Staru Povljanu) u prošlosti se spominje tokom gradnje crkve Sv. Martina, točnije 13. veljače 1345. godine. Kasnije se još spominje 1452. i 1492. godine, iako je naselje mnogo starije. U uvali Stara Povljana do 17. stoljeća nalazilo se je selo koje je nosilo ime - Povljana. Od trenutka kada su ga stanovnici napustili zove se Stara Povljana. Njezino stanovništvo je preseljeno u susjednu uvalu odnosno današnju Povljanu. 1750. godine u Novoj Povljani živjelo je 90, a pred kraj 19. stoljeća 182 stanovnika. Pošto su paški plemići bili vlasnici Povljanskih posjeda (do kraja 1. svjetskog rata), mnogobrojni težaci iz grada Paga odlazili su obrađivati plodna polja u Povljani. Kako je bilo daleko svakog dana putovati iz Paga u Povljanu i obrnuto, ti Pažani trajno su se nastanili u Povljani. O tome svjedoči usmena predaja i prezimena koja i danas postoje i u Pagu i u Povljani (Bakac, Crljenko, Orlić, Pogorilić, Rukavina, Rumora, Škoda, Tičić, Vičević).

Prezimena[uredi | uredi kôd]

Većina današnjih prezimena Povljane potječe iz grada Paga, ali ima i iz drugih okolnih krajeva, ovo su neka od njih:

Bačić (iz Podgorja), Bakac (iz Paga; zapravo Bakač), Bakić (iz Podgorja; izumrli), Crljenko (iz Paga),, Gerković (iz Kolana, izumrli), Jurišić (iz okolice Senja), Kapović (iz Vira), Kuzmić (starinci; izumrli), Lovren (nepoznato podrijetlo), Lovrović (sa Silbe; izumrli), Milutina (s Raba, ranije Milutinić), Oguić (iz Paga; ranije Ogulić, izumrli), Orlić (iz Paga), Pavlović (iz Nina; izumrli), Petranić (s Brača, izumrli), Pogorilić (iz Paga), Rukavina (jedna grana iz Paga, a jedna s Vira), Rumora (iz Paga), Sabalić (iz Paga, izumrli), Sorić (iz Preka na Ugljanu; izumrli), Stipičić (s Brača; izumrli), Škoda (iz Paga), Tičić (iz Paga), Vičević (iz Paga), Vlajnić (iz Obrovca; izumrli), Vučković (starinci, zapravo Vušković).

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Vrlo bogati izvori vode omogućuju lokalnom stanovništvu bavljenje poljodjelstvom (uglavnom za vlastite potrebe, a to su povrće i vinogradarstvo). Uz poljoprivredu, stanovništvo Povljane bavi se ribarstvom i stočarstvom te u posljednje vrijeme turizmom. Razvija se lječilišni turizam na području ljekovitog blata Segal koji je bogat ljekovitim peloidom.[2] Lokalne vlasti planiraju proglasiti park prirode Povljansko polje.[3]U blizini se nalaze ornitološki rezervati Velo blato i Malo blato[4] Zaštićeni dijelovi prirode u Povljani 2007. zauzimaju 327,63 ha, što je 8,56% površine općine.[5] Dok ne ustanove što proglašenje cijelog Povljanskog polja parkom prirode donosi, a što oduzima, općinari su se u prvom koraku ograničili na Velo blato koje su proglasili rezervatom prirode.[6]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Zaštićenu graditeljsku baštinu u općini 2007. godine u potpunosti čine arheološka područja, koja zauzimaju 18,62 ha, što čini 0,48% općine.[5]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • Dječji vrtić "Povljanski tići"
  • Osnovna škola "Juraj Dalmatinac Pag" - PŠ Povljana

Kultura[uredi | uredi kôd]

  • Muška klapa Povljana, osnovana 1998. godine
  • Ženska klapa Kalada, osnovana 2006. godine

Šport[uredi | uredi kôd]

  • Boćarski klubovi: Povljana i Bas

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

  • Ante Tičić (Povljana, 18. rujna 1944.) - suvremeni hrvatski književnik
  • Ante Rumora (Povljana, 3. prosinca 1944.) - glumac
  • Valerio Orlić - hrv. književnik, osnivač Hrvatskoga književnog društva iz Rijeke[7]
  • Boris Tičić (Zadar, 22. svibnja 1957.) - nogometaš i trener
  • Šime Vičević (Zadar, 4. veljače 1986.) - profesor i novinar

Izvori[uredi | uredi kôd]

DZS

TZ Povljana

  1. ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
  2. ↑ TZ Povljana. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2015. Pristupljeno 16. kolovoza 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. ↑ Zadarski list
  4. ↑ TZ Povljana. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. veljače 2015. Pristupljeno 16. kolovoza 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. ↑ a b Zadarska županija: izmjene i dopune prostornog plana uređenja općine Povljana, Zagreb, 2007 (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 21. listopada 2012. Pristupljeno 6. kolovoza 2015. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  6. ↑ 057info/Novi list: Jedinstveno: Povljana teži postat rezervat prirode, 9. listopada 2010.
  7. ↑ Zadarski list

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Povljana&oldid=6488962"