Prvo Bugarsko Carstvo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Prvo Bugarsko Carstvo
ц︢рьство бл︢гарское
ts'rstvo bl'garskoe
Simple Labarum.svg
 
Coats of arms of None.svg
 
The Monogram of Kubrat.png
681. – 1018. Simple Labarum.svg
 
Flag of Constantine Tikh of Bulgaria 13th century.png
Lokacija Bizanta
Prvo Bugarsko Carstvo početkom 10. stoljeća
Glavni grad Pliska (681. – 893.)
Preslav (893. – 968./972.)
Skopje, Ohrid,[1] Bitola (do 1018.)
Jezik/ci bolgarski,
srednjovjekovni grčki,
starorumunjski
starobugarski (postao službeni 893.)
Religija Tengrizam (državna religija)
Kršćanstvo
Slavenska mitologija (681.-864.)

Bugarsko pravoslavlje (893. postalo službeno)

Vlada Nije dana
Povijest Srednji vijek
 - Dolazak bugarskih plemena na Balkan 681. 
 - Predaja Bizantu  1018.
Površina
 - 830. 593,000 km²
 - 927. 807,000 km²
 - 1000. 487,000 km²

Prvo Bugarsko Carstvo (starobugarski: ц︢рьство бл︢гарское, ts'rstvo bl'garskoe) je bila srednovjekovna bugarska država u Jugoistočnoj Europi koja je postojala između 7. i 11. stoljeća.

Carstvo je nastalo oko 681. godine, kada su bugarska plemena na čelu s Asparuhom naselila sjeveroistočni dio Balkana.[2][3][4] Bugari su učvrstili svoju državu sjeverno od Bizanta, s kojim su često bili u sukobu što je rezultiralo s nekoliko ratova. Dvije sile su također uživale i razdoblje mira i saveza, od kojih su najpoznatiji tijekom Druge arapske opsade Carigrada, gdje je bugarska vojska razbila opsadu i uništila arapsku vojsku, čime je spriječena arapska invazija u jugoistočnu Europu.[5] Bizant je imao jak kulturni utjecaj na Bugarsku, koji je također doveo do eventualnog usvajanja kršćanstva 864. godine.

Prvo Bugarsko Carstvo za vrijeme vladavine Simeona.

Nakon raspada Avarskog kaganata zemlja je proširila svoj teritorij sjeverozapadno do Panonske nizine. Kasnije su Bugari bili suočeni s napredovanjem Pečeneza i Kumana, da bi postigli odlučujuću pobjedu nad Mađarima i tako uspostavli kontrolu u Panoniji.

U 9. i 10. stoljeću vodilo se niz ratova između Hrvatske i Bugarske. Jedna od najpoznatiji bitaka bila je Bitka u bosanskim planinama 927. godine kada su hrvatske snage pod vodstvom kralja Tomislava, potpuno uništile bugarske snage vojvode Alogobotura, pobivši većinu bugarskih vojnika. Ovo je bila jedina bitka koju je car Simeon ikada izgubio.

Koncem 9. i početkom 10. stoljeća, knez Simeon ostvario je niz pobjeda nad Bizantom. Nakon toga, dobio je titulu cara, i nastavlja širiti svoje carstvo u većoj mjeri. Nakon uništenja bizantske vojske u bitci kod Aheloja 917., Bugari su opsjedali Carigrad 923. i 924. Bizantinci su se međutim na kraju oporavili te su 1014. pod vodstvom Bazilija II. nanijeli veliki poraz Bugarima u bitci na Belasici. Do 1018. posljednja bugarska uporišta predana su Bizantu, te je Prvo Bugarsko Carstvo prestalo postojati.[6] Njega je naseljedilo Drugo Bugarsko Carstvo 1185. godine.

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. [1]
  2. Kratka povijest Bugarske, R. J. Crampton, Cambridge University Press, 2005., ISBN 0521616379, pp. 8-9. (engl.)
  3. The New Cambridge srednjovjekovna povijest: Volume 1, c. 500 - c. 700, Paul Fouracre, Cambridge University Press, 2005, ISBN 0521362911, p. 301.(engl.)
  4. Мутафчиев, П. Гюзелев. В, История на българския народ 681-1323. Българска Академия на науките, 1986. стр. 106-108.(bug.)
  5. Theophanes, p. 397
  6. Norwich 1998