Prijeđi na sadržaj

Rat u Gazi

Izvor: Wikipedija
Napad Hamasa na Izrael
Bliskoistočni sukob

     Pojas Gaze
     Područja Pojasa Gaze pod kontrolom Izraela
     Evakuirana područja
Vrijeme 7. listopada 2023. – danas
Mjesto Izrael, Palestina i južni Libanon
Ishod de jure prekid vatre
de facto ograničeni rat
Sukobljene strane
Hamas
Islamski džihad
Narodni front za oslobođenje Palestine
Demokratski front za oslobođenje Palestine
 Izrael
Potpora:
SAD
Postrojbe
Brigade al-kasam
Brigade al-kuds
Brigade Abu Ali Mustafa
Brigade nacionalnog otpora		 Izraelske obrambene snage
Izraelska policija
Opća sigurnosna služba
Gubitci
Prema Ministarstvu zdravstva Palestine (Hamas):
preko 80 744 ubijenih
preko 172 588 ranjenih		 Prema Ministarstvu zdravstva Izraela:
preko 800 ubijenih civila
preko 1154 ubijenih vojnika i policajaca
preko 13 500 ranjenih
17 Nepalaca ubili pripadnici Hamasa, 7 povrijeđenih

Rat u Gazi[a] oružani je sukob u Pojasu Gaze i Izraelu kao dio neriješenih izraelsko-palestinskih odnosa unutar širega Bliskoističnoga sukoba. Rat je započeo 7. listopada 2023. iznenadnim napadom palestinske militantske skupine Hamasa na Izrael u kojem je poginulo 1195 Izraelaca, a 251 je uzet kao talac. Od početka potom započete izraelske ofenzive poginulo je preko 72 000 Palestinaca,[1][2] no više studija u The Lancetu pokazuje da je pravi broj stradalih puno veći.[3][4][5] Mnogi znanstveni izvori i međunarodne organizacije poput UN-a i raznih nevladinih organizacija te Međunarodne zajednica istraživača genocida (International Association of Genocide Scholars) zaključili su da se izraelske akcije u Gazi slažu s definicijom genocida pod međunarodnim pravom.[6] Više je država objavilo da je riječ o genocidu i podržalo postupke pred Međunarodnim sudom. Izrael i saveznici, uključujući SAD, opovrgavaju genocid.[7]

Nakon napada sedmog listopada Izrael je započeo bombardiranje te kasnije invaziju Gaze 27. listopada nakon što su militanti uklonjeni s teritorija; nekoliko je ofenziva provedeno, kao što su ofenziva Rafah, tri bitke u blizini Han Junisa i opsada sjeverne Gaze, a kulminirale su opsadom grada Gaze 2025. godine. Izvršen je atentat na vođe Hamasa unutar i izvan granica Gaze. Prekid vatre iz 2023. propao je, a drugi prekid iz siječnja 2025. završio je iznenadni izraelski napad u ožujku te godine. Treći je prekid vatre stupio na snagu 10. listopada 2025. godine kada su se Izrael i Hamas dogovorili oko prve faze plana primirja pod vodstvom SAD-a.[8]

Rat je uzrokovao iznimne humanitarne troškove. Izraelska stroga blokada prekinula je dovod osnovnih potrepština što je dovelo do djelomične gladi.[9] Oko 90 % civilne infrastrukture u Gazi uništeno je, a nužnosti poput vode, struje i održavanja čistoće ometene su.[10] Veliki su dijelovi nenaseljivi[11] kako je većina bolnica, vjerskih i kulturnih spomenika te obrazovnih institucija uništeno.[12] Gazijski novinari, medicinski radnici i razni drugi pripadnici javnih službi zatvarani su, mučeni i ubijani.[13][14][15] Izrael je tisuće Palestinaca iz Gaze i Zapadne obale zatvorio od početka rata.[16] Gotovo pa su svi od 2,3 milijuna stanovnika pojasa prisilno premješteni. Preko 100 000 Izraelaca također je premješteno unutar države na vrhuncu konflikta. Prvi dan napada bio je najsmrtonosniji u izraelskoj povijesti, a rat je u cjelosti bio najsmrtonosniji za Palestince unutar širega sukoba.[17]

Rujna 2025. Istražna komisija UN-a zaključila je da su u Pojasu Gaze počinjena četiri od pet činova genocida kako ih definira Konvencija UN-a iz 1948. godine.[18] Pri Međunarodnom sudu pregledava se slučaj protiv Izraela pod optužbom genocida.[19] Stručnjaci i organizacije za zaštitu ljudskih prava također su izjavile da su Izrael i Hamas počinili druge ratne zločine. Neki su opisali napade sedmi listopada kao genocid ili genocidni masakr Izraelaca. Mučenje i spolno zlostavljanje počinjeni su na obje strane rata.[20]

Izrael je primio široku vojnu i diplomatsku pomoć od SAD-a, ali i drugih zapadnih zemalja.[21] Rat je odjeknuo i regiji sa skupinama Osi otpora diljem arapskih zemalja, iranskim napadima na američke baze, Iransko-izraelskim ratom i ratom u Iranu 2026. godine.[22] Sukobi Hezbollaha i Izraela doveli su do rata u Libanonu 2024. i 2026. godine te trenutačnih izraelskih operacija u Siriji.

Rat ima iznimne regionalne i međunarodne posljedice s velikim prosvjedima u svijetu i porastom antisemitizma i rasizma usmjerena protiv Palestinaca.

Pozadina

[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Bliskoistočni sukob

Početak sukoba

[uredi | uredi kôd]

Rat je započeo 7. listopada 2023. koordiniranom iznenadnom ofenzivom nekoliko militantnih skupina Palestinaca na izraelske gradove, granične prijelaze u Gazi, susjedne vojne objekte i civilna naselja. To je prvi izravni sukob unutar de jure područja Izraela još od arapsko-izraelskog rata 1948.[23][24] Neprijateljstva su počela u ranim jutarnjim satima raketnim napadima na Izrael i upadima vozila na izraelsko područje, uz brojne napade na izraelske civile i vojsku. Neki su analitičari te događaje označili početkom treće palestinske intifade.[b] Izrael je službeno objavio rat, prvi put od Jomkipurskog rata 1973.

Napad su predvodile palestinske militantne skupine, poput Hamasa, Islamskog džihada i Narodnog fronta za oslobođenje Palestine. Na hitnom sastanku na Zapadnoj obali nedugo nakon početka napada, predsjednik Palestinske uprave Mahmoud Abbas izrazio je podršku infiltraciji u Gazi, rekavši da Palestinci imaju pravo braniti se od izraelske okupacije.[25][26] U Izraelu su sve glavne oporbene stranke zagovarale formiranje vlade nacionalnog jedinstva za borbu protiv palestinske ofenzive.[27]

Najmanje 2200 raketa ispaljeno je iz Pojasa Gaze, dok su Hamasovi militanti probili barijeru između Gaze i Izraela, ubivši najmanje 300 Izraelaca i potaknuvši izraelsku vladu na proglašenje izvanrednog stanja. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je u obraćanju građanima nakon početka napada da je Izrael »u ratu«.[28][29][30][31] Palestinski militanti koji su se infiltrirali u Izrael ušli su u nekoliko kibuca koji okružuju Pojas Gaze i izraelski grad Sderot, a palestinski i izraelski medijski izvori javljaju da su izraelski vojnici i civili uzeti kao taoci.[32] Izraelske obrambene snage uzvratile su zračnim napadima na Pojas Gaze u kojima su stradala najmanje 232 Palestinca.[nedostaje izvor]

Zapadne države, Argentina, Brazil i Indija osudile su Hamas za nasilje i opisale korištenu taktiku terorizmom,[33] dok su neke arapske i muslimanske zemlje okrivile izraelsku okupaciju i poricanje palestinske državnosti kao temeljni uzrok eskalacije.[34] Većina država pozvala je na deeskalaciju.

Nakon izbijanja rata između Izraela i Hamasa hutisti iz Jemena počeli su ispaljivati projektile na Izrael i napadati brodove u blizini jemenske obale u Crvenom moru, za što kažu da je znak solidarnosti s Palestincima i s ciljem olakšavanja ulaska humanitarne pomoći u Pojas Gaze.

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Ovaj sukob poznat je pod još nekoliko naziva, uključujući Rat Izraela i Hamasa, Operacija »Željezni mačevi« i Rat 7. listopada.
  2. ↑ Poslije Prve i Druge Intifade.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Reuters. How many Palestinians has Israel's Gaza offensive killed?. pristupljeno 5. lipnja 2026.
  2. ↑ Gaza death toll nears 73,000 in Israeli offensive (engleski). 14. svibnja 2026. Pristupljeno 5. lipnja 2026.
  3. ↑ Jamaluddine, Zeina; Abukmail, Hanan; Aly, Sarah; Campbell, Oona M R; Checchi, Francesco. Veljača 2025. Traumatic injury mortality in the Gaza Strip from Oct 7, 2023, to June 30, 2024: a capture–recapture analysis. The Lancet (engleski). 405 (10477): 469–477. doi:10.1016/S0140-6736(24)02678-3
  4. ↑ Bloxham, Donald. 3. travnja 2026. The 7 October Atrocities and the Annihilation of Gaza: Causes and Responsibilities. Journal of Genocide Research (engleski). 28 (2): 294–319. doi:10.1080/14623528.2025.2483546. ISSN 1462-3528
  5. ↑ Tanno, Sophie. 9. siječnja 2025. Gaza death toll has been significantly underreported, study finds. CNN (engleski). Pristupljeno 5. lipnja 2026.
  6. ↑ Mohyeldin, Ayman; Hamdan, Basel. 10. prosinca 2024. Why Amnesty International and other experts say Israel is committing genocide in Gaza. MS NOW (engleski). Pristupljeno 5. lipnja 2026.
  7. ↑ Trump Rejects Israel Is Committing Genocide In Gaza: 'They're In a War'. Latin Times (engleski). 4. kolovoza 2025. Pristupljeno 5. lipnja 2026.
  8. ↑ Christou, William; Burke, Jason. 9. listopada 2025. First phase of ceasefire deal to end war in Gaza agreed by Israel and Hamas. The Guardian (engleski). ISSN 0261-3077. Pristupljeno 5. lipnja 2026.
  9. ↑ Israel: Starvation Used as Weapon of War in Gaza | Human Rights Watch (engleski). 18. prosinca 2023. Pristupljeno 5. lipnja 2026.
  10. ↑ UN says 70% of Gaza's water production disrupted as Israel blocks 'dual-use' repair item. Anadolu (turski). Pristupljeno 5. lipnja 2026.
  11. ↑ Amnesty International concludes Israel is committing genocide against Palestinians in Gaza. Amnesty International (engleski). 5. prosinca 2024. Pristupljeno 5. lipnja 2026.
  12. ↑ How Israel has destroyed Gaza’s schools and universities. Al Jazeera (engleski). Pristupljeno 5. lipnja 2026.
  13. ↑ Basyouni, Ahmed. New Palestinian testimonies reveal horrors of Israel’s prisons. The New Arab (engleski). Pristupljeno 5. lipnja 2026.
  14. ↑ Kelly, Annie; Osman, Hoda; Jallad, Farah. 25. veljače 2025. More than 160 Gazan medics held in Israeli prisons amid reports of torture. The Guardian (engleski). ISSN 0261-3077. Pristupljeno 5. lipnja 2026.
  15. ↑ Civil society and civilians must be protected in “harrowing” Gaza conflict. OHCHR (engleski). Pristupljeno 5. lipnja 2026.
  16. ↑ Urgently investigate inhumane treatment and enforced disappearance of Palestinians detainees from Gaza. Amnesty International (engleski). 20. prosinca 2023. Pristupljeno 5. lipnja 2026.
  17. ↑ Krauss, Joseph. 14. svibnja 2024. Palestinians mark 76 years of dispossession as a potentially even larger catastrophe unfolds in Gaza. AP News (engleski). Pristupljeno 5. lipnja 2026.
  18. ↑ Israel has committed genocide in the Gaza Strip, UN Commission finds. OHCHR (engleski). Pristupljeno 5. lipnja 2026.
  19. ↑ ICJ orders Israel to halt Rafah assault amid ‘immense risk’ to Palestinians. Al Jazeera (engleski). Pristupljeno 5. lipnja 2026.
  20. ↑ Dannenbaum, Tom; Dill, Janina. Listopad 2024. International Law in Gaza: Belligerent Intent and Provisional Measures. American Journal of International Law (engleski). 118 (4): 659–683. doi:10.1017/ajil.2024.53. ISSN 0002-9300
  21. ↑ Solomon, Erika. 29. ožujka 2024. A Loyal Israel Ally, Germany Shifts Tone as the Toll in Gaza Mounts. The New York Times (engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 5. lipnja 2026.
  22. ↑ nations, David E. SangerDavid E. Sanger has covered conflicts among; Foreign, Superpowers in More Than Four Decades as a; Times, Washington correspondent for the. 28. veljače 2026. For Trump, the Iran Attack Is the Ultimate War of Choice. The New York Times (engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 5. lipnja 2026.
  23. ↑ Beauchamp, Zack. 7. listopada 2023. Why did Hamas invade Israel?. Vox (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 7. listopada 2023. Pristupljeno 7. listopada 2023.
  24. ↑ Erlanger, Steven. 7. listopada 2023. An Attack From Gaza and an Israeli Declaration of War. Now What?. The New York Times (engleski). ISSN 0362-4331. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. listopada 2023. Pristupljeno 7. listopada 2023.
  25. ↑ Yang, Maya; Bayer, Lili; Ho, Vivian; Fulton, Adam; Bayer. 7. listopada 2023. Israel says civilians and soldiers held hostage in Gaza after major Palestinian attack – live. The Guardian (engleski). ISSN 0261-3077. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. listopada 2023. Pristupljeno 7. listopada 2023.
  26. ↑ Mahmoud Abbas: Palestinians have right to defend themselves against 'terror'. Al Arabiya. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. listopada 2023. Pristupljeno 7. listopada 2023.
  27. ↑ Staff. 7. listopada 2023. Yair Lapid offers to form emergency unity government with Netanyahu after Hamas terror attack. [he Jewish Chronicle. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. listopada 2023. Pristupljeno 8. listopada 2023.
  28. ↑ Live updates: Militants infiltrate Israel from Gaza as Hamas claims major rocket attack. CNN. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. listopada 2023. Pristupljeno 7. listopada 2023.
  29. ↑ McKernan, Bethan. 7. listopada 2023. Hamas launches surprise attack on Israel as Palestinian gunmen reported in south. The Guardian. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. listopada 2023. Pristupljeno 7. listopada 2023.
  30. ↑ Fabian, Emanuel. 7. listopada 2023. IDF declares 'state of readiness for war' amid Hamas infiltrations, rocket barrages. The Times of Israel. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. listopada 2023. Pristupljeno 7. listopada 2023.
  31. ↑ Staff, ToI. 'We are at war,' Netanyahu says, after Hamas launches devastating surprise attack. Times of Israel (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 7. listopada 2023. Pristupljeno 7. listopada 2023.
  32. ↑ Ynet. 7. listopada 2023. Netanyahu: 'We are at war'. Ynetnews (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 7. listopada 2023. Pristupljeno 7. listopada 2023.
  33. ↑ World reaction to surprise attack by Palestinian Hamas on Israel. Al Jazeera (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 7. listopada 2023. Pristupljeno 8. listopada 2023.
  34. ↑ Arab states call for restraint after Hamas attack— but some blame Israel. The Forward. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. listopada 2023. Pristupljeno 8. listopada 2023.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Rat u Gazi


Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Rat_u_Gazi&oldid=7478262"