Država Palestina

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Država Palestina. Za druga značenja pogledajte Palestina (razdvojba).
Država Palestina
دولة فلسطين
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Fida'i
Položaj Države Palestine
Glavni grad Jeruzalem,
de facto Ramala
Službeni jezik arapski
Neovisnost 15. studenog 1988.1
Površina 163. po veličini
 - ukupno 6.020 km2
 - % vode 3,5 %
Stanovništvo 121. po veličini
 - ukupno (2021.) 5.208.004[1]
 - gustoća 731/km2
Valuta egipatska funta, izraelski šekel, jordanski dinar
Pozivni broj 970
Vremenska zona UTC +2
UTC +3 ljeti
Internetski nastavak .ps
1Neovisnost proglasilo Palestinsko nacionalno vijeće u Alžiru.

Palestina (arap. فلسطين‎, Filasṭīn), službeno Država Palestina (arap. دولة فلسطين, Dawlat Filasṭīn),[2] djelomično je priznata država na Bliskom istoku.[3] Službeno je nastala unilateralnim usvajanjem deklaracije o neovisnosti koju su 15. studenoga 1988. u egzilu proglasili Palestinska oslobodilačka organizacija[4] i Palestinsko nacionalno vijeće. Međunarodno-pravni status priznat joj je 29. studenoga 2012. nakon glasanja u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, kada je Državi Palestini dodijeljen status države promatrača u Ujedinjenim narodima (s 138 glasova za, 9 protiv i 41 suzdržanih).[5]

Članica je Arapske lige, Organizacije islamske konferencije, G77, Međunarodnog olimpijskog komiteta i drugih međunarodnih organizacija.

Palestina je ujedno i naziv za zemljopisno područje na Bliskom istoku.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Država Palestina sastoji od dva područja, to su: Pojas Gaze i Zapadna obala. Ova dva dijela Palestine razdvaja područje Države Izrael. Palestina graniči s Izraelom, Egiptom i Jordanom.

Etimologija[uredi | uredi kôd]

Naziv Palestina potiče od naroda pod nazivom Filistejci, koji je nastanjivao ovo područje u antičko doba. Filistejci su imali nekoliko nezavisnih gradova-država, od kojih su najznačajniji bili Gaza, Ašdod i Aškelon. Filistejci su bili indoeuropski narod grčkog porijekla čije izvorno ime (najvjerojatnije Kaftori) ostaje nepoznato. Riječ Palestina hebrejskog je porekla, i u povijesnom, lingvističkom i kulturološkom pogledu odnosila se isključivo na drevne Filistejce, dok se u modernoj političkoj terminologiji povezuje s arapskim stanovništvom Palestine. Filistejci su se naselili na područje Levanta u 12. stoljeću pr. Kr., a filistejska država bila je uništena od strane Asirije u 8. stoljeću pr. Kr..

Nakon neuspješnog židovskog ustanka protiv Rimljana 135. godine, Rimljani su preimenovali provinciju Judeju u provinciju Sirija-Palestina. Termin "Palestina" bio je nakon toga sporadično korišten od strane europskih povjesničara, kao i od strane Križara. Za vrijeme Osmanskog Carstva službeni naziv za Palestinu bio je Vilajet Sirija-Jerusalim. Britanci su svoju koloniju, osnovanu 1920. godine, također nazvali Palestinom. Nakon Arapsko-izraelskog rata 1948. godine, a posebno nakon Šestodnevnog rata, termin Palestina i Palestinski narod počinju se u terminološko-lingvističkom smislu povezivati s arapskim stanovništvom tog područja.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Plan Ujedinjenih naroda o podijeli Palestine na židovsku i arapsku državu (1947.)

Od 7. stoljeća, Palestina je dio Arapskog kalifata, a u 11. stoljeću osvajaju je Križara. Nakon pobijede muslimana nad Križarima u 12. stoljeću, Palestina ulazi u sastav države Ajubida, a u 16. stoljeću postaje dio Osmanskog carstva.

Nakon Prvog svjetskog rata[uredi | uredi kôd]

Nakon Prvog svjetskog rata, Palestina postaje kolonija Britanskog Carstva, da bi 1947. godine bila predložena njena podjela na židovsku i arapsku državu. Stvorena je, međutim, samo država Izrael, koja je pored područja koje bi joj pripale prema planu podjele, anektirala i neka područja koja je trebalo da pripadnu državi Arapa (Palestinaca). Dijelovi Palestine koji nisu ušli u sastav Izraela (Zapadna Obala i Pojas Gaze) uključeni su tada u sastav Jordana i Egipta.

Povijest nakon[uredi | uredi kôd]

Tijekom Šestodnevnog rata u 1967. godini, Izrael osvaja Zapadnu Obalu i Pojas Gaze da bi na dijelu ovih područja bila formirana autonomna Palestinska Samouprava 1994. godine. Godine 2004., Izrael se povlači iz Pojasa Gaze, ali zadržava kontrolu nad Zapadnom Obalom. Godine 2007. kontrolu nad Pojasom Gaze preuzima palestinska organizacija Hamas, koja u Pojasu Gaze formira vlastitu palestinsku vladu suprotstavljenu palestinskoj vladi na Zapadnoj Obali.

Dana 29. studenog 2012. godine, Generalna skupština OUN-a primila je Palestinu kao promatrača u nepunopravno članstvo.

Administrativna podjela[uredi | uredi kôd]

Guvernati[uredi | uredi kôd]

Guvernati Palestine
Područja na koje polaže pravo država Palestina i teritorije koje trenutno kontroliraju Palestinci (crveno). Pod kontrolom Palestinaca nalazi se cijeli Pojas Gaze i većina palestinskih naselja na Zapadnoj Obali. Međutim, područja Zapadne Obale izvan palestinskih naselja su pod direktnom kontrolom Izraela.

Područje Palestine je podijeljeno na 16 guvernata, od kojih se 11 nalazi na Zapadnoj Obali, a 5 u Pojasu Gaze.

Guvernati na Zapadnoj Obali[uredi | uredi kôd]

Guvernati u Pojasu Gaze[uredi | uredi kôd]

Za razliku od guvernata u Pojasu Gaze, koje su u potpunosti pod upravom Palestinaca, guvernati na Zapadnoj Obali su djelimično pod kontrolom Palestinaca, a djelimično pod direktnom kontrolom Izraela.

Gradovi[uredi | uredi kôd]

Najveći gradovi u Pojasu Gaze su:

Najveći gradovi na Zapadnoj Obali su:

Najveći grad Palestine je Gaza, dok je službeni glavni grad države Istočni Jeruzalem. S obzirom da je Istočni Jeruzalem pod upravom Izraela i službeno povezan sa Zapadnim Jeruzalemom, sjedišta dviju palestinskih vlada nalaze se u Ramali i Gazi. Svi veći gradovi Palestine, izuzev Istočnog Jeruzalema, su pod palestinskom upravom.

Politika[uredi | uredi kôd]

Međunarodno priznanje[uredi | uredi kôd]

Države koje su službeno priznale neovisnost Države Palestine

Iako je od strane UN-a priznata kao neovisna država, Palestina samo djelomično kontrolira područja na koje polaže pravo, a postoje i dvije suprotstavljene palestinske vlade. Pojasom Gaze, koji je u potpunosti pod kontrolom Palestinaca, upravlja palestinska vlada organizacije Hamas, dok Zapadnom Obalom, koja je i dalje pod okupacijom Izraela, upravlja palestinska vlada organizacije Fatah.

Galerija[uredi | uredi kôd]

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. "State of Palestine Population". Worldometers. https://www.worldometers.info/world-population/state-of-palestine-population/ Pristupljeno 13. svibnja 2021. 
  2. Britannica, The Editors of Encyclopaedia.. "Palestinian Authority" (engl.). Encyclopædia Britannica, 31. srpnja 2021.. https://www.britannica.com/topic/Palestine-Liberation-Organization Pristupljeno 13. svibnja 2021. 
  3. "United Nations Statistics Division - Standard Country and Area Codes Classifications". Millenniumindicators.un.org. 31. listopada 2013.. http://millenniumindicators.un.org/unsd/methods/m49/m49regin.htm Pristupljeno 13. svibnja 2021. 
  4. Britannica, The Editors of Encyclopaedia.. "Palestine Liberation Organization" (engl.). Encyclopædia Britannica, 15. lipnja 2020.. https://www.britannica.com/topic/Palestine-Liberation-Organization Pristupljeno 13. svibnja 2021. 
  5. Charbonneau, Louis. "Palestinians win implicit U.N. recognition of sovereign state". Reuters. http://www.reuters.com/article/2012/11/29/us-palestinians-statehood-idUSBRE8AR0EG20121129 Pristupljeno 13. svibnja 2021. 

Literatura[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Država Palestina