Razgovor:Balkanski poluotok

Treba sredit HR slova, sad su neki cudni znakovi, kao npr cˇ --Ante Perkovic 12:57, 18 July 2005 (CEST)

Triba ovaj članak profiltrirat. Dobro pročitajte šta je prof. dr Ratimir Kalmeta napisa o t.zv. Balkanskom poluotoku.[1] od 10. siječnja 2000. godine. - "Tzv. Balkanski poluotok (Balkan) s gledišta horizontalne razvedenosti Europe nije poluotok! Riječ je, zapravo, o jugoistočnome dijelu europskog kontinentalnog trupa.
- "Mnogi suvremeni znanstvenici i političari za takav prostor rabe zemljopisno pravilno ime - Jugoistočna Europa, ali ne - »jugoistočna Europa«, to su dva različita pojma!"
Znači, to uopće nije poluotok!
- Zemljopisno ime Balkanski poluotok (Balkan) prvi je uporabio njemački zemljopisac J. A. Zeune (g. 1809.),...Zeune je pogrješno mislio da se takva planina nalazi u središnjem planinskom sustavu na prostoru Jugoistočne Europe. Mnogi su europski znanstvenici počeli nakon toga ukazivati na izrazitu toponimijsku zabludu."
Znači, to ime uopće nije postojalo do 1809.!!!
- Međutim, uza sve to topoponimijski nelogično zemljopisno ime Balkanski poluotok (Balkan) s velikim su zadovoljstvom usvojili srpski znanstvenici (balkanolozi) i političari. Naime, u takvome su regionimu našli značajno sredstvo u velikosrpskoj politici osvajanja nesrpskih zemalja i njihovih naroda na prostoru bivših Jugoslavija."
- "Jednostavno, izmislili su »naučnu« krilaticu »balkanska istorijska tradicija« (iza nje se zapravo krila »srpska istorijska tradicija«). Jovan Cvijić (1865.-1927.), velikosrpski balkanolog, šovinist i rasist, temeljito je iskoristio takvu krilaticu u svojim »naučnim« (antropogeografskim) radovima. Evo, navodim samo dva njegova »naučna« zaključka: »Najveći dio Hrvatske napučen je pučanstvom koje se ističe 'balkanskom istorijskom tradicijom'...« i »Hrvati su Srbi rimokatoličke veroispovedi«!
Pa sad gledajte odakle moramo početi u sređivanju oveg članka. Kubura (razgovor) 01:50, 3. siječanj 2009. (CET)

Slažem se s mišljenjem Ratimira Kalmete i kolege Kubure. Također naglašavam da su podatci dr. Kalmete potpuno točni i dobar ih se dio nalazi u enciklopedijskomu članku iz Opće enciklopedije (i to one prije 1990., koja je tiskana u vrijeme najžešćih progona 1971.-1975. (progoni su se nastavili do 1990.) -- Bugoslav (razgovor) 06:09, 24. siječnja 2010. (CET)

ali:

Razmotrimo najprije pojam Balkan s geografskog stajališta. Da bi neki dio kopna mogao geografski biti poluotok, morske (vodene) katete moraju biti duže od kopnene. To kod tzv. Balkanskog poluotoka nije slučaj. Kopnena kateta od Trsta do Odese duga je oko 1330 km, što je više od morske istočne katete Odesa - Rt Matapan (Peloponez) koja je duga 1230 km. I druga, zapadna morska kateta od Trsta do rta Matapana (Peloponez) nešto je kraća od kopnene - duga je 1270 km. Zapravo, nikome u geografskoj znanosti nije jasno kako je kopno koje je tako širokim krakom vezano za kontinent uopće moglo biti proglašeno poluotokom... Agent 05:37, 12. siječnja 2010. (CET)

Zemljopisno ime Balkanski poluotok (Balkan) prvi je uporabio njemački zemljopisac J. A. Zeune (g. 1809.), a prema imenu Balkan koje značenjski odgovara imenu bugarske planine Stara planina. Zeune je pogrješno mislio da se takva planina nalazi u središnjem planinskom sustavu na prostoru Jugoistočne Europe. Mnogi su europski znanstvenici počeli nakon toga ukazivati na izrazitu toponimijsku zabludu. Međutim, uza sve to topoponimijski nelogično zemljopisno ime Balkanski poluotok (Balkan) s velikim su zadovoljstvom usvojili srpski znanstvenici (balkanolozi) i političari. Naime, u takvome su regionimu našli značajno sredstvo u velikosrpskoj politici osvajanja nesrpskih zemalja i njihovih naroda na prostoru bivših Jugoslavija (kraljevske i »socijalističke«). Jednostavno, izmislili su »naučnu« krilaticu »balkanska istorijska tradicija« (iza nje se zapravo krila »srpska istorijska tradicija«). Jovan Cvijić (1865.-1927.), velikosrpski balkanolog, šovinist i rasist, temeljito je iskoristio takvu krilaticu u svojim »naučnim« (antropogeografskim) radovima: »Najveći dio Hrvatske napučen je pučanstvom koje se ističe 'balkanskom istorijskom tradicijom'...« i »Hrvati su Srbi rimokatoličke veroispovedi«! U znanstvenoj (zemljopisnoj) literaturi opstoje dvije inačice umjetne (konvencionalne) sjeverne međe tzv. Balkanskoga poluotoka (Balkana): a) Dunav-Sava-Kupa-Riječki zaljev (poluotok Istra nije »balkanska zemlja) i b) Dunav-Sava (do njezina izvorišta) - Soča ili tal. Isonzo (do njezina ušća u Tršćanski zaljev). »Roditelji« toj drugoj po redu inačici međe su ruski znanstvenici. Takvom njihovom međom postaju balkanskim državama Republika Slovenija i Republika Italija, i to zbog položaja njezina sjeveroistočnog dijela na tzv. Balkanskome poluotoku (v. djelo: Enciklopedičeskij slovar' geografičeskij nazvanij, Moskva, 1973.; izd. »Sovetskaja enciklopedija«). Tzv. Balkanski poluotok (Balkan) s gledišta horizontalne razvedenosti Europe nije poluotok! Riječ je, zapravo, o jugoistočnome dijelu europskog kontinentalnog trupa. Mnogi suvremeni znanstvenici i političari za takav prostor rabe zemljopisno pravilno ime - Jugoistočna Europa

Molim da se onda preuredi stranica o Balkanu i izbaci Hrvatska iz tog konteksta!!!!

Agent 05:40, 12. siječnja 2010. (CET)

/////////////////////////////////////////////

BROJ STANOVNIKA!!!

Nikako nemože bit na Balkanu kako je ovdje opisan 8,5 milijuna Srba. "Uža Srbija"(budući da Vojvodina prema ovome ne spada u Balkan) ima cca. 5 mil. Srba. http://hr.wikipedia.org/wiki/Stanovni%C5%A1tvo_Srbije

Pridodaju li se tome oko 1,3 - 1,5 mil. Srba u BiH (procjena CIA-e) i još 200.000 iz Hrvatske http://hr.wikipedia.org/wiki/Stanovni%C5%A1tvo_Hrvatske nije mi apsolutno jasna ta brojka. Istinaima još nekog "sitiniša" po Makedoniji, Crnoj Gori i Bugarskoj, ali 8.5 milijuna nema nikako.

Slična stvar vrijedi i za Hrvate...

Sad se vidi koiko je to zapravo besmislen pojam i trebao bi biti što prije uklonjen iz bilokakve uporabe.

/////////////////////////////////////////////

Pa da bi neki dio kopna mogao geografski biti poluotok, morske katete moraju biti duže od kopnene. To u "Balkanskog poluotoka" nije slučaj. Kopnena kateta od Trsta do Odese je oko 1330 km dugačka, što je više od morske istočne katete Odesa – Rt Matapan koja je duga 1230 km. I druga, zapadna morska kateta od Trsta do rta Matapana nešto je kraća od kopnene duga je 1270 km.

Nadalje zanimljivo je i to da je od crte Trst – Odesa (1330 km) Trstu puno bliža luka Szczecin (920 km) ili Rostock (950 km) na Baltičkom moru!! Mislim da je tu sve jasno. --95.178.135.95 21:43, 18. rujna 2011. (CEST)

Čudna zadnja rečenica u tekstu

"Mnoge balkanske zemlje imaju velik broj ateista zbog pola stoljeća komunizma."

U odnosu na koje zemlje balkanske zemlje imaju veliki broj ateista? Jedino ako ćemo ih uspoređivati s Bliskim istokom. U odnosu na Europske ta rečenica nema smisla. Kao dokaz prilažem ovu kartu [[2]] a za one koje nemaju podatke na karti sam pogledao podatke za recimo Srbiju 2,2%, BiH 3%. A Makedonija i Rumunjska su na TOP 10 listama najreligiozniji zemlja svijeta. S obzirom da rečenica tu stoji već 10 godina nisam je htio samo tako izbrisati da vidim ima li netko objašnjenje za nju?--Manzen (razgovor) 12:11, 20. siječnja 2014. (CET)

izbrisano. --Kasap iz Đakova 16:21, 20. siječnja 2014. (CET)

Karta

Treba promijeniti kartu – Crna Gora i Kosovo su nezavisne države Croatia 925 (razgovor) 14:12, 10. rujna 2022. (CEST)