Razgovor:Bošnjački jezik/Pismohrana 1

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ova je stranica arhiv.
Molimo Vas, ne mijenjajte je!


Sram bilo svakog onog ko gusi slobodnu misao na slobodnoj encikopediji!

Sramota[uredi]

Ovo sto sam procitao o bosanskom jeziku na ovoj wikipediji je jadno u najmanju ruku. Jezik Bosnjaka se zove bosanski, ne zato sto neko to hoce ili nece, nego zato sto ga Bosnjaci tako nazivaju otkad znaju za sebe i prenose njegovo ime s koljena na koljeno; cak i u vrijeme Jugoslavije kada su nam nametali da se izjasnjavamo ovako ili onako, ime bosanskog jezika je sacuvano, prije svega u nasim srcima.

Ovdje citam, o "mogucim rjesenjima spora oko imena", pa neki pametnjakovic koji ne zna ni sastaviti recenicu kako treba, predlaze da je najbolje da se izmisli neko novo ime za bosanski jezik. Vece gluposti nisam procitao odavno.

Ipak ovo je vasa wikipedija, i svjedoci o Vama, pa zato i pisite kako i sta hocete.

--(nepotpisani autor) — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 85.92.248.50 (razgovordoprinosi) 01:49, 22. lipanj 2005.


Мислим да је у питању само чињеница да се на различитим језицима другачије зову други језици. Па тако њемачки језик, сами Нијемци зову Deutsch, и не траже од других да и они тако зову њихов језик. Према томе, ако се на Хрватском језику овај језик зове Бошњачки, онда неко ко разумије Хрватски али му није матерњи (у које спадам и ја), нема право да тражи да га Хрвати зову Босански. Серги Попеску


维基百科,自由的百科全书

בבסיס־הנתונים של ויקיפדיה העברית יש בסך הכול 83,654 דפים

직 사전항목으로 부족한 문서들을 모두 포함한

Pametnome dovoljno da shvati poruku.

--Ante Perkovic

Par napomena[uredi]

Naveo sam "srbijaniziranje" jezika prema "srbiziranje" jezika, iz razloga što srbiziranje se odnosi na Srbe, a leksik Srba u Hrvatskoj, pa i u Bosni i Hercegovini ne odudara toliko od leksika Hrvata i Bošnjaka, u krajevima gdje govore istim narječjem. Srbijaniziranje se odnosi na srbijanski govor, govor iz Srbije.
Status latinice prema ćirilici za doba Jugoslavije je objašnjen u samom članku.
U članku sam na nekoliko mjesta zamijenio naziv "Bošnjaci" sa "bosansko-hercegovački muslimani" (iz kojih su se danas i "unovačili" Bošnjaci), jer nije pošteno sve povijesne BiH-muslimane stavljati pod današnje Bošnjake, kad znamo da su dio njih podrijetlom Hrvati, Srbi i Crnogorci; tim više ako su se pojedinci tako i izjašnjavali. Islamiziranje je pogodilo sve narode i krajeve pod turskom vlašću.
---Kubura, 04.srp2005.

Iako je većina OK, činjenica je da se srpski jezik na riječotvornoj i sintaktičkoj razini razlikuje i u jekavskom, nesrbijanskom obliku. Npr, jezik Petra Kočića je sličan, skoro isti kao Vukov iz "Novoga zavjeta" (Vitlejem, pisaću, govoriću, saradnja,..). Ovdje bi trebalo ostati srbiziranje. Mir Harven 4 July 2005 10:38 (CEST)
I još 2 stvari:
a) ćirilica je bila nazočnija, recimo, 1910. I onda su novine bile "dvopismene".
b) crnogorski standardni jezik još ne postoji- jedino kao zamišljena pojava. Ne samo da nema gramatike i rječnika, nego ni usuglašenu uporabnu normu. Mir Harven 4 July 2005 10:44 (CEST)

Dobro, Mir, samo onda bi valjalo ostaviti naznaku o "dvopismenosti" novina. Latinica odnosno ćirilica nije bila isteg statusa u SR Hrvatskoj, kao u SR Bosni i Hercegovini. Mi baš nismo imali jedan članak/stranicu na latinici, drugi članak/stranicu na ćirilici. Naraštaj koji nije živio u doba SFRJ i prije to ne zna, pa im treba to reći.

OK Mir Harven 4 July 2005 20:00 (CEST)

A za crnogorski jezik, ovu bi raspravu trebalo preseliti pod "Crnogorski jezik". Ja sam se poveo za priopćenjem Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti (Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, u izvorniku) (http://www.medijaklub.cg.yu/kultura/arhiva/novembar01/07.htm), i za "Deklaracijom crnogorskog P.E.N. centra o ustavnom položaju crnogorskog jezika" (vidi na http://www.montenet.org/language/pen-decl.htm). Dosta je na Google-u otipkati "crnogorski jezik" (izraz otipkati u navodnicima!).Čak imaš i rad crnogorskog autora, akademika Vojislava Nikčevića ako se dobro sjećam (ako hoćeš, iskopat ću puni naziv rada, broj časopisa...) u "Hrvatskim obzorjima", časopisu Matice Hrvatske Split, na tu temu.

--Kubura, 04.srpnja 2005.

Čitao sam ja 2 Nikčevićeve knjige, no-to nije dovoljno. Za sada, taj jezik ne postoji. Ako ga uvedu, mogao bi biti različitiji od hrvatskog i od srpskog (npr. fonemi za meko ž i š-ižjesti, šjekira,..). No- sada nije tako, a i pitanje je hoće li biti. "Biti jezikom" je uglavnom stvar političke volje većine, a ne gramatičke strukture ni želje manjine. Mir Harven 4 July 2005 20:00 (CEST)

Jest, i suglasnik dz... Bilo bi zgodno dio ove rasprave unijeti i pod članak "Crnogorski jezik". Službeni status nije još dobio (a kad će, ne znamo... :) Ali, pitanje se pokrenulo. U članku ćemo naglasiti da je to pitanje pokrenuto, da akademske ustanove su dale sud, da je politička odluka trenutno takva kakva jest; svojstva od jezika će biti navedena, i to je to. Primjerice, Poljska Kašube i Kašubski ne smatraju posebnim narodom, nego samo dijelom poljskeg, ali se tu ne povodimo za političkom odlukom...

---Kubura, 05.srpnja 2005.

BOSANSKI JEZIK je jezik drzave Bosne i njenog bosanskog naroda i imao je službeni status od postanka te iste države Bosne. Termin bošnjački jezik je politička novotarija, proizvoljan je i kao takav ne može se koristiti jer nije nikad ni postojao. U Bosni se od njenog postojanja govorio jezik bosanski. Prvo ne mogu se narodima zvati narodi po vjerskoj pripadnosti ( u tom slučaju bi na kugli zemaljskoj bilo vrlo malo naroda) pa tako ni jezici po njima, što u ovom slučaju se pokušava uraditi sa bosanskim jezikom, tj. nametnuti mu ime "bošnjački" kao što je nametnuto ime bošnjački bosancima islamske vjeroispovijesti. Ova igra oko uvođenja novog imena bosanskom jeziku ima politički cilj podjele Bosne.

Što se tiče srpskog i hrvatskog jezika, oni su jezici Srbije i Hrvatske, to su jezici te dvije države i naroda koji u njima živi.

- Belma — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 141.157.199.202 (razgovordoprinosi) 18:50, 28. rujan 2005.

Ovo je glupo do bola. Mir Harven 19:07, 28. rujna 2005. (CEST)
Usput, koga zanima ta problematika (na stranu blentave replike): http://www.cyberbulevar.com/forum/viewtopic.php?t=9012 Mir Harven 19:18, 28. rujna 2005. (CEST)
Brozovićev komentar: http://www.cyberbulevar.com/forum/viewtopic.php?t=38&highlight= Mir Harven 19:26, 28. rujna 2005. (CEST)


Ma koga briga šta govore Hrvati koji ni sami ne znaju kako da pričaju, pa su istraumirani do bola što inim zrakomlatima i vrtiletima, što vojacima i povjerenstvima. Njihovo mišljenje je irelevantno kada je bosanski jezik upitanju. Boli me đon šta oni pričaju, pa oni su jedini ljudi koji tvrde da su Hrvati bili stanovnici Bosne u srednjem vijeku. Pričaju nekoliko vijekova kako je Bosna "povijesno" pravo Hrvata, pa opet im je sve to džaba. Činjenica je da je BiH domovina Bošnjaka, a da su je Hrvati dijelili sa Srbima. Pročitajte stenograme Franje Tuđmana, biće vam sve jasno. Bošnjacima ide u prilog hrvatsko blebetanje, jer historičari i lingvisti koji se bave temom Bosne uvijek napominju srpsku i hrvatsku delikvenciju prema BiH i politiku hegemonije.


HA< HA< HAA< HAAAA< HAAAAA, HAAAAAAAA, Bravo prijatelju, pravo si reagirao;

Je*bo Hrvate, ko njih pita bilo šta. Bolje bi im bilo da se pozabave o sebi, jer im je natalitet pao, a bjela kuga uzima danak u krvi. Za 10 godina Hrvati će u BiH postati manjina od konstitutivnog naroda, pa nek se onda zezaju sa bosanskim jezikom, ako budu smjeli.
Top emisija HRT 1. Voditeljica Željka Ogresta vrlo provokativna u svim emisijama. Gost Danis Tanović, a ona ga provocira: "Čiji je Oskar, kada nema države Bosne tu su Srbi...Hrvati..." Danis odgovora: "Oskar je bosanski i država je Bosna!" Ona dalje nastavi pa kaže: "Pa vi ni bosanski jezik nemate", i pita ga da malo priča na bosanskom ako taj jezik uopšte postoji. On se malo zamisli i odgovori: "Da li Vama po đahkada na sabahu čuna na pamet pada?" Nastao je tajac, Željka je ustala i napustila studio, emisija je prekinuta i nije završena. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 217.75.204.150 (razgovordoprinosi) 22:34, 29. rujan 2005.

Da ostavimo ovu glupost ili-bris ? Mir Harven 23:21, 29. rujna 2005. (CEST)

A ti si kao neki dežurni policajac ovdje, je li?! Ako ti je to vrhunac društvenog života, patetičan si stari. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 217.75.204.150 (razgovordoprinosi) 23:27, 29. rujan 2005.

Brisanje komentara[uredi]

Po kojoj osnovi ovaj policajac (nek mu je Bog na pomoći) briše komentare sa stranice za komentare. Šta li je upitanju? Da ga možda brisanje ne uzbuđuje?! Impotencija 100% je upitanju.


Samo da kažem da većeg sr*nja od ove wikipedije nisam vidio. Pa Srbi su demokratija u odnosu na ovu wikipediju. A trebalo bi da bude slobodna enciklopedija?!!

Ne bi trebalo olako pristupati brisanju komentara, osim ako se uopće ne dotiču teme, sadrže smeće (tipa $"#$"#Tkjdklfj342342) ili izravne osobne uvrede (ono, kretenu, debilu i sl.) --Elephantus (razgovor) 00:05, 30. rujna 2005. (CEST)

Hja...samo-po kojim je kriterijima gorenavedeno klepetanje "komentar" ? Baš me zanima. Mir Harven 00:13, 30. rujna 2005. (CEST)

Evo, pojačano: (ne volim pojačano :-)

Ma koga briga šta govore Hrvati koji ni sami ne znaju kako da pričaju, pa su istraumirani do bola što inim zrakomlatima i vrtiletima, što vojacima i povjerenstvima. Njihovo mišljenje je irelevantno kada je bosanski jezik upitanju. Boli me đon šta oni pričaju, pa oni su jedini ljudi koji tvrde da su Hrvati bili stanovnici Bosne u srednjem vijeku. Pričaju nekoliko vijekova kako je Bosna "povijesno" pravo Hrvata, pa opet im je sve to džaba. Činjenica je da je BiH domovina Bošnjaka, a da su je Hrvati dijelili sa Srbima. Pročitajte stenograme Franje Tuđmana, biće vam sve jasno. Bošnjacima ide u prilog hrvatsko blebetanje, jer historičari i lingvisti koji se bave temom Bosne uvijek napominju srpsku i hrvatsku delikvenciju prema BiH i politiku hegemonije.

Je*bo Hrvate, ko njih pita bilo šta. Bolje bi im bilo da se pozabave o sebi, jer im je natalitet pao, a bjela kuga uzima danak u krvi. Za 10 godina Hrvati će u BiH postati manjina od konstitutivnog naroda, pa nek se onda zezaju sa bosanskim jezikom, ako budu smjeli.

Top emisija HRT 1. Voditeljica Željka Ogresta vrlo provokativna u svim emisijama. Gost Danis Tanović, a ona ga provocira: "Čiji je Oskar, kada nema države Bosne tu su Srbi...Hrvati..." Danis odgovora: "Oskar je bosanski i država je Bosna!" Ona dalje nastavi pa kaže: "Pa vi ni bosanski jezik nemate", i pita ga da malo priča na bosanskom ako taj jezik uopšte postoji. On se malo zamisli i odgovori: "Da li Vama po đahkada na sabahu čuna na pamet pada?" Nastao je tajac, Željka je ustala i napustila studio, emisija je prekinuta i nije završena.

Otkad je ovo "komentar" ? Mir Harven 00:16, 30. rujna 2005. (CEST)


"Stranica za razgovor" je često sinonim za "Stranica za iživljavanje". I znate što? To je jako dobro! Mislim da su mudri osnivači Wikipedije uzeli to u obzir kad su svakoj stranici dodali i stranicu za razgovor. Ovo je ispušni ventil. Neka svatko na ovim stranicama piše što god hoće, pa i najveće gluposti, ne bismo trebali ništa brisati. Stranica za razgovor ne mora biti ni po kakvom standardu. Ako se takne u članak, to je druga priča... --Zmaj 08:41, 30. rujna 2005. (CEST)

Eto, drugi put kad netko napise hrpu nebuloza, lijepo mu napisite nesto u stilu:

Ako te gnjavi zena/cura/sef, a nemas muda suprotstaviti im se, sasvim je u redu da se logiras ko anonimni korisnik na wikipediju i anonimno istreses svoje frustracije na stranici za razgovor. Drago nam je da smo bili od pomoci.

Mozda bi cak mogli napravit i predlozak za to? Da se ne mucimo pisati svaki put?

--Ante Perkovic


Dalibor Brozović o bošnjačkom jeziku[uredi]

Tekst je bez dijakritika, no razumljiv je, i dobro ga je staviti kao artikulirani iskaz o hrvatskome stavu prema imenu bošnjačkoga jezika (tekst nije cjelovit, no, to nije bitno za sadržaj):

Casopis "Jezik", Hrvatsko filolosko drustvo, god.47, br.1., Zagreb, listopad 1999. Clanak akademika Brozovica "Odnos hrvatskoga i bosanskoga odnosno bosnjackoga jezika", str 13-16. Buduci da ne namjeravam pretipkavati cijeli tekst- samo relevantni izvodi:

"..Svaka ljudska zajednica ima pravo da se smatra narodom ako to zeli. Najmanje mi Hrvati mozemo to pravo nekome nijekati, jer je nama nijekano pravo da odbijemo postati Jugoslavenima......Svaki narod ima pravo na vlastiti jezik ako hoce svoj jezik, bez obzira na sve druge moguce okolnosti.. I opet moram ponoviti da smo mi Hrvati najmanje pozvani da to pravo bilo komu nijecemo, ono je nama samima i suvise dugo osporavano.....

Prema tome, Bosnjaci imaju pravo svoj jezik nazivati bosanskim ako im to iz bilo kakvoga razloga odgovara. Ali i mi imamo pravo da mi sami u svojoj drustvenoj i znanstvenoj praksi ne prihvatimo takav naziv za objekt koji inace priznajemo. Govorimo li otvoreno, a nema smisla da lisicimo i okolisimo, prilicno je jasno zasto Bosnjaci zele svoj jezik oblikovati i izgradjivati onako kako to njima odgovara po vlastitoj tradiciji i ukusu, sto je njihovo nesumnjivo pravo, ali ako taj jezik nazovu ne bosnjackim nego bosanskim, onda iz toga proizlazi da je to domaci, zemaljski jezik, a hrvatski i srpski da su uvozni i da bi BH Hrvati i BH Srbi zapravo trebali prihvatiti bosnjacki jezik pod bosanskim imenom kao svoj i kao opci jezik za Bosnu i Hercegovinu. Ta je pretenzija savrseno jasna.

.....Hrvati imaju prava ne pristajati na reperkusije takvih zelja. Prema tome, Hrvati imaju pravo nazivati jezik svojih susjeda Bosnjaka bosnjacki. Po najcescem obrascu da je jezik Francuza francuski, Talijana talijanski, Nijemaca njemacki, Rusa ruski, pa onda Hrvata hrvatski i Srba srpski, i na koncu, jezik Bosnjaka bosnjacki.

S druge strane, ne treba se nadati da ce se nasi partneri samo tako odreci svojih pretenzija. Srbi su desetljecima zabranjivali hrvatsko ime jezika i zahtijevali da se jezik zove srpskohrvatskim (i, kao toboznji ustupak, hrvatskosrpskim). Tako su postupali dok je god bilo nade u uspjeh njihovih pretenzija. Sada kad tih nada nema....Srbi su bez problema ponovno poceli svoj jezik zvati srpskim. Drugim rijecima, valja znati cekati. Pristojno cekati, ali ni pod koju cijenu ne popustati u bitnim pitanjima opstojnosti. A pitanje nacionalnoga jezika jedno je od takvih pitanja.

......... ......... Zelim jos jednom ponoviti: ako Bosnjaci zele izgradjivati vlastiti standardni jezik, to je njihovo pravo, ali nitko nema prava nametati taj jezik bosanskohercegovackim Hrvatima. Postoji samo jedan hrvatski jezik i ne moze biti jedan za Hrvate u Republici Hrvatskoj i drugi za Hrvate u Bosni i Hercegovini.

.... Kad smo se znali oduprijeti germanizatorskim, talijanaskim, madjaronskim i velikosrpskim pretenzijama, koje su bile jace i ozbiljnije, znat cemo se valjda oduprijeti i bosnjackim. Moramo se drzati nekih pravila:

1. Nema popustanja ni polovicnih kompromisa. Kompromisi nikada nisu olaksanje nego samo poticaj za nove zahtjeve.

2. Svaki pokusaj majorizacije treba ne samo odbiti nego i objaviti, Tu strucnjaci i mediji u Hrvatskoj ne smiju glumiti da ih se to ne tice jer se zbiva u drugoj drzavi. ..

3. Medjunarodne snage nama nisu naklonjene (a zasto bi i bile kad im to ne odgovara ?). Njima me treba davati jeftine argumente protiv nas, ali treba ih na gospodski nacin istjerati na cistinu. Ako ih prisilimo da se izjasne, to ce nam najcesce koristiti....

............

9. Treba nase bosnjacke zemljake i susjede s vremena na vrijeme diskretno podsjecati da Republika Hrvatska ne moze biti zadovoljna ako su Hrvati u BiH nezadovoljni. Jer za buducnost nasi bosnjacki prijatelji moraju biti svjesni da Hrvatska moze kako-tako i bez Bosne i Hercegovine, a Bosna i Hercegovina ne moze nikako bez Republike Hrvatske. To je jednostavno zemljopisna stvarnost.

Još o lingvonimu bošnjački jezik[uredi]

Zanimljiv recentni članak o oktroiranjima naziva za bošnjački jezik.

http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/bih/385509/index.do?_vl_backlink=/newsroom/news/bih/385064/index.do

28.09.2005 19:06 Nazivi gradova u panbosanskom duhu

Ustavni sudovi u Bosni i Hercegovini, i državni i entitetski, često se bave lingvističkim i toponomastičkim problemima. Kao da je riječ o jezičnim institucijama, a ne o pravosudnim? Jezično-ustavne presude počele su krajem 1997. kada je Ustavni sud FBiH utvrdio da u Ustavu Županije Posavske naziv bošnjački jezik nije u skladu s Ustavom FBiH. Na sličan način osporen je 1998. naziv bošnjački jezik u ustavima Županije zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije.

Sve ustavne presude potvrdio je i visoki predstavnik Wolfgang Petritsch u travnju 2002., koji je s visoke pozicije odredio da Hrvati i Srbi na svom materinskom jeziku moraju pisati “bosanski jezik”, a nikako “bošnjački jezik”, bez obzira što u engleskom izvorniku daytonskoga ustava i danas piše “Bosniac language”. I najlošiji prevoditelj engleskoga jezika prevest će navedenu sintagmu kao “bošnjački jezik”.

Žalosno je stanje duha, društva i pravosudnoga sustava u cjelini kada jurišaju pravo-političkim argumentima na sociolingvističke nazive. Naziv jezika primarno je lingvističko pitanje, a sekundarno ustavnopravna kategorija. Političari i suci ne bi smjeli u javnom djelovanju i u pravosuđu suspendirati znanstvene i jezikoslovne postulate. Nije pravnika i političara (ni visokoga predstavnika) da preko ustavnih sudova uređuju jezično nazivlje, ne obazirući se na struku. U parlamentarnoj proceduri i nadmetanju određuju se nazivi gradova i naseljenih mjesta. Naravno, nitko trijezan neće negirati da je katkad na djelu bila jezična segregacija.

Ali teško državi gdje se umjesto jezične tolerancije provodi jezično čistunstvo i gdje se pokušava na ustavna vrata ugurati svedržavna “bosanska norma”. Jer, ako se nastoji “Bosanac” progurati kao nacionalnu odrednicu umjesto Bošnjak, u tom panbosanskom duhu i državnom ruhu jasno je čiji bi postali “bosanski” gradovi.

Prijedlog[uredi]

Možda ne bi bilo loše da se napravi razdvojba za pojam "bosanski jezik". Na stranici Bosanski jezik bi pisalo, ukratko, u kojim je kontekstima u povijesti spominjan taj naziv, tko i kako ga je spominjao, te da se u suvremenom bošnjačkom taj jezik zove bosanskim. ? Mir Harven 22:00, 21. listopada 2005. (CEST)

"u suvremenom bošnjačkom taj jezik zove bosanskim", ali se takođe kao bosanski spominje u svim jezicima svijeta i kao takav se naravno spominje i na wikipediji... uostalom trebali ste se od početka voditi profesionalnošću originalne eng. wikipedije gdje su napisali članak o bosanskom jeziku, ali su stavili neka obrazloženja iz onih "balkanskih mišljenja", ali vi ste još mlada wiki. i razumljivo je da vas ne trebam odmah porediti sa njima — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 217.75.204.79 (razgovordoprinosi) 21:18, 22. listopad 2005.

Ne slažem se i ne želim blagosloviti pokušaj BiH Muslimana "u rukavicama" za svojatati Bosnu. U krajnjem slučaju, naziv "bosanski jezik" se javljao u starim spisima, ali to nije bilo ovo hiper-islamiziranje od jezika. Ne nasjedajte na ove stvari. Kubura 11:34, 24. listopada 2005. (CEST)
Nema tu nikakve zamke. A najmanje naivnosti. I-taj članak na engleskom sam napisao ja. Mir Harven 21:34, 25. listopada 2005. (CEST)

Ajd napiši nešto kratko i slatko. --Elephantus (razgovor) 21:38, 25. listopada 2005. (CEST)

OK Mir Harven 22:36, 25. listopada 2005. (CEST)

Mire, ne predbacivam tebi. Što se tiče eng. naziva, ne bih im dao niti "bosnian language", nego bih ustrajao na "bosniac language" (a tako i za ine jezike). Inače, može posebni članak o "bosanskom jeziku", tome se ne protivim. Ali se ne slažem da se u razdvojbi kao druga "grana" daje poveznica na "bošnjački" jezik. Onda se mora staviti i na hrvatski jezik. Nije "bosansko" samo ono što se odnosi na Muslimane, tj. "Bošnjake". Ima tu i nas Hrvata. Ukratko, ne poistovjećivati bosanski i bošnjački. Kubura 11:55, 26. listopada 2005. (CEST)

Ne mora biti nikakva razdvojba. Bosanski jezik je poseban članak koji će wikipoveznicama biti u vezi s hrvatski, srpskim, bošnjačkim i srpskohrvatskim. Jasno će biti obrazložena politička dimenzija-koja je ključna.Kad do dogotovom-slobodno ga prepravi, dodavaj, oduzimaj,..Mir Harven 12:01, 26. listopada 2005. (CEST)

Akademik Muhamed Filipović o nametanju "bošnjačkog jezik"[uredi]

  • Na sljedeće pitanje za Slobodnu Evropu, akademik Filipović dao je interesantan odgovor: Vrli pitac neki: "Dalibor Brozović npr. u jednom svom radu omalovažava bosanski jezik dajući instrukcije Hrvatima kako se odnositi prema bosanskom jeziku, nazivajući ga prije svega "bošnjački", i pokazujući veliku dozu fobije od ugrožavanja bh. Hrvata i hrvatskog jezika, gle čuda bosanskim jezikom (navodno koji ima tendenciju da postane "zemaljski jezik"). Brozović kaže:...Treba naše bošnjačke zemljake i susjede s vremena na vrijeme diskretno podsjećati da Republika Hrvatska ne može biti zadovoljna ako su Hrvati u BiH nezadovoljni. Jer za budućnost nasi bošnjacki prijatelji moraju biti svjesni da Hrvatska može kako-tako i bez Bosne i Hercegovine, a Bosna i Hercegovina ne može nikako bez Republike Hrvatske. To je jednostavno zemljopisna stvarnost..." U drugom dijelu pitanja konstatacija slušaoca: "Ne znam samo do kada će ovakvi kvazi-intelektualci koji se ponašaju kao istraumirani generali, krojiti sudbinu Balkana. Znamo šta je SANU uradila, pa zar još i na zapadu da se pojave likovi koje će u to nema sumnje historija osuditi kad-tad?" Filipovićev odgovor na pitanje i komentar: "...Nažalost, Dalibor Brozović, koji je vrsni lingvist i koji veoma dobro poznaje bosansku jezičku situaciju, nije, kao ni mnogi drugi, izbjegao nacionalnoj bolesti. On dobro zna da je ono što je nekad nazvano južno narječje, zapravo bosanski jezik, samo što tadašnjim ideolozima ilirizma i kasnije srpskohrvatskog nacionalizma nije odgovaralo da uvode u svoju terminologiju bosansko ime.
Bs. Tzv. južno narječje je novoštokavsko jekavski dijalekt. "Bosanski" je najčešće označavao štokavsko-ikavski dijalekt. I- ne može se brljati dijakronija i sinkronija, povijesni regionalni nazivi raznih idioma i općenacionalni standardni jezik. Ako je suditi po čestoti imena u prošlosti, od 15. stoljeća nadalje, najprimjerenije bi bilo jezik nazvati "ilirskim". Toliko o tunjologiji. Mir Harven 01:36, 27. listopada 2005. (CEST)

Brozović, sasvim nehistorijski i paušalno, povezuje stanje koje je vladalo u Jugoslaviji s ovim koje vlada u BiH. To stanje je sasvim različito i ovdje nema nikakve majorizacije ili marginalizacije i sve je slobodno, sva leksika i svi oblici su u slobodnoj upotrebi.

Bs. Vidljivo je to na Internetu, gdje su uz poveznice na engleskom (i drugim jezicima) postavljene i na stijeg države BH. Jezik na koji se dolazi preko tih linkova po obliku je sadašnji bošnjački. Nije hrvatski, i nije srpski. Dakle-nema "slobode", nego se nameće bošnjački idiom (koji još nije ni dovoljno standardiziran: tu se kaos i nedostatk norme izjednačuju sa "slobodom". Može Shakespeare, a može i Šekspir. Stvarno veselo.)Mir Harven 01:36, 27. listopada 2005. (CEST)

To je kada se misli sa pozicija nauke.

Jah, velika nauka...Mir Harven 01:36, 27. listopada 2005. (CEST)

Ali kada se počinje misliti sa političke pozicije i pozicije stvaranja nacije putem jezičke politike, a to je uvijek zloupotreba nauke,

Bs. Standarni jezik koji sada oblikuju Bošnjaci je neprirodan. Kao i svaki standardni jezik. Kurva o poštenju...Mir Harven 01:36, 27. listopada 2005. (CEST)

onda stvari dobivaju drugačiji izgled, pa izgleda da je normalno da naši Hrvati uče jezik kojeg neznaju i ne razumiju i da im se nameće i leksika i oblici koji nemaju nikakve veze sa njihovim jezičkim iskutvom i osjećanjem.

Otkud mu samo drskost da misli da može govoriti u ime "naših Hrvata" ? Dok je šutio kao zaliven dok se BH jezično srbizirala (iako je tu i Brozović ispao kilav) ? Što uopće briga nekoga Tunju Filipovića ako Hrvati žele govoriti i pisati siječanj, veleposlanik, točno, kemija,..? Tko su, uostalom, ti jadni Hrvati koji se, eto, žale na nasilje nekih strašnih nacionalista koji ih tjeraju da uče nekakav čudni, "strani" jezik ? Koji se razlikuje od srpskoga jekavskoga kojim su ih šopali zadnjih 70 godina ? Mir Harven 01:36, 27. listopada 2005. (CEST)

Ovdje majke i očevi hrvatskih nacionalno svjesnih političara i intelektualaca ne razumiju govor svoje djece. Ono što oni žele, a nažalost i Brozović, jeste da se jedan laboratorijski jezik nametne putem politike kao nacionalni jezik Hrvata u BiH.

Čista velikosrpska priča. Hrvatski standardni jezik za ove je tuljane kao što je Tunjo "jedan laboratorijski jezik". Nisu ahbabi, selami, mahrame, jabandžije, kapidžije,..nego mrski kroatizmi ispali iz staroga "bosanskoga". Ovaj Tunjin iskaz bi trebalo uokviriti i staviti ga s bljuvotinama raznih Džadžića, Brborića i slične boranije. Mir Harven 01:36, 27. listopada 2005. (CEST)

To je eksperiment, a mi ćemo vidjeti šta će iz toga biti. Najzad, svako je ovisan o drugima i niko sam za sebe ne može da živi. Koliko god je BiH ovisna o Hrvatskoj i Hrvatska je ovisna o BiH. Nije uzalud Tuđman pokušavao silom i intrigama da podeblja kiflu. To je uzajamno.

Opet srpska priča. Tema je jezik, a ovaj o politici. Sljedeći su valjda na redu bogumili i Broz. Mir Harven 01:36, 27. listopada 2005. (CEST)

Mi treba da nastojimo živjeti u miru i saradnji, a to nije moguće ukoliko jedan dio stanovništva naše države ne vidi BiH kao svoju državu i domovinu. Tu je glavni problem..."

Tunjo bi oktroirao ljubav. Mir Harven 01:36, 27. listopada 2005. (CEST)
  • Također na pitanje za Slobodnu Evropu: "Volio bih kada biste mi kao naucnik objasnili zbog cega srpski i hrvatski lingvisti namecu Bosnjacima da svoj jezik kojeg oduvijek zovu bosanskim, prestanu tako nazivati i da ga preimenuju u "bosnjacki"? Zar to nije nedostatak osnovnog kucnog odgoja?" Akademik Filipović kaže: "Oni žele da i mi pristanemo na nacionaliziranje našeg jezika, jer bi to onda opravdalo njihovo tjeranje svih Srba i Hrvata da govore jezik kojeg im oni propišu. To što oni čine nema veze ni sa naukom, ni sa poštenjem ni sa interesima tih ljudi i naše zemlje." — Prethodni nepotpisani komentar napisao je NN (razgovordoprinosi) 21:55, 26. listopad 2005.
Čisti kretenski tunjizam. Prvo-Bošnjaci ne zovu "oduvijek" svoj jezik "bosanskim". Iako to nije presudan kriterij, Bosanski Muslimani svoj jezik najčešće su, u novijoj povijesti, zvali baš bošnjačkim. To je napomenuo i lingvist Dževad Jahić, koji primjećuje da bošnjački iseljenici u Turskoj, tj. njihovi potomci, jezik zovu isključivo bošnjačkim-a ne bosanskim. Drugo-Tunjo govori u kategorijama koje nemaju veze s razumom. Jezik se zove po narodu, ne po zemlji. Stariji "regionalni" nazivi (slavonski, bosanski, dalmatinski,..) anakroni su, i on to zna. Nema švicarskog, srbijanskog, hrvaćanskog, indijskog, belgijskog,...jezika. Treće- sam je izlajao svoje namjere u tvrdnji "opravdalo tjeranje svih srba i Hrvata..". A, tu smo. E pa, Tunjo-svaka nacija ima pravo i volju da govori svojim nacionalnim standardnim jezikom. Ne postoji nikakav "državni" jezik u BH-iako je Tunjo izbrbljao da bi htio da tzv. "bosanski" (esencijalno srpsko-hrvatski gulaš uz nešto turcizama) ima tu funkciju. Problem Bošnjaka/Muslimana što žele igrati ulogu "temeljnoga" naroda, njihova nesposobnost i tromost da oblikuju vlastiti jezični standard, kao i sve što iz toga proizlazi- nije hrvatski, a ni srpski problem. Treće- Tunjo i slični stalno dižu dreku oko tobožnje nasilne kroatizacije jezika kojega zovu bosanskim, te ismijavaju hrvatske jezične značajke. E pa, licemjerno je to. Jer povijesni "bosanski" je baš najčešće hrvatski, i temeljne značajke toga "bosanskoga" su upravo hrvatske (jezični purizam, novotvorba). Kaos koji je nastao u muslimanskim glavama prihvaćanjem povijesnoga naziva za jednu regionalnu inačicu hrvatskoga jezika, a praćen vulgarnim napadajima na sadržaje i fizionomiju izraza koji je ta inačica imala- zaslužuje jedino komentar tipa: tko pod drugim jamu kopa...Mir Harven 00:56, 27. listopada 2005. (CEST)


Postirao sam namjerno komentar akademika Filipovića kako bih dobio rekacije anonimusa koji pišu članke na hr Wikipediji u svom nacionalističkom zanosu, kako bi se vidio pravi motiv rada na hrvatskoj Wikipediji. Naravno pohranio sam interesantne komentare koji nemaju veze s mozgom nego s vrijeđanjem i falsifikovanjem (npr. Jahićevih izjava o Bošnjacima u Turskoj, jer se zna da na turskom bosanski i bošnjački znače isto, te o bosanskom kao "inačici hrvatskog" itd.), a koje ću blagovremeno iskoristiti na relevantnim adresama. Hvala još jednom. NN 10:44, 27. listopada 2005. (CEST)
Nema na čemu. Muslimani/Bošnjaci u Turskoj zovu jezik "bošnjački" na južnoslavenskom mixu koji se zove bošnjački jezik (a ne na turskom jeziku). To nije ništa novo, kao ni činjenice koje dolaze čak iz jugounitarističkih krugova: http://www.bhdani.com/arhiva/191/t19117.shtml Mir Harven 11:15, 27. listopada 2005. (CEST)
Hvala ti i na ovom linku. Imaš li još materijala koji te kompromituje kao jednog od anonimnih autora na hr Wikipediji vođenih nacionalističkom bolešću. Samo si potvrdio neistinitost koju si prethodno rekao o Jahiću vezano za jezik (To je napomenuo i lingvist Dževad Jahić, koji primjećuje da bošnjački iseljenici u Turskoj, tj. njihovi potomci, jezik zovu isključivo bošnjačkim-a ne bosanskim...) Autor teksta u Danima je neki Sinan, a ne Jahić. WTF is Sinan? Ali eto i od tog Sinana smo mogli čuti nešto interesantno o Brozoviću: Izraz "srednjojužnoslavenski dijasistem" izišao je iz retorte Dalibora Brozoviæa. A Dalibor Brozoviæ je osvjedoèeni dušmanin Bosne i bosanske kulture. On je onaj koji je na osnivaèkom skupu esdea, 1990. u Sarajevu, u svojstvu hadezeovskoga izaslanika iz Zagreba, kazao kako æe se Hrvatska braniti na Drini. On je meðu lingvistima imao i najvišu politièku funkciju, bio je dopredsjednik hadezea. U svojoj knjizi Standardni jezik, iz godine 1970., on pjeva pjesmu nad pjesmama hrvatskosrpskom/srpskohrvatskom jeziku (pominje ga preko 200 puta), da bi 1994. napisao da taj naziv treba zauvijek odbaciti jer je "opasno višeznaèan i nepovratno kompromitiran", te da umjesto njega treba usvojiti kabinetski naziv "srednjojužnoslavenski". Sad vidimo da se naziv sviða i Jahiæu, èim ga uzima bez obrazloženja....NN 12:06, 27. listopada 2005. (CEST)

Srednjojužnoslavenski jezik[uredi]

Kad već spominjete srednjojužnoslavenski jezični dijasustav, onda biste mogli otvoriti članak o njemu, odnosno prebaciti raspravu o njemu na Razgovor:Srednjojužnoslavenski jezični dijasustav.

Može, ali treba reći da je to pojam koji je skovao Brozović, neki ga prihvaćaju (Katičić, Matasović), dok neki smatraju da su sve te priče o dijasistemima bez veze (Babić, Silić). Naravno, sve može, no ovo je uistinu minorno..Mir Harven 17:04, 27. listopada 2005. (CEST)
To bi se moglo i spomenuti u članku... uveo ga taj i taj, niječu ga ti i ti...Kubura 08:41, 28. listopada 2005. (CEST)

NN, što se tiče "obrane na Drini"... ne čeka se da ti neprijatelj dođe "nožem pod vrat". To je značilo da treba nadolazeći srbijanski napad zaustaviti još ondje (nažalost, tada Muslimani nas Hrvate i naša upozoravanja nisu uzimali ozbiljno). NN, ako ti se nečiji stav ovdje čini ekspanzionistički, uzmi u obzir da postoji i hrvatsko muslimansko iseljeništvo (izbjegavam uporabu pojma nacionalizam/nacionalistički; zapadnjaci rabe pojam nacionalizam gdje mi rabimo pojam šovinizam, a nacionalnu svijest poistovjećuju sa onim što u nas predstavlja pojam nacionalizam).Kubura 16:02, 27. listopada 2005. (CEST)

Preusmjerenje[uredi]

Trablo bi skinuti preusmjerenje s teksta "bosanski jezik", tako da taj tekst ima svoju stranicu za razgovor. Mir Harven 17:16, 27. listopada 2005. (CEST)


U ime Babe, Sina i Duha Svetoga...[uredi]

Ovaj "rječnik" je genijalan-dakle, nestao otac iz bošnjačkoga. E, ljudi moji...Mir Harven 13:13, 30. listopada 2005. (CET)

Da ostavimo ovu komediju ?[uredi]

Članak bi trebao biti vrelo informacija. No, u njem pše da nije isključena uvedba arabice i bosančice. Znam da bi BH Muslimani htjeli biti "kontinuitetlije"-no, ovo je ipak glupost epskih dimenzija. Kao da mi kažemo da nije isključeno da ćemo vratiti glagoljicu (mogli bi, btw, i u BH).Da se ostave ove arabice itd. ili brišu ? Mir Harven 13:53, 30. listopada 2005. (CET)

I meni izgleda malo neobično. Obrisati, ako se nađu izvori, citati, reference vratiti. --Elephantus (razgovor) 13:56, 30. listopada 2005. (CET)

Hajmo, u potragu za izvorima. Selam Mir Harven 13:57, 30. listopada 2005. (CET)


Dvije stvari:
  • Wikipedija je enciklopedija, dakle rečenice tipa "ne isključuje se mogućnost" (padanja sjekira s neba, kiše, oborina itd.) nemaju mjesta na wikipediji, nego u vremenskoj prognozi ili nekom web-forumu. U dogledno vrijeme biti će napravljen bot koji će tražiti takve jezične konstrukcije na wikipediji, i kad se otkriju biti će brisane.
  • Ovo je hrvatska wikipedija, stoga prije korištenja svakog drugog pisma osim latinice treba navesti koji se jezik koristi, implicitno navođenje arabice, ideografskog ili hebrejskog pisma se kosi sa pravilima wikipedije, i biti će brisano. SpeedyGonsales 14:14, 30. listopada 2005. (CET)


Prava šega[uredi]

Mislim da je besmisleno postavljati "usporedni rječnik" bošnjačkog i hrvatskog, jer su otac, glas,...posve normalne riječi u bošnjačkom, dok se, naravno rjeđe, babo itd. pojavljuju kao stilemi u hrvatskom. Ne da mi se brisati jer je to, eto, "osvježilo" stranicu, no, stavit ću link o tom (ako ga nađem). Mir Harven 17:02, 30. listopada 2005. (CET)

Bogami-sprdačina. Historija je i hrvatska riječ, hljeb isto (druga semantika-komad kruha), hefte i ostalo su stilemi....Realno-ovo je nebuloza. Tako bismo mogli na stranicu o srpskom ubaciti razlikovni rječnik od bar 30.000 riječi (vaspostaviti, prenebregavati, kosmos, opština, pređašnji, fudbal, beočug, surevnjiv, bešika, oblaporan,...). Ovaj je "rječnik" jednostavno-smiješan, i bolje ga je brisati i napisati nešto suvislo o propisima bošnjačkoga jezika. Mir Harven 23:11, 30. listopada 2005. (CET)

Slažem se. Previše je smiješan, a to nije dobro za ovaj članak. :-) Bris. --Elephantus (razgovor) 00:40, 31. listopada 2005. (CET)

opet ona fobija lol

"Aferim"[uredi]

Evo baš pročitah članak o "bošnjačkom jeziku". Malo je reći da se radi o neozbiljnom tekstu nepostojećeg "bošnjačkog jezika". Ali ono što mi je zapalo za oko je zaista jedna patetična rečenica koja pokazuje bit hrvatske Wikipedije. Naravno da sam pohranio navedeni tekst u svoju arhivu, jer će biti interesantan za analizu u bošnjačkim lingvističkim krugovima, jer se zaista radi o skrnavljenju imena bosanskog jezika. Ali da se vratim na pomenutu rečenicu: "Soli/Tuzla (op.č. HDZ svoj ogranak ondje naziva HDZ Soli, prema tom obrazcu se dodalo i ovaj naziv)..." Autori Tuzlu krste u Soli, jer HDZ svoj ogranak naziva Soli?! Aferim, zaista. Znao sam da su Hrvati ostrašćeni nacionalisti (to je pokazala historija i parole: Bog i Hrvati), ali da su toliko plitki to nisam mogao vjerovati. Ovo miriše na bosanske Hrvate i njihov kompleks manje vrijednosti, kojeg pokušavaju pobijediti dokazujući se braći u susjednoj državi. Druga neistina koja se navodi jeste da se u hrvatskom i srpskom bosanski jezik službeno naziva bošnjački?! Šta znači "službeno" u drugim jezicima koji govore o trećem jeziku? Gdje staje pamet počinje nacionalizam, u ovom slučaju rigidni hrvatski. Ipak ako se misli na službene dokumnete u RH ili BiH (parlament) na hrvatskom jeziku, ovo apsolutno nije tačno. Bosanski jezik se navodi kao bosanski. U Srbiji Ministarstvo obrazovanja također u dokumentima jezik naziva bosanskim. Dakle, ovdje se radi o avanturi par iskompleksiranih nacionalista koji misle da mogu promijenti svijest Bošnjaka, a postižu samo suprotan efekat. Danas upravo radi ovakve politike napada na identitet Bošnjaka, Bošnjaci smatraju Hrvate prirodnim agresorima i mislim da nema tog gesta dobre volje koji bi mogao popraviti takvo razmišljanje. Ali to je možda i dobro, jer Bošnjake podsjeća da moraju nakon Tužbe protiv SCG za agresiju istu pokrenuti i protiv RH, pogotovo nakon priznanja Ivice Rajića i presuda Kordiću i Blaškiću, te nakon objavljivanja Tuđmanovih stenograma. Mislim da ćete ovakvom politikom nanijeti veliku štetu samo sebi. --NN

Translation arrow.svg
Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden s bošnjačkog jezika.
Slobodno pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.

you said it...

Popis stanovništva 2001. rubrika "Materinji jezik": [1], peti stupac. Ako Državni zavod za statistiku nije službena institucija RH, onda ne znam što je. :-) --Elephantus (razgovor) 22:05, 31. listopada 2005. (CET)
Vidim da nisi shvatio poentu, ali ništa čudno. Nego puno hvala i za ovaj link, mislim da će mi biti od koristi. A što se tiče "službe i družbe" u jednom jeziku o imenu drugog, mogu ti reći npr. da je Znanstveno nastavno vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu potvrdilo bosanski jezik u vezi magistarske teze u kojoj je sadržan termin bosanski. Vlada Republike Hrvatske priznaje isti termin u svojim zvaničnim međunarodnim komunikacijama. (Ako imaš neki dodatni link volio bih da ga ovdje staviš, jer bi mi bio od pomoći), Hrvati u BiH u služenim dokumentima parlamenta FBiH pišu bosanski itd. Mislim da niste svjesni kakvu štetu pravite sami sebi ovakvom politikom prema drugom narodu i njegovom identitetu. Ali hajde nek vam bude...Živi bili pa vidjeli. NN 22:20, 31. listopada 2005. (CET)
Ovaj suradnik ne razumije nekoliko stvari:
1. stav (koji nije nikakav pravorijek) odjela Filozofskoga fakulteta u Zagrebu (radilo se o nekoj disertaciji) nije obvezujući i nema ni nakanu da to bude. Radilo se o kompromisu bez ikakvih posljedica.
2. Hrvati u FBiH nemaju pravo ni na vlastiti, hrvatski jezik, pa brljotine Parlamenta u kojima su neprestano preglasavni nisu kriterij nizašto. Jedino su pokazatelj oktroiranosti i laži na kojima počiva protektoratski pašaluk. Mir Harven 22:25, 31. listopada 2005. (CET)
Hmmmm... treba pročitati stvar do kraja: [2]
...
Naziv «bosanski jezik» opravdan je u naslovu magistarskoga rada, jer tako svoj bosanskohercegovački standardni jezik nazivaju Bošnjaci-Muslimani. U hrvatskom jeziku taj se standardni jezik naziva «bošnjački jezik». (naglasak moj) Stoga bi točka dnevnoga reda trebala glasiti:
Odobrenje sinopsisa Adise Imamović «Sintaksička sredstva funkcionalnog raslojavanja pravnog i administrativnog jezika u engleskom i bosanskom». Rad će biti napisan na bošnjačkom jeziku.
...
Dakle, Državni zavod za statistiku i ljudi s kroatistike na FFZG-u slažu se: u hrvatskom jeziku standardni jezik Bošnjaka-Muslimana naziva se "bošnjački jezik". --Elephantus (razgovor) 22:40, 31. listopada 2005. (CET)
Mislim da nisi u pravu. Hrvati su napravili popriličnu i nepotrebnu zbrku, sami sebi, radi npar iskomplesiranih nacionalista koji žive u prošlosti, tako da ni oni nemaju uniforman stav o nazivu bosanskog jezika. Evo šta kaže Dr. Zvonko Kovač, red. prof., Pročelnik Odsjeka za slavenske jezike i književnost: NN 22:53, 31. listopada 2005. (CET)
  • Na sjednici Odsjeka za slavenske jezike i književnosti, koja je održana 27. rujna 2002., podržana su gledišta da priznamo ime jezika u Republici Bosni i Hercegovini kako je navedeno u njihovu Ustavu, odnosno kako je u tamošnjoj praksi, dakle - bosanskijezik.Ukratko, predlažemo da se na Fakultetu, a time možda i u hrvatskom znanstvenom, kulturnom i javnom životu, koriste termini bosanski jezik i bosanska književnost (termini bošnjačka književnost i bosansko-hercegovačka književnost mogu se upotrebljavati kada su konkretno primjereniji), onako kako to i rade inozemni slavisti (ne praveći razliku između bosanskoga i bošnjačkoga, skraćujući bosansko-hercegovački na bosanski), jer širi pojam uključuje i nacionalni bošnjački, a ne izostavlja hrvatski i srpski udio u prošlosti i sadašnjosti, vjerujemo i u budućnosti, sve ako je za njih osigurano pravo korištenja nacionalnoga imena (naime, u Republici Bosni i Hercegovini aktualno je neobično rješenje, da se jezik naziva bosanskim, a književnost bošnjačka i/ili bosansko-hercegovačka, s tim da Hrvati i Srbi svoj jezik i književnost slobodno zovu svojim nacionalnim imenom). Zaključno, predlažem da Vijeće u ovom, kao i u drugim sličnim slučajevima, solidarno podrži mišljenje naših stručnjaka koji se konkretnom problematikom bave. NN 22:53, 31. listopada 2005. (CET)
Nekima je, izgleda, logika terra incognita. Predstojnik Vlado Pandžić je dao svoje mišljenje, a Zvonko Kovač svoje mišljenje. To nije nikakav "stav" katedre, nego mišljenje ovoga prononsiranoga jugounitarista koji se "proslavio" raznim bljuzgama (a o jeziku nije napisao praktički ništa-koja mu je bibliografija o jeziku). Dakle-sve u svemu, ništa. A da je i bilo nešto, ponavljam: to nema veze sa službenim stavom RH koji je izražen u dokumentima poput onoga s podatcima o materinskome jeziku s popisa. Mir Harven 23:09, 31. listopada 2005. (CET)
Opet je vrag u detalju. Ja sam citirao mišljenje ljudi s _kroatistike_, a ovo je s Odsjeka za slavenske jezike i književnosti koji se bavi svim ostalim slavenskim jezicima, a ne hrvatskim. --Elephantus (razgovor) 23:13, 31. listopada 2005. (CET)
Da mi to malo vidimo:
http://www.gradpula.com/nova_istra/eseji/foto/kovac-hr.htm , citat: predaje noviju slovensku i suvremenu bosansku književnost.
Samo-što je to bosanska književnost ? Koliko znam, postoji, kao regionalni označitelj, bosansko-hercegovačka (to je nešto kao jugoslavenska), a nacionalna je književnost bošnjačka (npr.-bošnjačka književnost u 100 knjiga, kao u http://www.interliber.com/catlistdetail.asp?SID=Interliber^2148607278-07286&ProductID=7353
Kao što bi rekao jedan moj znanac Albanac: "Čija tu majka crnu vunu prede ?" Mir Harven 23:41, 31. listopada 2005. (CET)

Bosanski jezik[uredi]

Eh ovako ja sve to definiram.

Bosanski jezik je jezik svih naroda u Bosni i Hercegovini. On kao takav postoji skoro 1000 godina,te njime govore i Bosnjaci i Hrvati i Srbi.

Srpska i hrvatska etnička skupnost može govoriti srpskim i hrvatskim jezikom, ali je bosanski jezik otvoren za sviju,a mnogo Hrvata i Srba upravo govori bosanskim jezikom, prije svega u urbanim sredinama: Sarajevo, Mostar, Zenica, Bihać, Tuzla, Travnik.

Bosanski jezik odbija biti samo jezik Bosnjaka jer tako zatvara vrata Srbima i Hrvatima.

Ako ga nazovete drugacije, dobicete isto ono sto je stvorilo Srbe i Hrvate u BiH. Bosnjacima (dakle pripadnici svih religijskih skupnosti u BiH: katolici,muslimani,pravoslavci i jevreji) je zabranjeno da se tako izjasnjavaju,te im je ko zamjena ponuđena nelogičan naziv za jednu entiju "Musliman".Tako su zatvorena vrata pravoslavcima,katolicima i jevrejima na putu ka njihovom bosnjackom nacionalnom osvjescivanju,te su primorani okolonstima, Bosnjaci-pravoslavci prišli najvećoj najbližoj pravoslavnoj skupnosti,a Bosnjaci-katolici najvećoj najbližoj katoličkoj skupnosti.

Prišli su iako nemaju veze sa tim nacijama, budući da su Bošnjaci Iliri, čija je veza sa Slavenima, jedino u jeziku (staroslavenskom) koji je mjesanjem sa bosanskim ilirskim jezikom (koji ima velike slicnosti sa albanskim) postao jezik Bassinusa (Bosniuma,Bissena,Bessena,Bosone,Boznie ili Bosnie - u različitim verzijama naziva Bosne) tog područja, dakle ne samo Bošnjaka-Ilira, već i novopridošlih Slavena. To nije jezik ni Slavena,ni Ilira,već svih stanovnika Bosne. BOSANSKI JEZIK.

Hvala,ovo je historija Bošnjaka po Bošnjacima,vjerujete li vi nama ili ne vjerujete,baš nas i ne interesuje. Vama niko ne dira Iran i vašu DNK,koja je osnova cijele civilizacije.

PRESTANITE VIŠE SA OVIM PREPUCAVANJEM NA WIKIEDIJI. ZNAM DA JE ZANIMLJIVO, ALI GOVORITI O IRANSKOM PORIJEKLU JE NEBULOZA KAD SVI ZNAJU DA SU HRVATI SRBI I DA PRIČAJU SRPSKI.

BRAVO, ZAR JE BILO TAKO TESKO KAZATI ISTINU? SVAKA TI CAST!

Ne zanima nas ni velikosrpska ni velikobošnjačka nacionalna mitologija!--Anto (razgovor) 18:06, 20. srpanj 2008. (CEST)

Napomena[uredi]

Bosanski je jezik Bosnjaka. U svim historijskim izvorima pa i dan danas taj se jezik zove bosanski. Nazivati ga "bosnjackim" je kao i nazivati hrvatski "hrvatinskim".

Samo Bošnjaci ga tako zovu!. Što se tiče toga, Bošnjaci mogu nazivati hrvatski "hrvatinskim". MI se ne petljamo u vaš standard pa nemate pravo ni vi u naš! --Anto 20:42, 11. veljača 2008. (CET)

e jesi pametan Antić ko olovna cijev. Mogu recimo hrvati hrvatski jezik proglasit Bosanskim pa da vidite onda kuršlusa... ha ha ha... Kako bi vi onda zvali jezik kojim govore hrvati?

BOŠNJA I HERCEGOVINA?[uredi]

Ako bosanski jezik,prevodite kao "bošnjački", onda su gradovi u Bosni bošnjački gradovi... how about ne znam,sad neki grad naseljen većinski etničkim Hrvatima..eto kiseljak...kiseljak je u Bosni...jeli to on sada bošnjački grad... :D...hm funny...

"iako ima te razlike i u Engleskom (bosnian/bosniac) i u Njemačkom (Bosnier/Bosniak) jeziku." gdje se to u njemačkoj i engleskoj umjesto bosanski govori bosniac/k. nemojte se provaljivati
Kao prvo,jezik se ne daje po državi,nego po narodu.Nije britanski nego engleski jezik.Nije bosanski ni bosanskohercegovački-nego po narodu-bošnjački jezik.--Jolo
Ne seri. Kako se onda makedonski zove po Makedoniji, a kineski po Kini?
Ne pravi se pametan, čuj jezik se daje po narodu. Je li onda Amerikanci govore američkim jezikom ili ćemo ih možda zvati Englezima zato što govore engleskim? Je li Kanađani govore kanadskim? Govore li narod u Australiji australijski? Govore li Austrijanci austrijski? Govore li Belgijanci belgijski? Ne provaljuj više.
Možda se zove po Makedoncima i Kinezima? Nije ti palo na pamet? --Tycho Brahe 11:39, 14. lipnja 2006. (CEST)
Postoje drzave koje su dobile ime po narodu, kao npr. Hrvatska po Hrvatima, a postoje i drzave u kojima zivi narod koji je dobio ime po drzavi a i samim tim i jezik, kao npr. Bosnjaci po Bosni (Bosna + ak), a time i jezik koji se zove bosanski (Bosna->pridjev bosanski). Ja sam onaj pravi tipicni Bosnjo s dna Bosne i uvijek sam svoj jezik zvao bosanski, jer je to bila stvar tradicije u mojoj obitelji. Potpuno je nebitno, barem meni kako ce Hrvati ili Srbi nazivati moj maternji jezik, jer iskreno od njih nikad i nisam ocekivao nesto pozitivno.

U stvarnosti,bošnjački ili bosanski jezik je srpski na ijekavici uz nekoliko hrvatskih riječi.Samo je jedna prava bošnjačka riječ:kahva.--Jolo

Gdje je to jezik dobio ime po državi, a ne po narodu? Gdje je to narod (etnička skupina) dobio ime po državi?
U stvarnosti je hrvatski srpski jezik uz nekoliko stotina novoizmisljenih rijeci po naredbi Franje Tudjmana.

A ja sam opet cuo da najvise turske "krvi" u sebi nose ´rvati...oni sto govore ´rvatskim...- jebooote stvarno ste bolesni :-) ....valjat´ ce Muji rijesit problem kurcom, nebil´se izbjegli jos veci animoziteti....cujemo se za 20 godina idem rjesavati medjunarodne probleme... ;-)

A da je u Jugoslaviji stvoren bošnjački jezik kada su se Bošnjaci zvali Muslimanima.Zvao bi se muslimanski jezik.U stvarnosti je srpski hrvatski jezik uz više stotina engleskih i turskih tuđica.--Jolo

slušajte tkz. Bosanci pametnjakoviči ser*nje ! pitanja za vas: jel postoji belgijski jezik ? jel gdje na svijetu postoji argentinski jezik ili meksikanski ili možda čak austrijski ? vaš izmišljeni tkz. bosanski jezik je glupost i to se hvala Bogu zna. Bošnjaci tkz. Bosanci vi ste gora ga*mad od onih silni perverzni bijelaca u Juzno africkoj republici,oni neljudi što su htjeli dijecu od crnaca uciti kako su bijelci bili prvi tamo u juznoj africi,a crnci došli poslje njih ha ha poturice silne.... sav svijet zna kako ste nastali, u vašim venama tece HRVATSKA KRV i nema druge. za razliku od vas Bošnjaka tkz. Bosanaca ( a sta je sa Hercegovinom to nikada ne spominjete ) i srbin i hrvat ima svoju povijest i jezik, a vi na silu zeli te stvoriti nešto što nikada niste imali a to je jezik i nacijonalnost i zemlju u kojoj ste vi gazda ! bratski hrvatski pozdrav poturceni hrvati. primjedba sa moje strane pogledajte link o zadnjoj bosanskoj kraljici

- Katarina Kosača-Kotromanić - dobro procitajte njeno ime i to što je njena 

zadnja zelja bila.

Čekaj,malo. Slažem se da su Bošnjaci poturčeni Hrvati i Srbi,no to nije opravdanje da ih nazivaš ser*njama i ga*adi. Dosta fašizma. Svi smo ljudi. Ako su Bošnjaci ser*nje,onda si i ti ser*nja jer svi potječemo od istog prapretka-homo sapiensa. Nemoj više s šupljoglavim fašizmom,jer ja sam Hrvat,pa ako i jesi,ne moraš biti fašist.--Jolo,13. kolovoza 2006.,18:03

Još o bosanskom/bošnjačkom jeziku[uredi]

Sramota je kako se ovdje ljudi vrijeđaju. Pravi dokaz balkanskoga mentaliteta. Čudi me što se toliko Bošnjaci ljute. Ja sam student povijesti i stoga ih molim (to što se javljaju nepotpisani nije u redu) da mi argumentirano potkrijepljeno literaturom (ja raspravljam samo tako) dokažu da su bošnjačka nacija i bošnjački/bosanski jezik službeno postojali prije 1992. Jer nisu!! Tada ste se zvali jednostavno Muslimani, a u tursko doba su vas zapadni, a i hrvatski izvori neopravdano zvali Turcima. Činjenica je da su dijelovi zapadne Bosne sve do rijeke Vrbasa do turskih osvajanja pripadali Hrvatskoj. Bihać se u izvorima zove glavnim gradom Hrvatskog Kraljevstva i u njemu je katkada i zasjedao Hrvatski sabor. Jedna od srednjovjekovnih hrvatskih županija zvala se Bihaćka. Pitam poštovane Bošnjake jesu li čuli za ime Turska Hrvatska. Jer upravo se tako i u turskim izvorima (!!!) sve do početka 20. stoljeća zvalo područje zapadne Bosne čime se htjelo reći da je to područje nekada pripadalo Hrvatskoj. Još je jedna činjenica da je većina današnjih Bošnjaka hrvatskog podrijetla. Njihovi su preci u tursko doba neki dragovoljno, neki prisilno (jeste li čuli za "danak u krvi"?) prešli na islam. U Hrvatskoj se ovaj jezik zove bošnjačkim zato što bi bosanski značilo da su Muslimani-Bošnjaci jedina autohtona nacija u BiH, a da su Hrvati i Srbi samo kasniji pridošlice što nije točno. Zato mi s punim pravom jezik bosanskih Muslimana zovemo bošnjački. Flopy, 30. kolovoza 2006.

Bošnjački, a ne bosanski[uredi]

Izgleda da su kolege Bošnjaci (ovo nije pogrešna poveznica) zaboravili da je ovo wikipedija na hrvatskom jeziku kad su došli provocirati. Ili možda ne znaju da se njihov jezik na hrvatskom zove bošnjački? O nebulozama da bošnjački postoji otkad postoji i bosanska država mogu reći da je to točno samo ukoliko se misli na ovu državu iz 92. Ako se misli na onu Kulinovu, mogu samo reći da tada još nema spomena bošnjačkog jezika, ali se zato u Bosni nekoliko puta spominje hrvatski jezik. Pojam bošnjački jezik javlja se tek kad Bosna nestaje kao država, dakle kad Turci dolaze. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Flegmatik (razgovordoprinosi) 15:56, 28. listopad 2006.

Da i ne...[uredi]

Ja, kao bosanac, razumijem da se na hrvatskom jeziku kaže „Bošnjački jezik“. (Prvo da razjasnim, ovo mi je prvi put da pišem o ovom članku na hrvatskoj wikipediji, nemojte misliti da ja vandaliziram, aktivan sam na en (Engleskoj) wikipediji i na bs (bosanskoj) wikipediji). Mene zanima kako bi nazvao nekoga ko kaže da govori bosanski a nije musliman, niti osmanlija kako jaran kaže više ove moje poruke. Dakle, ne razumijem kako možete zvati bošnjački jezik, ako ima i katolika i pravoslavaca koji kažu da govore "bosanski jezik". (A definicija bošnjaka je musliman, a mozda može i ateista da pada u tu kategoriju). Hvala, Vseferovic 00:12, 5. siječanj 2007. (CET)

Nemali dio muslimana na Sandžaku svoj jezik naziva-turskim.!Iako ne govore turski već srpski. Dakle ,potpuno je nesmisleno kako netko naziva "svoj" jezik. Kako svoj jezik naziva Goran Bregović? --Anto 20:43, 11. veljača 2008. (CET)

Vernes, oni jednostavno ne prihvataju bosanski jezik. Dzabe sa njima pricati.
Za njih je Zeljko komsic bosnjak posto prica "bosnjacki".
Ali nebrini se... mi imamo Ustav na nasoj strani i nek oni pricaju sta hoce. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Forca blaugranas (razgovordoprinosi) , 00:41, 4. travanj 2007.

Sramota 2[uredi]

Sram bilo svakog onog ko gusi slobodnu misao na slobodnoj encikopediji!

Mislim da je bitno istaci da su do nacionalizacije, koja je pocela negdje tamo oko 1850. godine, sve osobe bili oni islamske, katolicke ili pravoslavne vjeroispovijesti koji su zivjeli u Bosni svoj jezik nazivali Bosanskim. O tome nam svjedoce silni spomenici, pa i onaj koji se nalazi u katedrali u Sarajevu, koja nam govori o osobi koja je izgradila katedralo, i na toj ploci se spominje bosanski. Prvi pisani dokument na kojem se izravno spominje Bosanski jezik jeste jedan kupoprodajni ugovor iz 1436. godine (3.7.1436.), u kojem se kaze da je gradski knez iz Kotora kupio petnaestogodišnju djevojku "bosanskog roda i heretičke vjere zvanu BOSANSKIM jezikom Djevena." Pored toga, svima je poznato da je Vuku Karadzicu za formiranje standardnog srpskog jezika kao osnova posluzio Bosanski jezik. Druga je stvar sto srbi pokusavaju da izmjeni i taj dio u svojoj historiji kao sto su to i do sada radili. Bosna i Hercegovina, je jedna od drzava koja ima jednu od najstarijih povelja na podrucju Evrope. Radi se o povolji bana Kulina iz 1189. godine, koja se recimo javlja pola stoljeca ranije nego kod Nijemaca, kod kojih se prva povelja pojavljuje 1238./1239. godine.

Zmaj od Bosne — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.111.222.98 (razgovordoprinosi)

Bosna i Hercegovina:u njoj se, dakle, govori hrvatski, bošnjački i srpski jezik. Pitam se zašto mi trebamo bošnjački jezik nazivati "bošnjačkim", a Bošnjaci svoj jezik trebaju nazivati "bosanskim"?--Vatrena ptica 18:25, 22. siječanj 2008. (CET)

Ne radi se tu o "trebamo" nego "smijemo li". Čini se da smijemo. Zašto bi postojali različiti nazivi? Uglavnom iz političkih razloga, nažalost :( --dnik 15:11, 23. siječanj 2008. (CET)
Nažalost (odnosno na nečiju sreću ;), kad bi Bošnjaci svoj standardni jezik nazivali bošnjački a ne bosanski, svi bi pokušaji uspostavljanja genealogije razvoja kroz vrijeme bili osuđeni ni propast. To bi doslovno bio jezik iznikao kao gljiva poslije kiše, niotkuda, bez narječja i književne osnovice. Ovako im ostaje mogućnost da manipuliraju posvjesno osvjedočenim pridjevom bosanski koji se u baš svim "dokazima" za bošnjački jezik poput gorenavedenoga, koristi kao geografska a ne lingvistička oznaka. Dakle bosanski kao jezik govoren na području pašaluka Bosne, jezik kojim govore Bosanci a ne jezik Bošnjaka (što je njegova definicija danas). Štoviše, kad se uzmu u obzir činjenice da postoje desetine primjera gdje se jezik kojim govore Hrvati (posebice Dubrovačke pismovne prijepiske) naziva bosanskim, cijela "argumentacija" pada u domenu subjektivne reinterpretacije pridjeva bosanski.
Proći će još mnogo vremena dok se i politički ne izjednače sva tri standarda, dok otegnu papke stare generacije nacionalističkih tvrdolinijaša opterećnih ratom i vjerozakonom i dok ljudi shvate da jezik nije ničije isključivo vlasništvo (neoštokavski nije ništa više hrvatski nego što je srpski ili bošnjački) i dok se organski ne ispeglaju trivijalne razlike između standarda, pod nekim ne-demoniziranim imenom (dakle ne SH, yugoslavenski etc.) Iskreno ne znam što je tragikomičnije - apologetika u obranu naziva bosanski jezik, ili podjednako lukavo u obranu pripremljen {{prijevod-boš}}.

Pogreška u članku[uredi]

Vidim da je onemogućeno uređivanje članka, pa neka netko ispravi:

Predzadnja rečenica u odlomku "Odlike bošnjačkoga standardnoga jezika": "bliži srpskom nego hrvatskomu jeziku (kipar, hemija,..)" - treba velikim slovom napisati Kipar (hrv. Cipar), i još jednu točkicu na kraj :)

Pa valjda je kipar čovjek koji se bavi kiparstvom...


MOLIM VAS...[uredi]

....hitno neka neko ipsravi gdje god se pojavljuje riječ "bošnjački jezik" u "bosanki jezik". Bošnjački jezik ne postoji niti je ikada postojao. Zvanično i oduvijek je to bosanski jezik. Takva pogreška je zaista sramota za wikipediu. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Psihe (razgovordoprinosi) 09:13, 19. srpanj 2008.


Ovo je wikipedija na hrvatskom jeziku. Pozdrav --Suradnik13 (razgovor) 09:18, 19. srpanj 2008. (CEST)


Ne budali, ni bosanski ne postojoi, a bošnjački postoji od drugog svjetskog rata.


I da, nema pograške dovoljno sramotne za Wikipediju. ;)

Jedna čudna rečenica[uredi]

Wikicitati „Prvo od tih narječja Bošnjaci dijele sa Srbima, Hrvatima i Crnogorcima, dok ostala dva s Hrvatima, s tim da je novoštokavski ikavski gotovo izumro, i živih govornika je vrlo malo, a istočnobosansko narječje je izgubilo šćakavski izgovor.”
()

Itekako dosta ljudi u Bosni govori novoštokavski ikavski - cijela zapadna Hercegovina, naprimjer. Čini se da su autori članka pomislili da svaki od tri naroda u Bosni ima svoj skup narječja, ali kao što je dobro poznato nije tako, osnova nacionalnog određenja u Bosni je religijska, a ne jezična. Molim da netko zainteresiran za ovaj članak malo pojasni ovu rečenicu. dnik 23:19, 12. listopada 2009. (CEST)

Na primjer, moj dedo/djed s majčine strane je bio musliman iz Ljubuškog i govorio je ikavski. A i u Posavini, odakle mi je otac, u narodnom govoru su bile neke ikavske riječi (sjećam se da su stare žene u dimijama govorile "lipo" ). — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 80.65.171.43 (razgovordoprinosi)

Dniče, možda si izgubia nit tko je subjekt u onoj rečenici; govorilo se o Bošnjacima. Kod Bošnjaka je novoštokavska ikavica gotovo izumrla. Daklem, nije pisalo "da ju Bošnjaci nisu nikad rabili". Stvar je da je danas kod Bošnjaka gotovo izumrla.
Valjda su svoju osebujnost za vrime socijalističke Jugoslavije do kraja vezali i profilirali uz onaj t.zv. "srpsko-hrvatski", koji je bia ijekavski. Novoštokavska ikavšćina se nigovala samo kod nas Hrvata (općenito ju se vezivalo uz hrvatstvo), jer nami taj "srpsko-hrvatski" nije bia naš jezik i nismo ga nikad prihvatili. Kubura (razgovor) 23:44, 25. prosinca 2009. (CET)

Jad, zalost & sramota[uredi]

Jadno je, zalosno i sramotno da se Hrvati kao istinski prijatelji Bosne i Bosnjaka ovdje kukavicki ponasaju, povladjujuci Srbima (ili se vodeci fasizmom Dalibora Brozovica, tako bliskom Tudjmanu i tudjmanovstini), nazivajuci jezik Bosnjaka tzv. bosnjackim jezikom. Ne treba zatvarati oci pred cinjenicama i reci da je sluzbeno ime jezika BOSANSKI, i da mu kao takvomu nitko nema prava uskratiti ni pedalj njegovog imena, niti identiteta. Poznato je kako je bilo Hrvatima, kad su ih Srbi tako revno tlacili tokom desetljeca Jugoslavije, negirajuci im i naciju, i zemlju, i vjeru, i jezik, i povijest. Srdacno vas!— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 213.39.194.158 (razgovordoprinosi)

Selam alejkum efendija! Prije nego što počneš pričati o fašizmu i ostalen ... U kojoj ustaškoj postrojbi je bi tvoj "babo"??--Àntó Añtó 00:24, 29. prosinca 2009. (CET)

I da zaboravih, vidin da si negdi iz okolice Hamburga. Pod kojin nadimkon si pisa na en.wiki??? Àntó Añtó 00:37, 29. prosinca 2009. (CET)

Prijo nepotpisani, nemoj rabit izraze ka' "fašizam".
Ako je junak->junački, onda je i Bošnjak->bošnjački.
Hrvatski jezik i bošnjački jezik nisu isti jezici niti imadu isto nazivlje.
Tako u hrvatskom jeziku riči "bošnjački" i "bosanski" označavadu različite stvari.
Nimci sebe zovedu Deutsche, a Albanci Shqiptare, Čečeni Nohči..., a mi ih zovemo svojin imenima. Nitko nitkome ne poriče pravo da se ćuti posebnin narodon.
Kakvi sad "fašizam"??? Kubura (razgovor) 01:18, 29. prosinca 2009. (CET)

Kubura, napisao si nešto interesantno:
  • Tako u hrvatskom jeziku riči "bošnjački" i "bosanski" označavadu različite stvari.
Možeš mi objasniti koja je razlika kod tih pridjeva? Jezično, ne politički. I možda navedeš kako se na hrvatskom jeziku zove jezik Albanaca, Čečena itd... Mislim meni je svejedno, ali čisto informativno da bi se napokon završila ova diskusija oko bošnjački-bosanski.
Izgleda da i u Matici hrvatskoj nisu shvatili razliku:
  • Profesor Josip Silić osvrnuo se na standardne jezike, ističući pravo crnogorskoga jezika da ima sva prava koja ima i hrvatski i srpski i bosanski jezik. Vijenac br. 203.
Najviše me interesuje kako objašnjavaš prvu rečenicu ovog članka i zašto taj članak ne postoji niti na jednoj Wiki osim Wikipedije na hrvatskom jeziku te je u oba članka naveden isti jezični kod (ISO 639-3)? Hvala --WizardOfOz (razgovor) 02:00, 29. prosinca 2009. (CET)

Wizarde, oli toliko ne razumiš hrvatski? Kubura (razgovor) 03:15, 29. prosinca 2009. (CET)

Službeno ime nije bosanski jezik, kako god okrenuli. Daytonski sporazum nije proglasio za ne vrijedeće Washingtonski sporazum, ni Ustav Republike Bosne i Hercegovine. Sadašnji Annex 4 ne određuje jezik (barem ne precizno), a ustavne promjene što ih je 2002. u ustavu federacije nametnuo Wolfgang Petritsch su same po sebi neustavne, jer je izvornik ustava federacije lijepo odredio (na engleskomu jeziku) Bosniac language. Izvornik Ustava Federacije BiH je bio dio Washingtonskoga sporazuma i nema ga pravo mijenjati Wolfgang Petritsch.
Kako god okrenuli u RS su kao službeni: jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda.
Josip Silić je samo jedan čovjek, ne institucija. A što se tiče suradnika koji se skriva iza IP-a, bilo bi mu bolje da koju lijepu o Tuđmanu kaže, da ga ne blati kao što to rade na bs.wiki (a sve temeljeno na novinskim natpisima, pamfletima i glavnom izvoru, Stipi, koji kao što kaže Prkačin ne zna "pošteno" ni dva nadnevka iz hrvatske povijesti.
Još je i bs.wiki u jezičnomu smislu "korektna", ali ono što nastavljaju mediji u BiH, sa uništavanjem bosanskoga jezika, ti žurnalisti, politikolozi, univerzitetlije, i dr., nastavljaju uništavati bosanski jezik sa opštinama, platama, itd.
Tamo neka traže problem, što nogomet još nije "normalna" riječ bosanskoga jezika, niti se dugi genitiv smije uporabiti bez da je čovijek ideološki obojen.
A članak bs:Bosanski Hrvati zaključan je od 27. kolovoza 2009. godine, te se i dalje ne dopušta potpuno razumno rješenje da se članak zove Hrvati u Bosni i Hercegovini.
Dok god u medijima ne bude posve normalno i jezično ne obojeno reći "nogomet", i to velikoj većini izvornih govornika bosanskoga jezika, do tada toga jezika u jezičnoj praksi ne postoji.
Bugoslav (razgovor) 04:28, 29. prosinca 2009. (CET)
@Kubura: kako izgleda ne, u protivnom ne bi postavio to pitanje.
@Bugoslav: Ne znam kakve veze sad ima bs.wikipedia sa tim, ali si upravo objasnio da se razlika u imenovanju moze samo politicki objasniti a nikako jezicno. Hvala --WizardOfOz (razgovor) 09:44, 29. prosinca 2009. (CET)


Kratko i jasno: pridjevi

  • bošnjački-nešto vezano za Bošnjake
  • bosanski-nešto vezano za Bosance


Ta dva pridjeva nisu istoznačnice. Ovdi je nekoliko puti (!!! ) navedeno ali izgleda da najgori vid imaju oni koji ne žele vidit. Àntó Añtó

A znaci postoje Bosanci? Jesu to sad Bosnjaci, Hrvati i Srbi iz Bosne? --WizardOfOz (razgovor) 10:38, 29. prosinca 2009. (CET)

Bosanci su stanovnici Bosne . To je regionalna pripadnost.Àntó Añtó 20:53, 29. prosinca 2009. (CET)



Ova je stranica arhiv.
Molimo Vas, ne mijenjajte je!