Razgovor:Hrvati u Argentini

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Hrvati u Argentini.
Rad na člancima
Pismohrane:

Članak treba još detaljno doraditi. Osim toga, predugačak je, pa predlažem da se sve u podnaslovu br. 2 izdvoji u novi članak koji bi se mogao zvati »Povijest Hrvata u Argentini.«--Donatus 08:37, 26. prosinac 2006. (CET)

Ima stranica, netko će je smatrati "blogom", ali sadržajno je dosta korisna, dosta je korisnikh podataka ondje za naći.Leksikon Hrvata u Argentini. Kubura (razgovor) 21:13, 31. svibanj 2008. (CEST)

Sadržaj prepisan iz nepoznatog izvora[uredi kôd]

U članku na nekim mjestima nalazimo na nizgled nasumične brojke koje autori članka nisu uklanjali. Ovdje na kraju redova možemo uzastopno vidjeti brojke 14 i 15, pred kraj i 17:

Dr. Mladen Lorković u već ratnim uvjetima 1939. godine iznosi ove podatke: "U Argentini ima oko 90.000 Hrvata od čega se barem polovica doselila nakon god. 1918. Najveća hrvatska kolonija nalazi se u Buenos Airesu, gdje se broj Hrvata cijeni na 20.000.14 "

Ipak, Marko Sinovčić u novijem radu govori: "...od svih "Jugoslavena" ušlo bi 61.654 Hrvata, izišlo 35.398, a ostalo u Argentini 26.256. Drugim riječima, prema ovim brojkama, u Argentinu bi ušlo (kao "Austrougrini" i kao "Jugoslaveni") ukupno 118.378 Hrvata, istu napustilo 59.269, a ostalo u ovoj zemlji 59.109.", za razdoblje prije rata, a poslije: "na temelju mojih istraživanja, poslije Drugoga svjetskog rata u Argentinu je uselilo manje od 5.000 Hrvata."15

Ipak, to je stanovito siromaštvo kasnijih društava jedan argentinski Hrvat drugog naraštaja, koji sebe definira kao sina čiji je otac morao napustiti domovinu jer je izgubio rat, komentira ovako: "Ljudi koji su kao pripadnici političke emigracije stigli u Buenos Aires stalno su mislili o povratku. Tako su nas i odgajali. U toj generaciji bilo je mnogo onih koji su pripadali vladajućoj strukturi u Hrvatskoj od 1941. do 1945. i bili su uvjereni u brz povratak. Danas su posljedice toga vidljive u činjenicama da nemamo razvijeno školstvo kao što ga imaju drugi iseljenici (Španjolci, Talijani, Nijemci, Židovi...) ili pak onu vrstu organizacije i razvoja koju imaju Hrvati u Čileu. Hrvati u Čileu su vrlo brzo nakon dolaska prihvatili činjenicu da ih većina ostaje i zato su se organizirali i kao zajednica i kao pojedinci.17"

Izgledno je kako je ovdje riječ o kopiranju teksta sa stranica koje koriste sličan način navođenja izvora kao wikipedija ili teksta s nekih alternativnih Wiki stranica. Kako je članak opstao na Wikipediji preko 14 godina, ne znam je li moguće ući u trag točnom izvoru iz kojeg je prepisivano. --koora (razgovor) 11:59, 30. studenoga 2020. (CET)[odgovori]

@Ivi104, molim te informaciju o razlogu brisanja ovog članka, s obzirom da se ovdje navodi kako je prepisan iz nepoznatog izvora (?!). Ako je iz nepoznatog izvora, kako se došlo do zaključka da je prepisan? --Jure Grm, 28. dana mjeseca siječnja, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetprve u 19:55.
@Jure Grm Sadržaj prepisan iz:
  • kontekst.io/hrvatski/useljenici
  • unionpedia.hr, članci Buenos Aires, Jere Mihaljić, Pero Tutavac Bilić
--Ivi104 (razgovor) 20:36, 28. siječnja 2021. (CET)[odgovori]
@Ivi104, na prvom linku ne nalazim ništa slično, drugi link ne radi ... ali svejedno, s obzirom da je članak na ovoj wikipediji iz 2006 godine, jesi li siguran da oni nisu prepisali od nas? --Jure Grm, 28. dana mjeseca siječnja, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetprve u 21:06.