Razgovor:Cunami

Ako to nekom nešto znači, moram reći da su mi i tekst tsunami i slika tjedna s tim u vezi izvrsni. Kad sve ne bi bilo toliko žalosno kao što je bilo, mogao bi se koristiti još poneki pridjev. Ovako,....Branka France 14:13, 9. svibnja 2006. (CEST)

Samo mala napomena, nije dovoljno samo premjestiti članak na ispravno ime, već je potrebno to ime promijeniti i u SVIM člancima na koji vode na dotični članak. --Andrej Šalov 23:17, 20. kolovoza 2006. (CEST)

Zar ispravno ime nije Tsunami? S time da se i izgovara T-su-na-mi? Koliko znam Cunami je srpski, a ne hrvatski...--Čeha (razgovor) 11:51, 27. ožujak 2009. (CET)

Transkripcija

Podrobniji članak o temi: Transkripcija i transliteracija

Hrvatski pravopis određuje pisanje vlastitih imenica (osobna i zemljopisna imena) prema latiničnom zapisu prihvaćenome u dotičnoj zemlji (pišu se izvorno [rōmaji] po Hepburn predlošku, a u zagradi se može, ali i ne mora, napisati transliteraciju s engleskoga na hrvatski jezik), osim nekih malobrojnih takvih imenica koje su se udomaćile. Primjeri: Matsuo Basho, Sunzi, Laozi, Qin Shi Huangdi, Kongzi ili Kongfuzi, ali i Konfucije, Beijing, ali i Peking.
Udomaćene obične riječi se fonetiziraju. Primjeri: cunami, džudo i džiju-džicu (ustaljeno je sa dž), ninđa, samuraj, jakuza.

--Roberta F. 11:22, 28. ožujak 2009. (CET)

Tsunami vs. cunami

Predlažen promjenu imena članka iz "cunami" u "tsunami". Argumenti u korist toga: Hrvatski obiteljski leksikon − tsunami, Hrvatski obiteljski leksikon − cunami i Hrvatski jezični portal − tsunami. BlackArrow (razgovor) 20:50, 24. rujna 2010. (CEST)

HJP ima i cunámi. -- Bugoslav (razgovor) 20:29, 5. studenog 2010. (CET)

Možda ne bi bilo loše postići nekakav dogovor, jer i ja imam masla na glavi. --MaGa 20:34, 5. studenog 2010. (CET)

Šonje, Anić, Ladan i Marko Kovačić (Jezično ravnodušje // Jezik, god. 54., br. 2., travnja 2007., str. 64.—69.) imaju cunami. Zadnja dvojica izričito. Ne treba nam Tchaikovsky ništo više što nam treba tsunami. Ne možemo se rukovoditi preslikavanjem prakse iz jednoga ili dva izvora, već trebamo razmišljati svojom glavom. -- Bugoslav (razgovor) 07:53, 8. studenog 2010. (CET)

Jedan novi izvor i svi dosadašnji padaju u vodu. I odma se ide preimenovat članak bez konzultacije sa ostalim suradnicima iako su i dosadašnji izvori vjerodostojni. BlackArrow (razgovor) 17:43, 8. studenog 2010. (CET)

Članak je davno premjestio pod bolji naslov suradnik Tycho Brahe. A kad si naveo HJP kao izvor za tsunami, zaboravio si navesti da HJP isto ima cunámi. I ne samo to, nego nema uputnicâ pomoću →. :Savjetovanje sa suradnicima nije provedeno ni prvi put, iako su slučaj "odobrili" šutnjom.

Toliko, -- Bugoslav (razgovor) 18:02, 8. studenog 2010. (CET)

Prvi put suradnici su imali tjedan dana za izjasnit se. A ovaj put pune 3 (tri) minute. Navođenje HJP za cunami imalo bi isti učinak jer bi odnos bija 3:1. BlackArrow (razgovor) 18:19, 8. studenog 2010. (CET)

Hrvatski enciklopedijski rječnik kaže "tsunami", svezak Tar-Viš, str. 146. Carnetova Opća i nacionalna enciklopedija također. Izvori su premoćno na strani "tsunami". --Flopy ^razgovor 18:19, 15. studenog 2010. (CET)

HER je ugrađen u HJP (koji ima i cunami), također Proleksisova enciklopedija (u CARNetovom oblikovanju) donosi tako kratko da se to ne može uzimati kao kakva enciklopedistika:

 »tsunami, veliki morski val uzrokovan podmorskim potresom ili vulkanskom erupcijom.«

Dakle izvori nisu premoćno na nekoj strani, već treba razumijevati i pravopisnu normu hrvatskoga književnog jezika (tj. hrvatski jezični standard). Treba tražiti smisao normativnih priručnika.

Toliko za sad. Lijep pozdrav. -- Bugoslav (razgovor) 23:12, 15. studenog 2010. (CET)

Ljudi moji, jeste li vi pročitali ovaj razgovor iznad? Dva izvora navode "cunami" i momentalno je to naziv članka. Jeste li uopće pogledali izvore za "tsunami"? A odmah se razbacuje sa pravopisnom normom hrvatskog književnog jezika. Pa otkad se u knjigama koristila riječ "cunami"? Cunami?! Morao sam još jednom ponoviti, ne mogu sebi doći. Strašno! --78.3.98.231 22:50, 5. prosinca 2010. (CET)

Naravno da se koristi "tsunami" i to premoćno. Ovo je čisto nametanje nečega što netko smatra boljim. Ne razumijem što znači rečenica da treba tražiti smisao normativnih priručnika. --Flopy ^razgovor 09:24, 6. prosinca 2010. (CET)

Riječ je o pojmu koji ulazi u područje geografije. Specijalizirana stranica Geografija.hr kaže tsunami [1]. --Flopy ^razgovor 09:28, 6. prosinca 2010. (CET)

Gdje je onda problem? Zašto i dalje stoji "cunami"? --78.3.118.125 14:43, 6. prosinca 2010. (CET)

Vrlo je neobično što je BlackArrow upotrijebio izričaj Jedan novi izvor i svi dosadašnji padaju u vodu., a IP-78.3.98.231 govori o dva izvora. Zašto se uporno zanemaruje činjenica kako četiri (do sad) prikupljenih izvora govore u prilog cunámija? Zašto se uporno odbija obrazloženje koje je napisano ovdje?

Pojam nije u hrvatski jezik došao iz engleskoga. Ne pišemo Tchaikovsky.

-- Bugoslav (razgovor) 14:55, 6. prosinca 2010. (CET)

P.S. Portal "geografija.hr" nije izvor. -- Bugoslav (razgovor) 14:55, 6. prosinca 2010. (CET)

Bugoslave puno izvora kaže i tsunami. Geografija.hr je itekako izvor jer je to usko specijalizirana stranica, nije blog ni išta slično. One izvore koji ti ne odgovaraju jednostavno proglasiš nevažnima kao one koje sam ja naveo. Zašto bi glavno ime moralo biti cunami, a tsunami stranica za preusmjeravanje, ja mislim da treba biti obrnuto. Evo pozivam zainteresirane da se o tome izjasne jesu li za ili protiv toga. Bude li većina zainteresiranih za, učinit ću to, ako ne, ostaje kako je sada. --Flopy ^razgovor 17:26, 6. prosinca 2010. (CET)

ZA Tsunami--MAN_USK ^recider 18:31, 6. prosinca 2010. (CET)

Prednost bi valjalo dati obliku "cunami". Izraz "tsunami" je u vrlo široku uporabu ušao nakon indonežanskog vala, kada su mediji u općoj žurnalističkoj histeriji prenosili i prevodili članke iz stranih tiskovinama (u engleskom se navedena riječ ne može ni na koji drugi način pisati). Prije toga jednako su se rabila oba izraza.--Ex13 (razgovor) 19:10, 6. prosinca 2010. (CET)

Flopy, meteorologija nije dio "geografije". Pogledaj u Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (»Narodne novine«, br. 118/09. od 30. rujna 2009.).

Također, upravo zato jer postoje neka mrežna mjesta koja rabe i izričaj tsunami postoji i preusmjeravanje tsunami → cunámi.

Pogledaj u svoj HER i pod slovo C.

Svatko bi prvo trebao pročitati ovo, pa ne bismo imali nikakvih problema.

Zanimljivo je i to što se IP-u dopušta govoriti da je nešto ovdje "Strašno!". A strašno je to što je riječ o suradniku koji misli da je znanje.org prihvatljiv izvor za ovu enciklopediju.

Toliko za ovu dopunu. -- Bugoslav (razgovor) 19:17, 6. prosinca 2010. (CET)

Ja smatram da treba biti obrnuto, tsunami glavni, a preusmjeravanje cunami jer je prvi oblik češći. Zato sam pokrenuo izjašnjavanje. Argument transkripcije koristio se i za Tadž Mahal pa je svejedno većinskim konsenzusom premješten na Taj Mahal. --Flopy ^razgovor 19:25, 6. prosinca 2010. (CET)

Ne, premještanje je izvršeno temeljem izvora i nakon razmišljaja o tomu odakle je Taj-Mahal došao u hrvatski jezik i kada. Tadž Mahal je jednakovrijedan izraz, a premještanje pod bolji naslov je načinjeno jer je riječ o nazivu, a ne o općoj imenici. -- Bugoslav (razgovor) 19:28, 6. prosinca 2010. (CET)

I ovdje je riječ o nazivu za prirodnu pojavu uzrokovanu drugom prirodnom pojavom. --Flopy ^razgovor 20:25, 6. prosinca 2010. (CET)

ZA Tsunami - Zaista volim pravopis, ali kada su navodno dozvoljene obje inačice, izrazito mi smeta nametanje onoga što mi smrdi na ortografsku nakaradnost. Recimo primjeri nakaradnosti, po meni: Fukušima, Hirošima, Kjoto, Hođo, Šikoku, Kjušu, Jamanaši. Kod ruskih riječi je drukčije. Uvijek ću odabrati Čajkovski, Kurčatov, Vasiljevič i slično, jer su jezici srodni, slavenski. No držim da je japanske riječi najbolje pisati kroz romaji. Endimion17 (razgovor) 03:26, 13. travnja 2011. (CEST)

Zna se kako je hrvatski pravopis definirao pisanje. O čemu govorimo? Kubura (razgovor) 05:12, 13. travnja 2011. (CEST)