Razgovor:Vojna krajina

This is article is completely biased. Notice the section about 'velikosrpska ideologija.' The sources are outrageous and are entirely Croatian based. Yet the author asserts that Serbian sources are biased, unreliable, and even goes as far to say that there is no qualified Serbian expert in modern Serbian history to deal with the question or history of Vojna Krajina. Unfortunately for the author, there are numerous non-Serbian sources, English including, which proove wrong a number of points the author puts fourth. It is a well known fact that Serb populations settled in the regions of Vojna Krajina and were used as a buffer between Ottomans and Austrian-Hungarian empire, primarilly due to their resentment against Turks and their fighting abilities. This is not ideology. This is a fact. This article needs some modification. - Volarevic

Razdvojba Krajina

Svakako bi bilo dobro razdvojiti i pročistiti članke Rep. srpska krajina i Austro-Ugarsku Vojnu Krajinu.

Pročišćavanje članaka ne radi se tako da kao anonimni suradnik jednostavno izbrišete 3 kartice teksta i ilustracije. Ygraine 00:20, 4. svibanj 2007. (CEST)Ygraine

Stanovništvo

Prema klasifikaciji s: http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Cite_sources#Dealing_with_unsourced_material Ovaj dio stranice prebacujem na stranicu za razgovor (ovdje).

Prema podacima iz 1790. godine, stanovništvo Vojne krajine bilo je ovakvo:

• Srbi = 388 000 (42.4%)
• Hrvati = 325 000 (35.5%)
• Rumunji = 89 000 (9.7%)
• Mađari = 69 000 (7.5%)
• Nijemci = 44 000 (4.8%)

Prema religiji, stanovištvo je bilo (podaci iz 1790.):

• pravoslavni = 473 000 (51.7%)
• katolici = 414 000 (45.2%)
• kalvinisti = 28 000 (3.1%)

Godine 1850., u Vojnoj krajini živjelo je 958 877 stanovnika, od čega su pravoslavni činili 54%.

Ovaj se popis očigledno odnosi na cijelu vojnu krajinu u Austrijskom Carstvu, koja je obuhvaćala i dijelove današnje Srbije i Rumunjske. U protivnom ne bi moglo biti toliko Rumunja jer je u dijelu vojne krajine koji je danas u Hrvatskoj, i tada bilo okruglo 0% Rumunja. Dakle, pravoslavaca je moglo biti 54% u cijeloj habzburškoj vojnoj krajini, ali u dijelu koji danas pripada Hrvatskoj dosta manje, kako i stoji u članku. Nadalje, austrijske vlasti u to vrijeme sigurno nisu pri popisu koristile nazive Srbin, Hrvat i sl. nego su koristile kategorije jezične i vjerske pripadnosti.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 141.136.133.213 (razgovor • doprinosi) 00:31, 27. studenog 2012.

Hrvatska vojna granica

U literaturi preporučuju naziv Hrvatska vojna granica. Kubura (razgovor) 07:10, 20. listopada 2012. (CEST)

Slažem se, trebalo bi to ispraviti --Čeha (razgovor) 01:10, 27. lipnja 2014. (CEST)

U literaturi stoji Vojna krajina, rijetko Vojna granica. Dovoljno je pretražiti katalog NSK. --Flopy ^razgovor 23:09, 1. srpnja 2014. (CEST)

U knjigama iz povijesti...

Kako bi zaštitili svoje zemlje, Habsburzi su počeli duž granice podizati niz utvrda i u njih postavljati posade sastavljene od hrvatskih i stranih vojnika. Uz to su u zaštćenijim gradovima podizali vojna skladišta, a razvili su i poštansku službu, kako bi zapovjednici mogli lakše biti u međusobnoj vezi. Ta se nova granica nazivala Vojna Krajina (krajina = stara hrvatska riječ za pogranični kraj). Između Drave i Save osnovana je Slavonska krajina, a između Save i Kupe Banska Krajina, a južno od Kupe Hrvatska krajina. Središte Slavonske krajine bio je u Varaždinu, a Hrvatske u Karlovcu.

Na čelu tih dviju krajina nalazila su se generali koje je imenovalo Dvoransko ratno vijeće u Grazu. Tako je uprava nad većim dijelom granice došla u ruke austrijskih staleža. Hrvatski ban zapovijedao je Banskom Hrvatskom (Banijom).

Budući da je austrijsko plemstvo davalo najveći dio novaca za obranu, položaje generala, kapetana i ostalih viših časnika dobivali Njemci,dok su hrvatski plemići samo iznimno stjecali više činove. Hrvatima je povjeravano vođenje manjih birbenih jedinica i izravno sudjelovanje u gotovo svakodnevnim borbama.

Navodi izvor iz knjige "Povijest 6", nakladnika Neven Budak i Marija Mogorović Crljenko na stranici 159. izdavač je Profil Multimedija.

5. izdanje, 2011. Zagreb, Hrvatska ISBN 987-953-12-0381-4

Ministarstvo ZOŠ-a RH-a odobrilo je uporabu ovog udžbenika u osnovnoj školi rješenjem:

• Klasa: UP/I°-602-09/06-03/00329.
• Ubroj: 533-12-07-2
• Zagreb, Ožujak, 2007. Uspjeh je ključ života (razgovor) 21:39, 19. kolovoza 2018. (CEST)

Preciznije je: Vojna granica

Unatoč citiranom stavu prof. Budaka da je Krajina stara hrvatska riječ (ako hoćemo, i slovenska: Bela krajina), naziv Vojna granica je precizniji prijevod službenog naziva Militärgrenze, a istodobno izbjegava ideološku dvoznačnost pojmova Krajina i Krajišnik. --Inoslav (razgovor) 23:27, 9. siječnja 2019. (CET)