Razgovor:WestGate Towers (Split)

Poslužiti kao izvori

Ovi novinarski članci bi mogli posluziti kao izvori: [1], [2], [3], [4], [5], [6]. A i evo popisa članaka i izvora informacija na WestGate Towers Split - SkyscraperCity Forumu. Lijep pozdrav--Uspjeh je ključ života (razgovor) 14:38, 25. svibnja 2019. (CEST)

Kopilica

Tvrdnja da se neboderi nalaze u Kopilici je točna, ali i nije. Kopilica nikada nije bila gradski kotar ni mjesni odbor, već samo predio grada s nejasno određenim granicama, o kojima se može raspravljati s mnogo različitih argumenata. Kopilica, izvorno je službeno ime ulice koja se nalazi sjeverno od željezničke stanice Split predgrađe, po kojoj je željeznička stanica u lokalnom govoru dobila ime, pa se i dio oko te ulice i željezničke stanice nazivao Kopilica. To ime se kao oznaka toponima upotrebljavalo i upotrebljava se i za dio sjeverno od ulice Domovinskog rata, koji je poprilično daleko od Kopilice (ulice). Dio gdje su neboderi, koliko ja znam, pripada Brodarici, predjelu grada, koji opet nije precizno određen ni omeđen. Što je neupitno i kako bi trebalo stajati, predio na kojem su neboderi je na rubnom dijelu gradskog kotara Ravne njive, na granici prema kotarima Kmanu i Lovretu. --Lasta 09:17, 21. rujna 2019. (CEST)

@Lasta Kopilica i Stinice su podkotarevi i ulice koja graniči na istoku s Solinskom ulicom, na jugu graniče s Ulicom Domovinskog rata, istočno s Putom Stinice (koja od te ulice sve pripada gradskom kotaru Lovret). Južni dio Kopilice pripada Brdima. Sve bi to bilo u redu da @E.coli nije u crtanju oduzeo dio Ravnih njiva jer kao što možete vidjeti u opisu kotara Ravne njive:

Gradski kotar "Ravne Njive" omeđen je: sa sjevera: Hercegovačkom ulicom od spajanja s Putem Stinica do križanja sa Sarajevskom ulicom; s istoka: Sarajevskom ulicom od spajanja s Ulicom Domovinskog rata do križanja s Hercegovačkom ulicom; s juga: Ulicom Domovinskog rata od Puta Stinica do spajanja sa Sarajevskom ulicom; sa zapada: Putem Stinica od spajanja s Ulicom Domovinskog rata do križanja s Putem Supavla i Hercegovačkom ulicom.

Znači neboderi se uopće ne nalaze u Kopilici. Lijep pozz.--Uspjeh je ključ života (razgovor) 17:53, 21. rujna 2019. (CEST)

@Lasta Evo još jedne teorije Brda su podijeljena na 4 dijela, odnosno tri "de iure" i jedan "de facto" dio: Brda, Ravne njive, Neslanovac i Kopilica; od Sarajevske ("de facto" od Neslanovca i Ravnih njiva) do Solinske ulice se "de facto" smatra Brdima, nakon toga sve je preko Solinske Kopilica, južni dio Kopilice se uopće ne nalazi na Ravnim njivama. Brodarice su uvijek bile Brodarice zbog granice sa Dubrovačkom ulicom i Puta Stinice kojim je predviđen most Stinice - Kaštel Sućurac. Lijep pozz.-- Uspjeh je ključ života (razgovor) 18:04, 21. rujna 2019. (CEST)

@Uspjeh je ključ života Točno si napisao, Brda su podijeljena na 4 kotara i tu je nastalo nekoliko nelogičosti a najjača mi je da se škola Ravne njive nalazi u kotaru Neslanovac. Neboderi se po nekom današnjem računanju ipak nalaze na rubnom dijelu Kopilice, u onom dijelu koji pripada kotaru Ravne njive. --Lasta 16:38, 1. listopada 2019. (CEST)

Ovo @Vam piše na službenoj stranici grada Splita za kotar Ravne njive:

»Gradski kotar "Ravne Njive" omeđen je:

sa sjevera: Hercegovačkom ulicom od spajanja s Putem Stinica do križanja sa Sarajevskom ulicom;

s istoka: Sarajevskom ulicom od spajanja s Ulicom Domovinskog rata do križanja s Hercegovačkom ulicom;

s juga: Ulicom Domovinskog rata od Puta Stinica do spajanja sa Sarajevskom ulicom;

sa zapada: Putem Stinica od spajanja s Ulicom Domovinskog rata do križanja s Putem Supavla i Hercegovačkom ulicom.«

Onaj dio koji san Vam rekao o Neslanovcu je iz istoimenog članka:

Nastao je 1988. godine dijeljenjem nekadašnje mjesne zajednice Brda na sadašnje kotareve Neslanovac, Ravne njive i Brda.

To što je karta gradskog kotara krivo napravljena je greška @E.coli. Ja bih ispravio, ali nemam programe za to.− Uspjeh je ključ života (razgovor) 00:31, 1. travnja 2020. (CEST)

Također, Kopilica je bila prirodno brdovito podrucje, nenaseljeno brdo koje je ulazilo u Općinu Brda. (Ravne Njive su bile selo kasnije kroz urbanizaciju u doba "komunizma" postali ujedinjeni sa Brdima pa opet samostalni prije 90-ih.) Kasnije se kroz JŽ u cilju industrijalizacije njima dalo privremeni smještaj dok grade, održavaju i "čiste" želježnice na Kopilici i u Splitu, Kaštelima, Solinu, itd. koji je na kraju postalo njihovo trajno mjesto stanovanja. Legalizirano je kroz 90-te. Malo glavniji (šefovi održavanja i tadašnji ugledni radnici) žive zapadnije i uredno su uredili svoje mjesto stanovanja preko, odnosno op Zgrade HP-a do benzinske postaje INA-e dok malo istočnije od benzinske postaje INA-e do "Pregleda vozila" žive obični radnici. Dođite na Brda, pa pogledajte i pitajte. Imate i u novinama, arhivima, knjigama, seminarskim radovima arhitekata iz Splita, Zagreba, Rijeke, nekom filmu o Brdima, itd. S poštovanjem.−Uspjeh je ključ života (razgovor) 01:03, 1. travnja 2020. (CEST)