Savar

Savar
	; Savar Savar na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Zadarska
Općina/Grad	Sali
Nadmorska visina	62 m
Zemljopisne koordinate	44°03′40″N 15°01′05″E / 44.061°N 15.018°E
Stanovništvo (2011.)
- Ukupno	53
	Broj stanovnika; Savar (Sali, Zadarska) [uredi]
2001.
2011.	53
2021.	35
	Izvor: Državni zavod za statistiku RH; Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Pošta	23282
Autooznaka	ZD

Savar je naselje u središnjem dijelu Dugog otoka.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Prvi se put spominje u 13. stoljeću; nadmorska visina je 62 m.

Mjesto je poznato po špilji Strašna peć, prvoj organiziranoj izletničkoj destinaciji ne samo na Dugom otoku već i šire, koju je 1904. godine posjetio i austro-ugarski car Franjo Josip.

U slikovitoj uvali nalazi se otočić spojen kasnijim nasipom s kopnom i na njemu je sakralni objekt nulte kategorije, predromanička crkva sv. Pelegrina (7. – 9. stoljeće). Njezin prezbiterij zapravo je predromanička crkvica, brod i sakristija nadograđeni su kasnije. Barokna krstionica s glagoljskim natpisom prenesena je u župnu crkvu koja potječe iz 1670. godine. Nekada je u Savru bio i samostan pustinjaka sv. Antuna opata s crkvom sv. Andrije.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Naselje Savar: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	151	167	178	177	202	242	284	298	286	282	197	188	93	85	57	53	35
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Zahvaljujući razvedenoj obali i bezbrojnim uvalicama, Savrani se bave ribarstvom i turizmom. Savar je poznat po nekadašnjoj eksploataciji kamena koji je poslužio za izgradnju zadarskog rimskog Foruma, palača i crkvi u Rimu i Veneciji, te zgrade UN-a u New Yorku.