Selenit

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Selenit. Za druga značenja, pogledajte Selenit (razdvojba).
Crtež Selenita koji je Georges Méliès izradio za film "Put na Mjesec".

Selenit je naziv za hipotetičnog, imaginarnog stanovnika Mjeseca.[1][2] Pojam je nastao prema imenu grčke božice Mjeseca Seleni (grč. Σελήνη, Selếnê). Seleniti se javljaju kod mnogih pisaca znanstvene fantastike i bili su popularni do druge polovice 20. stoljeća, kad je postalo jasno da na Mjesecu nema inteligentnih bića, te su njihovu popularnost preuzela bića s drugih planeta i drugih galaksija. U novije vrijeme pojam se rabi i za čovjeka koji se sprema za let na Mjesec ili je bio na njemu.[1]

Povijest "stanovnika" Mjeseca[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest znanstvene fantastike
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Mjesec u fikciji

Život izvan Zemlje oduvijek je pobuđivao maštu ljudi. U njoj je Mjesec, kao objekt najbliži Zemlji i pored Sunca najistaknutiji na nebu, imao važnu ulogu, o čemu svjedoče mnogobrojna djela, kako pisaca fikcije tako i znanstvenika, koja obrađuju život na Mjesecu i putovanja čovjeka na Mjesec. Ovdje će biti navedena važnija djela, odnosno prekretnice u povijesti ideje o stanovnicima Mjeseca.

Prvi zapisi[uredi VE | uredi]

Prvi poznati zapis koji se smatra začetnikom (proto-)znanstvene fantastike i prvo djelo u kome se spominu Seleniti su Lukijanove "Istinite pripovijesti"[3] (starogrčki Ἀληθῆ διηγήματα, lat. Vera Historia) iz 160. godine, satira u kojoj se u jednoj epizodi opisuje rat između Mjeseca i Sunca, odnosno Selenita (Σεληνίτας - Selenit) i Heliota (Ἡλιώτας - Heliot).[Wikizvor 1] [4]

Sljedeće zabilježeno djelo o životu na Mjesecu je japanski monogatari (japanska narativna proza) "Taketori Monogatari" (jap. 竹取物語) iz 10. stoljeća, priča o princezi Kaguyi s Mjeseca koja je za vrijeme međuzvjezdanih ratova zbog sigurnosti sklonjena na Zemlju, gdje su je našli i odgajali sjekači bambusa. Kasnije su je pravi roditelji vanzemaljci svemirskim brodom vratili na Mjesec. Ova je priča početkom 1970-ih do danas masovno adaptirana u raznim područjima umjetnosti, a japanska svemirska letjelica lansirana 2007. dobila je nadimak Kaguya[5].

Od početka razvoja astronomije[uredi VE | uredi]

Potaknut Kopernikovim heliocentrizmom i velikim usponom astronomije krajem 16. stoljeća, porastao je interes za život u svemiru. U to vrijeme nije bilo neobično da i znanstvenici spekuliraju o životu na drugim nebaskim tijelima. Prvi znanstvenik koji se javno izjašnjavao kao pristaša inteligentnog života na drugim planetima bio je Giordano Bruno, a o životu na Mjesecu pisali su i Johannes Kepler, Pierre Gassendi i Christiaan Huygens. [6] Nasuprot njima, Giovanni Riccioli, koji je s Francescom Grimaldijem izradio je 1665. detaljnu teleskopsku studiju Mjeseca koju je uključio u "Novi almagest" (lat. Almagestum Novum), u njoj navodi da Mjesec mjesec nalikuje pustinji i da nije nastanjen.[7][8]

U 17. stoljeću napisano je nekoliko djela koja obrađuju temu života na Mjesecu. Osim novih astronomskih otkrića, potaknuo ih je Francis Godwin svojim djelom "Čovjek na Mjesecu" (The Man in the Moone, izvorno u prvom izdanju The Man in the Moone: Or A Discourse of a Voyage Thither by Domingo Gonsales, the Speedy Messenger[9] ili u drugom izdanju The Strange Voyage and Adventures of Domingo Gonsales, to the World in the Moon[Wikizvor 2], po opće prihvaćenom mišljenju napisano 1627./1628. godine, objavljeno posthumno 1638.).

Pod Godwinovim utjecajem, John Wilkins je već 1638. objavio djelo "Otkriće svijeta na Mjesecu" (The Discovery of a World in the Moone)[10], a zatim 1640. nastavak "Rasprava o novom planetu" (A Discourse Concerning a New Planet) u kojima uvodi ideju o Mjesecu kao mjestu na kome bi mogla boraviti živa bića, Seleniti.

Stanovnike Mjeseca opisuje i Gassendijev učenik Cyrano de Bergerac (koga je u istoimenom djelu ovjekovječio Edmond Rostand) u djelu "Drugi svjetovi: ili države i carstva Mjeseca" (fr. L’Autre monde ou les États et empires de la Lune[Wikizvor 3], objavljenom posthumno, 1657). Ovim i sljedećim djelom "Države i carstva Sunca" (Les États et Empires du Soleil, 1662.) de Bergerac je mješavinom znanosti i fikcije postavio model za kasnije pisce, kao što su Jonathan Swift, Edgar Allan Poe i Voltaire.

U 18. i 19. stoljeću[uredi VE | uredi]

U 18. i 19. stoljeću objavljena su mnoga djela o putovanju na Mjesec i druga nebeska tijela, koja su doprinijela sveukupnom povećanju popularnosti žanra.

Iz tog razdoblja izdvaja se djelo "Sizigije i lunarne kvadrature" (Sizigias y cuadraturas lunares; sizigija i kvadratura su termini iz astronomije) Manuela Antonija de Rivasa iz 1775. (otkrivenom 1958. godine) kao prvi tekst znanstvene fantastike objavljen u Americi[11]. U njemu de Rivas stanovnika Mjeseca naziva "anktitona" (šp. anctítona).[12]

Stanovnici Mjeseca, ilustracija u časopisu The Sun iz 1835.

Iz 19. stoljeća poznata je velika podvala o stanovnicima Mjeseca. U seriji od 6 članaka njujorški dnevnik The Sun 1835. "prenosi" vijest iz časopisa Edinburgh Courant, u kojoj narator, (izmišljeni) Herschelov suradnik Dr. Andrew Grant, opisuje fantastične životinje s Mjeseca, među njima i humanoide nalik šišmišima, koje je novim teleskopom otkrio Sir John Herschel, vodeći astronom tog vremena.[13] (Herschel je 1780. u pismu Nevilu Maskelyneu napisao "gotovo apsolutno je sigurno da je Mjesec nastanjen".[8])

Autorstvo teksta pripisuje se novinaru Richardu Adamsu Lockeu, a vjeruje se da je ovu senzacionalističku novinsku patku, osim zbog povećanja tiraže, plasirao zbog ismijavanja ekstravagantnih astronomskih teorija objavljenih nešto prije, kao što je na primjer "Otkriće mnogih jasnijih tragova stanovnika Mjeseca, osobito jedne kolosalne umjetne građevine" (Entdeckung vieler deutlicher Spuren der Mondbewohner, besonders eines colossalen Kunstgebäudes derselben, 1824.) profesora astronomije s Münchenskog sveučilišta Franza von Paula Gruithuisena, ili "izračun" znanstvenika Thomasa Dicka koji u djelu "Kršćanski filozof" (The Christian Philosopher) iz 1823. navodi 21,9 bilijuna stanovnika u Sunčevom sustavu, odnosno 4,2 milijarde stanovnika na Mjesecu.[14]

Značajan utjecaj imao je Jules Verne svojim mnogobrojnim djelima, iako u djelu "Oko Mjeseca"[15] (fr. Autour de la Lune) iz 1870. protagonisti zaključuju da nema života na Mjesecu. Djelomično zasnovanom na njegovom prethodnom romanu "Put na Mjesec" (De la Terre à la Lune, 1865.), Jacques Offenbach 1875. uvodi znanstvenu fantastiku u glazbu stavljajući Selenite u radnju operete istoimenog naziva.[Wikizvor 4][16]

Od 20. stoljeća[uredi VE | uredi]

"Zaštitni znak" filmske umjetnosti, kultna slika iz filma "Put na Mjesec"

Razvoj novih tehnologija u 19. stoljeću (osobito telekomunikacija) stvorio je plodno tlo za razvoj znanstvene fantastike početkom 20. stoljeća, a osim literature počinju se javljati djela i u drugim područjima, prvenstveno u kinematografiji.

Slično utjecaju Godwina iz 17. stoljeća na tadašnje autore, na autore 20. stoljeća značajno je utjecao Herbert George Wells svojim djelima. U romanu Prvi ljudi na Mjesecu, objavljenom 1901., opisuje Selenite kao bića s naprednom inteligencijom.[Wikizvor 5]

Seleniti se na filmu prvi put pojavljuju 1902. u kratkom nijemom filmu "Put na Mjesec" (fr. Le Voyage dans la Lune) Georgesa Mélièsa, inspiriran Verneovim i Wellsovim romanima. Tim je djelom započeo nagli razvoj znanstvene fantastike na filmu.[17][18]

Većinom zasnovanim na djelima iz literature, život na Mjescu obrađivan je i u drugim područjima, s početkom:

U sklopu programa za istraživanja svemira na Mjesec je poslano više od 50 letjelica. Rezultati istraživanja pokazali su da na Mjesecu nema života te je interes znanstvene fantastike za stanovnike Mjeseca splasnuo i preorijentirao se na život na drugim nebeskom tijelima.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Bratoljub Klaić, "Rječnik stranih riječi : tuđice i posuđenice", natuknica "selenit", 1. i 2. značenje na str. 1208, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1990. ISBN 8640100381 (NSK)
  2. Natuknica "selenit" na Hrvatskom jezičnom portalu, hjp.znanje.hr (pistupljeno: 24. kolovoza 2016.)
  3. Natuknica "Lukijan" u Hrvatskoj encikopediji, www.enciklopedija.hr
  4. e-knjiga "Istinite pripovijesti" na Projektu Gutenberg, Lucian's True History, The Project Gutenberg (en.) (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)
  5. "Kaguya izabrano kao SELENE-in nadimak", "KAGUYA" selected as SELENE's nickname, članak Japanske agencije za istraživanje svemira, global.jaxa.jp (en.) (pristupljeno 28. kolovoza 2016.)
  6. Članak "Od anorganskog života do inteligentnih gljiva" Ivana Stagličića u Zadarskom listu, www.zadarskilist.hr (objavljeno: 11. prosinca 2010., pristupljeno 24. kolovoza 2016.)
  7. "Novi Akmagest", Almagestum Novum na stranici rijetkih knjiga švicarskih knjižnica, e-rara.ch (en.) (pristupljeno: 29. kolovoza 2016.)
  8. 8,0 8,1 Dodatak A, lunarna teorija prije 1964., Appendix A, lunar theory before 1964, iz članka "Povijest projekta Ranger" na stranici A History of Project Ranger, history.nasa.gov (en.) (pristupljeno: 29. kolovoza 2016.)
  9. Francis Godwin u Enciklopediji znanstvene fantastike, Encyclopedia of Science Fiction, www.sf-encyclopedia.com (en.) (pristupljeno: 4. rujna 2016.)
  10. "Otkriće svijeta na Mjesecu", The Discovery of a World in the Moone, e-knjiga na Projektu Gutenberg, www.gutenberg.org (en.) (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)
  11. Darrell B. Lockhart, "Latonskoamerički pisci znanstvene fantastike: vodič od A do Z", str. xii., Latin American science fiction writers: an A-to-Z guide, Greenwood Press, Westport, Connecticut 2004.
  12. Manuel Antonio de Rivas, "Sizigije i lunarne kvadrature", Sizigias y cuadraturas lunares na stranici Ciencia Ficción Mexicana, cfm.mx (šp.) (pristupljeno: 30. kolovoza 2016.)
  13. Tekst velike podvale o Mjesecu, The Great Moon Hoax of 1835 na stranici hoaxes.org (en.) (pristupljeno: 28. kolovoza 2016.)
  14. Velika podvala o Mjesecu, The Great Moon Hoax na stranici www.history.com (en.) (objavljeno: 25. kolovoza 2015., pristupljeno: 28. kolovoza 2016.)
  15. Knjiga "Oko Mjeseca" u katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (NSK)
  16. Informacije i notni zapisi operete "Put na Mjesec", Le voyage dans la lune na stranici IMSLP (Public Domain) (en.) (pristupljeno: 31. kolovoza 2016.)
  17. Natuknica "Méliès, Georges" u Hrvatskoj enciklopediji, www.enciklopedija.hr (pristupljeno: 31. kolovoza 2016.)
  18. "Put na Mjesec", Voyage Dans La Lune (A Trip to the Moon) (1902) na stranici www.filmsite.org (en.) (pristupljeno: 31. kolovoza 2016.)

Wikizvor[uredi VE | uredi]

  1. Wikisource-logo.svg Grčki Wikizvor ima izvorni tekst na temu: Αληθής Ιστορία, Lukijanove "Istinite pripovijesti"
  2. Wikisource-logo.svg Engleski Wikizvor ima izvorni tekst na temu: The Man in the Moon, drugo izdanje djela "Čovjek na Mjesecu" Francisa Godwina.
  3. Wikisource-logo.svg Francuski Wikizvor ima izvorni tekst na temu: L’Autre monde ou les États et empires de la Lune, djelo "Drugi svjetovi: ili države i carstva Mjeseca" Cyrana de Bergeraca.
  4. Wikisource-logo.svg Francuski Wikizvor ima izvorni tekst na temu: Le Voyage dans la Lune, Libreto operete "Put na Mjesec" Jacquesa Offenbacha.
  5. Wikisource-logo.svg Engleski Wikizvor ima izvorni tekst na temu: The First Men in the Moon, djelo "Prvi ljudi na Mjesecu" H. G. Wellsa.