Splitska
| Splitska | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Splitsko-dalmatinska županija |
| Općina/grad | Supetar |
| Koordinate | 43°22′30″N 16°36′25″E / 43.375°N 16.607°E |
| Odredišna pošta | 21400 Supetar [1] |
| Autooznaka | ST |
  Splitska Splitska na zemljovidu Hrvatske | |
Splitska je priobalno mjesto na otoku Braču, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Administrativno je u sastavu grada Supetra.
Nalazi se 3 kilometra istočno od Supetra i 1 km zapadno od Postira. Prema popisu stanovnika iz 2001. godine, Splitska broji 402 stanovnika.
Naselje se razvilo u 16. st., nakon osnutka u 13. st. u kojem su ga razorili omiški gusari. U Splitskoj se u antičko doba nalazila luka iz koje se izvozio brački kamen korišten za izgradnju Dioklecijanove palače u Splitu. U neposrednoj blizini Splitske, u kamenolomima Rasohe i danas se može vidjeti reljef Herakla ukesan u stijeni, djelo jednog od Dioklecijanovih klesara.
U 16. stoljeću generalni kapetan Francesco Morosini, vraćajući se s istoka sa svojom mornaricom, svratio je u Splitsku na nekoliko dana te se u tom lijepom mjestancu opskrbio drvima, mesom, vinom i sirom. U kolovozu 1722. boravio je više od 40 dana u lijepom naselju sagrađenom u pitomoj uvali tadašnji generalni providur, na obližnjem polju podigao svoj šator i održavao javna primanja i skupove. Kada je duždem imenovan Sebastian Mocenigo, providur je raznim svečanostima i paležom jedne obližnje šume proslavio to promaknuće. Splitska je već tada bila poznata ne samo kao lijepo mjestance, nego i kao sigurna pomorska luka u tome dijelu Brača.[2]
Crkva posvećena Blaženoj Djevici Mariji u Stomorni sagrađena je na temeljima ranije crkve iz 1228. godine. Oltarnu palu Djevice sa svecima naslikao je 1577. godine Leadro Bassano, renesansni slikar iz Venecije. Vrijedno je spomenuti i dvorac obitelji Cerinić iz 1577. godine te ostatci crkvice sv. Jadre na putu prema Škripu iz V. st.
U Splitskoj su danas osnovne gospodarske grane poljodjelstvo, maslinarstvo i vinogradarstvo a sve se više razvija turizam.
Poznate osobe
- Cvijeta Job, hrvatska ilustratorica
- Roko Mišetić, hrvatski liječnik i političar[3]
Izvori
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Brački zbornik br. 6, Dasen Vrsalović-Povijest otoka Brača, Skupština općine Brač, Supetar 1968.
- ↑ Könyvtár - Hungaricana Arhivski vjesnik 6. (Zagreb, 1963.), str. 42. Pristupljeno 5. studenoga 2016.
