Spomenici i znamenitosti u Širokom Brijegu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Kočerinska ploča[uredi | uredi kôd]

Kočerinska ploča,crno-bijela fotografija

Kočerinska ploča koja datira iz 1404. godine pravi je dokument o postojanju kršćanstva na ovim prostorima. To je grobni natpis Vignja Miloševića koji je pisan bosančicom tj. hrvatskom ćirilicom i to čistom ikavicom.

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije[uredi | uredi kôd]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu

Samostan na Širokom Brijegu[uredi | uredi kôd]

Budući da je Sveta Stolica dekretom odobrila njegov osnutak 6. veljače 1844. Mjesto za samostan kupljeno je 1845. godine. Gradnju je odobrio sultan Abdul-Medžid fermanom (6. veljače 1844. godine), hercegovački vezir Ali-paša Rizvanbegović bujruntijom (5. siječnja 1846. godine) i mostarski kadija muraselom (13. siječnja 1846. godine) Biskup fra Rafo Barišić položio je temeljni kamen 23. srpnja 1846. godine. Zapadno krilo samostana useljeno je 1848. godine, nakon čega je nastavljeno s radom na južnom i istočnom krilu, koja su 1860. dovršena. Godine 1861. izgrađena je kuhinja u produžetku istočnog krila.

Zanimljiva je natpisna ploča koja je bila postavljena nad ulazom u samostan i koja je u cijelosti otučena od strane partizana nakon što su opustošili Široki Brijeg, nakon njegovog pada 7. veljače 1945. godine, a sam natpis je glasio:

ODCIPLJENI. OD BOSNE BREZ. KRUHA. I. KROVA BOGATI. SAMO. NADOM. U BOGA OVI. SAMOSTAN. SA. CRKVOM IZ TEMELJA. DNE. 23. SRPNJA. 1846. POD. OKRILJEM. UZNEŠENJA. GOSPINA NA. NEBO. FRANJEVCI. HERCEGOVAČKI PODIGOŠE.


U zidu katoličkog župnog dvora u Kočerinu nalazi se stećak Vignja Miloševića prenesen s Kočerinskog polja. Stećak je zazidan u zid iz razloga da ne završi u nekom od muzeja u Sarajevu. Natpis na stećku glasi:

"Va ime oca i sina i svetog duha, amin. Se leži Viganj Milošević. Služi banu Stipanu i kralju Tvrtku i kralju Dabiši i kraljici Grubi i kralja Ostoju. I u to vrime dojde i svadi se Ostoja kralj s Hercegom i z Bosnom. I na Ugre poje Ostoja. To vrime mene, Vignja, dojde končina. I legoh na svome plemenitom pod Kočerinom. I molju vas ne nastupajte na me. Ja sam bil kako vi jeste, vi ćete biti kako sam ja.

Spomenik Franji Tuđmanu[uredi | uredi kôd]

Ispred zgrade općine Široki Brijeg, a u povodu četvrte obljetnice smrti, 2003. godine, podignut je spomenik Prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu. Spomenik je izrađen u bronci i visok je 3,2 metra. [1] Autor spomenika je Kažimir Hraste.

Spomenik Gojku Šušku[uredi | uredi kôd]

U središtu Širokog Brijega, 31. svibnja 2008. godine otkriven je spomenik Gojku Šušku ministru obrane Republike Hrvatske. [1] autor Spomenik je Kuzma Kovačić.

Spomenik fra Didaku Buntiću[uredi | uredi kôd]

Na blagdan Velike Gospe 1998. godine blagoslovljen je kip fra Didaka Buntića. Spomenik je visine 4,53 metra.[1]

Spomenik širokobriješkim žrtvama[uredi | uredi kôd]

Spomenik svim poginulim u II. svjetskom i Domovinskom ratu u općini Široki Brijeg podignut je 2000. godine. kameni križ visine pet i širine tri metra nalazi se u središtu Širokog Brijega. U kamenu je uklesano "Krv svetih hrvatskih sinova Širokog Brijega. Krikom stoljeća k nebu slobodu Hrvatskoj vapi" .[1]

Spomenik Ivanu Sopti u Rasnu[uredi | uredi kôd]

U dvorištu obnovljene pučke škole, godine 2001., u prigodi njezine stote obljetnice, postavljen je kip hrvatskog književnika Ivana Sopte. Odljevak kipa u bronci, naravne visine, rad je akademskoga kipara Stjepana Skoke. [1]

Spomenik u Buhovu[uredi | uredi kôd]

U Buhovu je 1999. godine podignut spomenik žrtvama II. svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata ukupno 66 žrtava. Središnji znak na spomeniku je slovo V (Victoria, pobjeda), a u njemu je ugrađen hrvatski grb, s tim je da je gornji desni dio u zemljopisnim granicama Bosne i Hercegovine isječen.[1]

Spomenik u Uzarićima[uredi | uredi kôd]

Na blagdan Svetog Ante 2008. godine je otkriven spomenik i ploča sa 140 imena poginulih iz prvog, drugog i Domovinskog rata i poraća sela Uzarići autora akademskog grafičara Josipa Primorca. [1]

Spomenik u Donjem Gracu[uredi | uredi kôd]

Spomenik poginulim u II. svjetskom i Domovinskom ratu podignut je 2001. godine u Donjem Gracu. Na njemu su uklesana imena 44 gradačkih mučenika. Spomen obilježje sastoji se od pravokutnog postolja, a iz otvorenog križa, ruke kamene uperene nebu kao da se mole Bogu za pokoj mrtvima žudeći slobodu i mir svom hrvatskom narodu. [1]

Spomenik u Izbičnu[uredi | uredi kôd]

Izbičani su 1998. godine podigli spomenik za 68 žrtava II. svjetskog rata i 11 žrtava Domovinskog rata. Iz kružnog temelja spomenika izrasta okomica jednog stupa i dva kamena krila koji simboliziraju uzlet u vječnost. Među njima je uglavljen hrvatski pleter s grbom, a iznad je sedam križeva, koji kao cjelina podsjećaju na trn (simbol Isusove patnje). [1]

Spomenik u Ljutom Docu[uredi | uredi kôd]

Spomenik poginulim hrvatskim vitezovima iz II. svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata u Ljutom Docu se sastoji od 15 kamenih granitnih ploča, a na svakoj ploči je fotografija i ime i prezime hrvatskog bojovnika. Uz mramorne ploče se nalazi i mramorni stup sa ispisanih 166 imena poginulih u II svjetskom ratu. Spomenik je podignut 1998. godine. [1]

Spomenik u Jarama[uredi | uredi kôd]

Mještani Jara su 1996. godine podignuli spomenik za 115 poginulih u II. svjetskom ratu i 14 poginulih u Domovinskom ratu. Na spomeniku dominiraju tri mramorna stupa, nedovršena kao i životi onih čija su imena ispisana na tim stupovima. Iz postolja se izdiže i kameni križ visine 2,35 metara. [1]

Spomenik u Mokrom[uredi | uredi kôd]

Spomenik svim poginulim Mokranima u II. svjetskom ratu, poraću i u Domovinskom ratu otkriven je 13. rujna 2008. godine u dvorištu škole. Spomenik simbolizira dvije stranice otvorene knjige ispisane žrtvama sela Mokro. Spomenikom dominira križ-simbol kršćanstva i patnje hrvatskog naroda koji su nosile žrtve, a nerijetko i život dale za njega, a na križu je uklesan hrvatski grb. Na spomeniku su upisana imena ukupno 146 mokarskih žrtava, 142 žrtve iz Drugog svjetskog rata i poraća i četiri iz Domovinskog rata. [1]

Spomenik u Dobrkovićima[uredi | uredi kôd]

Spomenik žrtvama Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata u Dobrkovićima podignut je 2003. godine. Spomenik simbolizira znamenku broja 3, Sveto trojstvo. Na mramornim pločama uklesana su 44 imena žrtava Drugog svjetskog rata i tri žrtve Domovinskog rata. Spomenik je obložen kamenim pločama i dominira lijepo uređenim prostorom za parkiranje. [1]

Spomenik u Turčinovićima[uredi | uredi kôd]

Spomenik žrtvama Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata u Turčinovićima podignut je 1997. godine u crkvenom dvorištu. Na dvije ploče od crnog mramora uklesana su imena poginulih, 68 žrtava Drugog svjetskog rata i 2 Domovinskog rata, a iznad njih, u središnjoj ploči ugrađen je hrvatski grb i znak križa. Spomenik je visok 2,7 metara. [1]

Spomenik na Dužicama[uredi | uredi kôd]

Na blagdan sv. Ivana Krstitelja 24. lipnja 1991., zaštitnika ovoga sela, otkriven je spomenik hrvatskim žrtvama, što dadoše svoje živote za svoj narod i Domovinu u Drugome svjetskom ratu i poraću. Spomenik na Dužicama podignut je u dvorištu između crkve i groblja. Spomenik predočuje Križni put sa slomljenim a ipak uspravnim rukama. Ispod spomen–ploče s imenima osamdeset i šest stradalih stoji ploča na kojoj je uklesana golubica s maslinovom grančicom koja nosi u kljunu i ovaj natpis [1]:

Wikicitati „ Njihova jedina krivica je bila vjernost Bogu i hrvatskom narodu. ”

Spomenik u Rasnu[uredi | uredi kôd]

U Rasnu 7. travnja 1991. godine podignut je spomenik svim žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća. Vrijedno je istaknuti da je to prvo spomen-obilježje hrvatskim žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća podignut u Herceg-Bosni. Spomenik je podignut na istaknutom mjestu u blizini groblja, između župne crkve i škole, po nacrtu arhitekta Ivana Spajića. Spomen-obilježje ima simbol nedovršenih ljudskih života. To na spomeniku zorno pokazuju kameni stupovi. Na spomen-ploči ucrtano je devedeset imena, 90 rašanjskih žrtava. Ispod spomen-ploče s imenima stradalih stoji ploča s natpisom [1]:

Wikicitati „Braći Rašnjacima koji su svoje živote stavili na oltar hrvatske Domovine naša neizmjerna zahvalnost.”

Galerija[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Coat of Arms of Siroki Brijeg.svg  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica općine Široki Brijeg (http://www.sirokibrijeg.ba).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: širokibrijeg.ba.
Dopusnica nije potvrđena OTRS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.