Srbi u Njemačkoj
| Srbi u Njemačkoj |
|---|
| Ukupno pripadnika |
| 260.212 |
| Značajna područja naseljavanja |
| Jezik |
| srpski i njemački |
| Vjera |
| pravoslavci |
.jpg)
Srbi u Njemačkoj (njem. Serben in Deutschland, srp. Срби у Немачкој) su etnička skupina u Njemačkoj.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Prvi Srbi koji su se naselili u Njemačkoj bili su srpski obrtnici i sezonski radnici, koji su počeli dolaziti početkom 20. stoljeća. Završetkom Drugoga svjetskog rata, iz Jugoslavije u Njemačku, zbog odmazde komunističke vlasti, bježi njemačko stanovništvo, kao i dio srpskih monarhista i hrvatskih nacionalista. Masovnije doseljavanje radnih migranata, tzv. gastarbajtera (njem. Gastarbeiter) zbilo se nakon 1968. godine i potpisivanja sporazuma o zapošljavanju između SFRJ i SR Njemačke. Nakon toga, novi val doseljavanja zbio se raspadom i ratovima na području bivše Jugoslavije 90-ih godina 20. stoljeća.[1]
Demografija[uredi | uredi kôd]
Po Središnjem registru stranaca (njem. Ausländerzentralregister) u Njemačkoj živi 260.212 srpskih državljana[2]
| Kretanje broja državljanja Srbije u Njemačkoj od 2008. do 2015. godine | ||||||||
| Državljanstvo u trenutku dolaska ↓d1 | 31.12.2008. | 31.12.2009. | 31.12.2010. | 31.12.2011. | 31.12.2012. | 31.12.2013. | 31.12.2014. | 31.12.2015. |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Državljani Srbije (bez Kosova) ↓d2 | 136.152 | 164.942 | 179.048 | 197.984 | 202.521 | 205.043 | 220.908 | 230.427 |
| Državljani Srbije (s Kosovom) ↓d2 | 313.482 | 287.839 | 272.061 | 252.541 | 242.479 | 241.374 | 252.468 | 260.212 |
| Državljani Srbije i Crne Gore ↓d3 | 352.045 | 382.083 | 393.788 | 404.690 | 415.881 | 429.336 | 456.107 | 491.598 |
| Državljani Jugoslavije ↓d4 | 925.605 | 915.200 | 915.734 | 913.501 | 928.435 | 963.056 | 1.025.518 | 1.113.761 |
| Državljani Srbije po njemačkim saveznim državama | |||
| Savezna država | Državljani Srbije ↓d2 (s Kosovom) |
Državljani Srbije i Crne Gore ↓d3 | Državljani Jugoslavije ↓d4 |
|---|---|---|---|
| Sjeverna Rajna-Vestfalija | 66.707 (72.498) | 132.829 | 260.912 |
| Baden-Württemberg | 42.712 (48.372) | 104.496 | 259.572 |
| Bavarska | 31.861 (41.748) | 83.846 | 229.157 |
| Hessen | 24.492 (27.545) | 40.050 | 111.739 |
| Donja Saska | 20.694 (22.150) | 45.092 | 67.132 |
| Berlin | 12.981 (14.485) | 20.162 | 56.876 |
| Porajnje-Falačka | 7.546 (8.852) | 20.143 | 42.447 |
| Hamburg | 7.354 (7.368) | 11.558 | 28.205 |
| Schleswig-Holstein | 3.255 (3.448) | 7.430 | 13.733 |
| Bremen | 3.029 (3.312) | 5.653 | 9.795 |
| Tiringija | 2.397 (2.432) | 4.669 | 6.373 |
| Saska | 2.203 (2.259) | 5.229 | 8.054 |
| Saska-Anhalt | 1.615 (1.828) | 3.551 | 6.118 |
| Brandenburg | 1.498 (1.543) | 2.120 | 4.412 |
| Saarland | 1.217 (1.398) | 3.526 | 6.823 |
| Mecklenburg-Zapadno Pomorje | 866 (974) | 1.244 | 2.413 |
- ↑d1 Odnosi se na državljanstvo koje je osoba imala u trenutku ulaska u Njemačku, odnosno podnošenja zahtjeva za boravak
- ↑d2 Do 2008. godine sadrži i stanovništvo Kosova, a nakon 2008. godine, njemačka statistika državljane Kosova vodi zasebno
- ↑d3 Sadrži stanovništvo iz Srbije (s Kosovom) i Crne Gore
- ↑d4 Sadrži stanovništvo iz Srbije (s Kosovom), Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Sport[uredi | uredi kôd]
U Njemačkoj djeluje nekoliko srpskih športskih klubova[3]:
- FK "Vrbas" Koeln
- FK "Srbija" Duesseldorf
- FK "Stari Prijatelji" Duesseldorf
- FK "Jugoslavija" Wuppertal
- FK "Srbija" Leverkusen
- KK "Staru Prijatelji" Duesselfdorf
- FK "Dušan Silni" Koeln
- FK "OFK Beograd" Stuttgart
- Sportsko Društvo "Krajina" Suessen
- Basket "Srbija" München
- FK "Jugoslavija Erlangen 1971" Erlangen
- KK "Bačka" München
- Kuglaški Klub "EURO 92" München
- Kuglaški Klub "EURO" München
- SD "Jastrebac" München
- SK "Srbija" München
- SK FK "Banja Luka" München
- Srpski Pravoslavni Klub "Vuk Karadžić" Straubing
Religija[uredi | uredi kôd]
U Njemačkoj se nalazi više srpskih pravoslavnih hramova, dva samostana i jedan skit,[4][5] koji pripadaju eparhiji Dusseldorfskoj i cijele Njemačke SPC:
- Hram sv. Jovana Vladimira, München
- Hram sv. Save, Düsseldorf
- Hram Sabora Srba svetih, Stuttgart
- Hram sv. Petke, Karlsruhe
- Hram Vaskrsenja Hristovog, Frankfurt
- Kapela sv. apostola i evangeliste Luke, Frankfurt
- Hram sv. arhangela Mihaila, Villingen-Schwenningen
- Hram sv. Kozme i Damjana, Ulm
- Hram sv. velikomučenika cara Lazara Kosovskog, Kassel
- Hram Vozviženja Časnog krsta, Koeln
- Hram sv. Save, Berlin
- Hram Vaskrsenja Gospodnjeg, Berlin
- Hram sv. Ćirila i Metodija, Nürnberg
- Hram sv. velikomučenika Georgija, Osnabrück
- Hram sv. Stefana i Jelene, Augsburg
- Hram prepodobnog Simeona Mirotočivog, Regensburg
- Hram sv. Simona Monaha, Mannheim
- Hram sv. Save, Freiburg
- Hram sv. srpskih Novomučenika, Friedrichshafen
- Hram sv. Georgija, Bremen
- Hram sv. arhangela Mihaila, Hamburg
- Hram sv. Save, Hannover
- Hram Vaznesenja Gospodnjeg, Würselen
- Hram sv. Vasilija Ostroškog, Bielefeld
- Hram Rođenja Presvete Bogorodice, Wuppertal
- Hram sv. apostola Luke, Dortmund
- Hram sv. arhiđakona Stefana, Essen
- Manastir Uspenja Presvete Bogorodice, Hildesheim, Donja Saska
- Manastir sv. Justina Ćelijskog, Eiterfeld, Essen
Poznati Srbi u Njemačkoj[uredi | uredi kôd]
- Andrea Petković, tenisačica
- Stefan Kapičić, glumac
- Slobodan Komljenović, nogometaš
- Neven Subotić, nogometaš
- Marko Pešić, košarkaš
- Marko Marin, nogometaš
- Zvjezdan Misimović, nogometaš
- Marko Đurđević, ilustrator i strip crtač
- Bata Ilić, pjevač
- Gojko Mitić, redatelj i glumac
- Branko Tomović, glumac
- Dejan Ilić, fizikokemičar i pronalazač
- Milan Kojić, pronalazač
- Svetislav Ivan Petrović, glumac
- Aleksandro Petrović, nogometaš
- Tamara Milosevic, autor dokumentarnih filmova
- Marjan Petković, nogometaš
- David Vržogić, nogometaš
- Nina de Lianin, pjevačica, model, plesačica i glumica[6]
- Dragan Paljić, nogometaš
- Wolfgang Nešković, političar
- Nikola Mladenović, nogometaš
- Dejan Janjatović, nogometaš
- Marko Savić, vaterpolist
- Vladimir Ranković, nogometaš
- Danko Bošković, nogometaš
- Predrag Stevanović, nogometaš
- Aleksandar Stevanović, nogometaš
- Sreto Ristić, bivši nogometaš i trener
- Zlatan Alomerović, nogometaš
- Kristian Sprećaković, nogometaš
- Ljiljana Banjanin Vukić, dječja pjesnikinja[7]
- Živanka Vasić, dječja pjesnikinja[7]
- Dragica Matejić Schröder, dječja pjesnikinja[7]
- Slavica Mastikosa Panzalović, dječja pjesnikinja[7]
- Zorka Avramović Čordašević, dječja pjesnikinja[7]
- Ruža Mijović Šorić, dječja pjesnikinja[7]
- Borica Perišić Đekanović, dječja pjesnikinja[7]
- Ljubiša Simić, dječji pjesnik[7]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Centralni savet Srba u Nemačkoj: Srbi u Nemačkoj, pristupljeno 4. srpnja 2016. (srp.)
- ↑ Strano stanovništvo 2015. Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. ožujka 2016. (Wayback Machine), pristupljeno 4. srpnja 2016. (njem.)
- ↑ Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije: Klubovi i udruženja dijaspore Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. siječnja 2018. (Wayback Machine), pristupljeno 4. srpnja 2016. (srp.)
- ↑ Srpska Pravoslavna Crkva Eparhija frankfurtska i sve Nemačke: parohije Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. srpnja 2017. (Wayback Machine), pristupljeno 4. srpnja 2016. (srp.)
- ↑ PravoslavnoHriscanstvo.com: Hramovi u Nemačkoj Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. srpnja 2016. (Wayback Machine), pristupljeno 4. srpnja 2016. (srp.)
- ↑ Službene stranice Nine de Lianin: životopis, pristupljeno 15. ožujka 2017. (engl.)
- ↑ a b c d e f g h Đ.M.N, SrpskeNovineCG.com: Objavljena antologija za decu pisaca iz rasejanja, objavljeno 14. listopada 2015. godine, pristupljeno 18. siječnja 2018. godine
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Centralni savjet Srba u Njemačkoj (srp.), (njem.)
| ||||||||||||||||||||||||||||||
