Prijeđi na sadržaj

Ulm

Koordinate: 48°24′N 9°59′E / 48.400°N 9.983°E / 48.400; 9.983
Izvor: Wikipedija
Ulm
Ulm
Grb grada Ulm
Koordinate: 48°24′N 9°59′E / 48.400°N 9.983°E / 48.400; 9.983
Država Njemačka
Savezna država Zastava Baden-Württemberga Baden-Württemberg
Upravno područje Tübingen
Gradonačelnik Gunter Czisch (CDU)
Površina 118,69 km2
Nadmorska visina 459-646 m
Stanovništvo 121.648 (31. prosinca 2008.)
Gustoća stanovništva 1.025 /km2 stan./km2
Poštanski broj 89073-89081
Pozivni broj 0731, 07304, 07305, 07346
Registarska oznaka UL
Službena stranica ulm.de
Karta
Ulm na zemljovidu Njemačke
Ulm
Ulm
Položaj grada na karti Njemačke
Pogled na "Schiefes Haus" (kriva kuća)
Seelenturm (toranj duše)
Seelengraben-Soldatenhäuser (vojničke kuće)

Ulm (njemački izgovor: [ʔʊlm]) je grad u njemačkoj Bundesland Baden-Württemberg pokrajini, smješten na rijeci Dunav. Grad, čije se stanovništvo procjenjuje na 120.000 (2006), oblici urbanog okruga (njemački: Stadtkreis) te je administrativno središte Alb-Donau okruga. Ulm, osnovan oko 850. bogate je povijesti i tradicije kao bivši Slobodni grad (njemački: Freie Reichsstadt). Danas je gospodarsko središte, zbog svoje raznolike industrije, te je sjedište sveučilišta (Sveučilište u Ulmu, osnovano1967). Međunarodno, Ulm je prvenstveno poznat po crkvi s najvišim zvonikom u svijetu, po gotičkoj katedrali (Ulm Minster, njemački: Ulmer Münster), a poznat je i kao mjesto rođenja Alberta Einsteina.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Najstariji trag naseljavanja Ulma i okolice počinje u ranom neolitiku, oko 5000 pr. Kr. Najraniji tragovi naselja Ulma i okolice datiraju od ranog neolitika, oko 5000 pr. Kr. Naselja su identificirana, ovaj put u selima i Egingen Lehr, sada četvrti u gradu. U gradu Ulmu u područjima primjerenima, najstariji podaci datiraju iz kasnog neolitika. Ulm se prvi put spominje 854., Friedrich Barbarossa proglasio ga je Carskim gradom (njemački: Reichsstadt) 1181. godine.

U početku, Ulmov značaj je zbog privilegija Königspfalz, mjesto boravka srednjovjekovnih njemačkih kraljeva i careva na svojim čestim putovanjima. Kasnije, Ulm je postao grad trgovaca i obrtnika. Jedan od najznačajnijih pravnih dokumenata grada, sporazum između patricija Ulma i trgovine cehova (njemački: Großer Schwörbrief), datira iz 1397. Ovaj dokument, koji se smatra početkom gradskog ustava i početak izgradnje velike crkve (Ulm Minster, 1377), koju nije financirala crkva nego stanovnici Ulma sami, pokazuje asertivnost građana srednjovjekovnog Ulma.

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Ulm je sveučilišni grad, sa značajnim medicinskim i prirodoslovnim fakultetima.

Sveučilište u Ulmu je osnovano 1967., a usredotočuje se na znanosti, medicine, inženjerstvo i matematiku/ ekonomiju. Sa 7.246 studenata u 2005./06., to spada u manja sveučilišta u Njemačkoj.

Ulm je i sjedište Sveučilišta primijenjenih znanosti (njemački: Fachhochschule), osnovana je 1960. kao javna škola inženjerstva. Škola također pruža smještaj brojnim studentima iz cijelog svijeta u sklopu međunarodnog programa studija u inozemstvu. Godine 1953 Inge Scholl-Aicher, Otl Aicher i Maxa Billa osnovali Ulmovu školu dizajna, (njemački: Hochschule für Gestaltung - HFG Ulm), za dizajn u tradiciji Bauhausa, koje je međutim zatvoreno 1968. godine.

Ulmova javna knjižnica (Stadtbibliothek Ulmu) ima preko 480.000 tiskanih medija. Grad ima javno kazalište dramske, operne i baletne produkcije, nekoliko manjih kazališta i stručni filharmonijski orkestar.


Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Ulm
Nedovršeni članak Ulm koji govori o gradu u Njemačkoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.