Stefan Konstantin

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Stefan Konstantin Nemanjić.png

Stefan Konstantin (srpska ćirilica: Стефан Константин; grčki: Στέφανος Κωνσταντίνος; prikazan desno) (o. 1282. – 1322.) bio je princ i kralj Srbije, a vladao je o. 1321. – 1322.

Obitelj[uredi VE | uredi]

Rođen je oko 1282., a otac mu je bio kralj Srbije Stefan Uroš II. Milutin.

Vjeruje se da je majka Stefana Konstantina bila Ana Terter (carevna Bugarske) ili Elizabeta Arpadović (kraljevna Ugarske i Hrvatske), ali je isto tako moguće da je to bila Helena Duka Anđelina.

Stefan je – dok je bio princ – bio župan Nevesinja 1303. – 1306.[1][2]

Nakon smrti njegova strica, kralja Srijema Stefana Dragutina, Konstantin je postao „mladi kralj“ te je vladao Zetom; de facto je bio budući nasljednik srpskog trona.

Njegov je mlađi polubrat Stefan Uroš III. Dečanski bio protjeran u Carigrad.

Kralj Milutin je favorizirao Stefana Konstantina te je dao načiniti srebrni oltar na kojem je bilo napisano Konstantinovo ime.[3]

Kralj[uredi VE | uredi]

Milutin je umro 29. listopada 1321. te je mladi Stefan Konstantin proglašen kraljem u Zeti. Dao je iskovati svoj novac s latinskim natpisom.[4][5] Istovremeno su njegov polubrat Dečanski i bratić Stefan Vladislav smatrali da imaju pravo na tron Srbije i pravednu vlast.

Srpska pravoslavna crkva je poduprla Stefana III., koji je okrunjen za kralja 6. siječnja 1322.

Konstantin je smatrao da će pobijediti svog polubrata, ali je poražen i ubijen.

Navodno je Konstantin bio raspet od strane svojih vlastitih vojnika.[6] Postoji legenda prema kojoj je Stefan Dečanski iskoristio lubanju Konstantinovu kao kalež.

Pokop[uredi VE | uredi]

Konstantin je pokopan u crkvi svetog Nikole na Kosovu. Crkva je zadužbina dinastije Nemanjić.

Osobni život[uredi VE | uredi]

Stefan Konstantin je možda bio oženjen ili je imao konkubinu jer se zna da je bio otac jednog Stefana Vasojeta (Vaso), od kojeg su navodno potekli Vasojevići.[7]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Ljubo Mihić (1975). Ljubinje sa okolinom. Dragan Srnic. Str. 117.
  2. Obrad Mićov Samardžić; Mirjana Samardžić; Saša Samardžić; Aleksandra Samardžić (2006). Svadbe i pogrebni običaji pravoslavnih u Nevesinju. Čigoja štampa. Str. 11.
  3. Branislav Todić (1999). Serbian medieval painting: the age of King Milutin. Draganić. Str. 49.
  4. Dejan Nikolić (1996). Svi vladari Srbije. Narodna biblioteka "Resavska škola". Str. 98.
  5. Prema venecijanskim kronikama, Konstantin je definitivno bio kralj – u kronikama je zvan rex.
  6. Prema jednom dominikancu, koji je danas znan kao Pseudo-Brocard (1332.), Stefan Konstantin je bio razrezan. Prema Mauru Orbiniju, to je učinjeno po naredbi Vladislava, kralja Srijema te Konstantinova bratića.
  7. Pogibija Pavla Orlovića i Steva Vasojevića na Kosovu