Stimulans
 |
Predloženo je da se ovaj članak preimenuje u "Psihostimulans". (Rasprava) |
Za druga značenja, pogledajte Stimulans (razdvojba).Psihostimulator odnosno psihostimulans, kemijska tvar. Potiče funkcioniranje središnjeg živčanog sustava: „podižu“ raspoloženje, povećava osjećaj ugode (imaju mehanizam snažnog nagrađivanja u mozgu), održavaju stanje budnosti i proizvode euforiju. Stimulativna sredstva iz ove skupine su kokain, amfetamini, metamfetamini, metilfenidat, Ritalin, nikotin i sl. Razlikuje se od pojma uzbuđujućeg sredstva.[1] Povećavaju aktivnost središnjeg živčanog sustava[2], pojačavaju psihičku aktivnost, uklanjaju osjećaj umora te poboljšavaju raspoloženje i koncentraciju. Koriste se kao lijek, a često i rekreativno radi užitka.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Zavod za javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije Siniša Brlas: Terminološki opisni rječnik ovisnosti: Opis važnih termina iz područja ovisnosti o drogama, alkoholizma i problematičnog i patološkog kockanja; ISBN 978-953-7756-00-0; Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“Virovitičko-podravske županije; 1. izd.; Virovitica 2011.; str. 97; pristupljeno 6. siječnja 2020.
- ↑ stimulant – definition of stimulant in English | Oxford Dictionaries. Oxford Dictionaries | English. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. veljače 2017.
Dugotrajna i nekontrolirana upotreba stimulansa može izazvati psihičku ovisnost.
Predstavnici[uredi | uredi kôd]
Mehanizmi djelovanja[uredi | uredi kôd]
Stimulansi imaju različite mehanizme djelovanja, ali općenito djeluju tako da (izravno ili neizravno) pojačavaju neurotransmisiju monoamina, poglavito dopamina i noradrenalina.
Neki mogu djelovati i na acetilkolin, što doprinosi stimulativnom učinku (kofein, nikotin) [1][2][3]. Nikotin također produljuje trajanje pozitivnog učinka dopamina te povećava osjetljivost centra za nagradu u mozgu.[4][5].
Poveznice[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ (http://www.drugbank.ca/drugs/DB00201#pharmacology DrugBank. University of Alberta.)
- ↑ Pomerleau, Ovide F.; Pomerleau, Cynthia S. 1984. Neuroregulators and the reinforcement of smoking: Towards a biobehavioral explanation. Neuroscience & Biobehavioral Reviews. 8 (4): 503–513. doi:10.1016/0149-7634(84)90007-1. PMID 6151160
- ↑ Pomerleau, Ovide F.; Rosecrans, John. 1989. Neuroregulatory effects of nicotine. Psychoneuroendocrinology. 14 (6): 407–423. doi:10.1016/0306-4530(89)90040-1
- ↑ Easton, John. 28. ožujka 2002. Nicotine extends duration of pleasant effects of dopamine. The University of Chicago Chronicle. 21 (12)
- ↑ Kenny PJ, Markou A. Lipanj 2006. Nicotine self-administration acutely activates brain reward systems and induces a long-lasting increase in reward sensitivity. Neuropsychopharmacology. 31 (6): 1203–11. doi:10.1038/sj.npp.1300905. PMID 16192981