Stimulans
 |
Predloženo je da se ovaj članak preimenuje u "Psihostimulans". (Rasprava) |
 Za druga značenja, pogledajte Stimulans (razdvojba).
|
Psihostimulator odnosno psihostimulans, kemijska tvar. Potiče funkcioniranje središnjeg živčanog sustava: „podižu“ raspoloženje, povećava osjećaj ugode (imaju mehanizam snažnog nagrađivanja u mozgu), održavaju stanje budnosti i proizvode euforiju. Stimulativna sredstva iz ove skupine su kokain, amfetamini, metamfetamini, metilfenidat, Ritalin, nikotin i sl. Razlikuje se od pojma uzbuđujućeg sredstva.[1] Povećavaju aktivnost središnjeg živčanog sustava[2], pojačavaju psihičku aktivnost, uklanjaju osjećaj umora te poboljšavaju raspoloženje i koncentraciju. Koriste se kao lijek, a često i rekreativno radi užitka.
Izvori[uredi VE | uredi]
- ↑ Zavod za javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije Siniša Brlas: Terminološki opisni rječnik ovisnosti: Opis važnih termina iz područja ovisnosti o drogama, alkoholizma i problematičnog i patološkog kockanja; ISBN 978-953-7756-00-0; Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“Virovitičko-podravske županije; 1. izd.; Virovitica 2011.; str. 97; pristupljeno 6. siječnja 2020.
- ↑ stimulant – definition of stimulant in English | Oxford Dictionaries. Oxford Dictionaries | English Arhivirano s izvorne stranice 26. veljače 2017.,
Dugotrajna i nekontrolirana upotreba stimulansa može izazvati psihičku ovisnost.
Predstavnici[uredi VE | uredi]
Mehanizmi djelovanja[uredi VE | uredi]
Stimulansi imaju različite mehanizme djelovanja, ali općenito djeluju tako da (izravno ili neizravno) pojačavaju neurotransmisiju monoamina, poglavito dopamina i noradrenalina.
Neki mogu djelovati i na acetilkolin, što doprinosi stimulativnom učinku (kofein, nikotin) [1][2][3]. Nikotin također produljuje trajanje pozitivnog učinka dopamina te povećava osjetljivost centra za nagradu u mozgu.[4][5].
Poveznice[uredi VE | uredi]
Izvori[uredi VE | uredi]
- ↑ (http://www.drugbank.ca/drugs/DB00201#pharmacology DrugBank. University of Alberta.)
- ↑ (1984). "Neuroregulators and the reinforcement of smoking: Towards a biobehavioral explanation". Neuroscience & Biobehavioral Reviews 8 (4): 503–513
- ↑ (1989). "Neuroregulatory effects of nicotine". Psychoneuroendocrinology 14 (6): 407–423
- ↑ Easton, John (28. ožujka 2002.). "Nicotine extends duration of pleasant effects of dopamine". The University of Chicago Chronicle 21 (12)
- ↑ (lipnja 2006) "Nicotine self-administration acutely activates brain reward systems and induces a long-lasting increase in reward sensitivity". Neuropsychopharmacology 31 (6): 1203–11