Amfetamini

Izvor: Wikipedija
Opća struktura derivata fenetilamina.
Svi amfetamini u α položaju (Rα) sadrži CH3- skupinu.
Supstituirani amfetamini (npr. efedrin, metamfetamin, MDMA) sadrže dodatne supstituente.

Amfetamini (Alfa-metil-fenetilamini) su skupina lijekova vrlo sličnih farmakoloških svojstava, u koju spadaju i "ulične droge".
Kao što i naziv sugerira, amfetamini su alfa-metilni derivati β-fenetilamina, prirodnog monoamina koji u središnjem živčanom sustavu ima funkciju neuromodulatora i u manjoj mjeri neurotransmitora (pripada tzv. aminima u tragovima).

Kemija[uredi | uredi kôd]

U amfetamine ubrajamo:[1]

Predstavnici[uredi | uredi kôd]

Djelovanje[uredi | uredi kôd]

Amfetamini djeluju kao psihomotorički stimulansi - povećavaju razinu energije te umanjuju umor, poboljšavaju raspoloženje i koncentraciju, a pri višim dozama uzrokuju euforiju.

Svoj stimulativni učinak ostvaruju tako da pojačavaju izlučivanje monoamina (dopamina, noradrenalina, serotonina) iz presinaptičkog neurona u sinapsu (eng. releasing agents) te tako da kompetitivno inhibiraju njihovu ponovnu pohranu iz sinapse. Djeluju, dakle, kao posredni simpatomimetici, jer ne aktiviraju simpatikus izravnim vezanjem na receptore.

Nuspojave[uredi | uredi kôd]

Primjena[uredi | uredi kôd]

Amfetamini u Hrvatskoj nisu registrirani kao lijekovi, ali su dostupni na crnom tržištu te se zloupotrebljavaju kao droga. (uglavnom amfetamin ("speed") i MDMA ("ecstasy")).

U Americi se racemični amfetamin (Adderall®), dekstroamfetamin (Dexedrine®),a rjeđe i metamfetamin (Desoxyn®) koriste za liječenje ADHD-a i narkolepsije.
U Hrvatskoj je kao lijek za ADHD kod djece koristi samo metilfenidat (Concerta®), koji je strukturno i farmakološki srodan amfetaminu.

Efedrin i pseudoefedrin se koriste za odčepljivanje nosa (npr. kod prehlade) zbog svojeg vazokonstrikcijskog djelovanja.

U Americi se u sklopu MAPS-a (Multidisciplinary Association for Psychedelic Studies) trenutno provode kliničke studije koje ispituju učinak MDMA kao pomoćno sredstvo u psihoterapiji PTSP-a te socijalne anksioznosti kod autizma.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Narodne novine br. 13 Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga. Broj dokumenta u izdanju: 259; Stranica tiskanog izdanja: 73; Donositelj: Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske; Nadnevak tiskanog izdanja: 6. veljače 2019.; pristupljeno 6. siječnja 2020.