Stopan

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Stopan
Stopan na karti BiH
Stopan
Stopan
Stopan na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Regija BiH Banja Luka
Entitet Republika Srpska
Općina/Grad Kotor Varoš
Zemljopisne koordinate 44°29′02″N 17°33′49″E / 44.4839°N 17.5636°E / 44.4839; 17.5636Koordinate: 44°29′02″N 17°33′49″E / 44.4839°N 17.5636°E / 44.4839; 17.5636
Nadmorska visina 660-680
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 346
Pošta +387 (051)

Stopan je naseljeno mjesto u općini Kotor-Varoš, Bosna i Hercegovina.[1] Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 346 stanovnika.[2], a prema preliminarnim rezultatima popisa 2013. bilo ih je 119.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Stopan se nlazi na prijevoju - uzvisini (oko 680 m n/v) izimeđu Crkvenice i Stopanske rijeke, desnih pritoka Vrbanje. Iz ovog sela do Šipraga vodi (pretežno makadamska) lokalna cesta, dužine oko 8 km.[3][4][5][6] Stopan je nekada bio relativno veliko selo za prilike šipraškog kraja, bogato pitkom vodom i nadaleko poznatim voćnjacima, domaćim voćnim prerađevinama i gostoljubivim stanovništvom.

Povijest[uredi VE | uredi]

Budući da je Stopan veoma staro selo, pretpostavlja se da je njegova daleka povijest vezana za događaje u dolini Vrbanje, od autohtonog starobosanskog naselja i Ilira do današnjih dana. Tijekom Drugog svjetskog rata, ovo selo je učestvovalo u pokretu otpora i bilo značajno partizansko utočište. Između ostalog, januara 1944. je primilo veliki broj ranjenika koji su evakuirani iz Divizijske bolnice u klisuri Demićke (kod Šipraga), tokom Šeste neprijateljske ofanzive. Zbog udaljenosti od glavnih lokalnih komunikacija, Stopan je, i prilikom ostalih neprijateljskih prodora, bio sigurnije pribježište za ostalo lokalno stanovništvo.[7][8] Tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-95.), Vojska Republike Srpske, policijske i paravojne snage su porušili okolna bošnjačka sela, osobito ona uzvodno uz Vrbanju do Kruševa Brda, kao i sva bošnjačka sela nizvodno do Banje Luke.[9][10][11][12][13]. Lokalno stanovništvo je ubijano, a glavnina je protjerana. Nakon 1996., većina šipraških bošnjačkih sela je djelimično obnovljena, zahvaljujući Vladi i vojnicima Luksemburga, tj. bataljonu BELUGA (skr. od: Belgium – Luxembourg – Greece – Austria; u okviru EUFOR-SFOR-a.[14][15][16][17][18][19][20]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Stopan[21]
Godina popisar 1991. 1981. 1971.
Bošnjaci 211 (60.98%) 177 (46.46%) 194 (47.67%)
Srbi 133 (38.44%) 174 (45.67%) 204 (50.12%)
Hrvati 1 (0.29%) 1 (0.26%) 1 (0.25)
Jugoslaveni 29 (7.61)
Slovenci 2 (0.49)
Ostali 1 (0.29%) 6 (1.47%)
Ukupno 346 381 407

[22][23]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Općina Kotor Varoš. nasbih.com pristupljeno 16. 9. 2015
  2. Zolić H., Ur. (1993): Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  3. http://www.kartabih.com/.
  4. Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  5. Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  6. Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
  7. Đondović R., Ur. (1989): Sanitetska služba u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije 1941-1945, Knj. 2: Nastanak i razvoj sanitetske službe u oružanim snagama narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji; Biblioteka Ratna prošlost naroda i narodnosti Jugoslavije, knj. 361. Monografija Jedinica NOV i PO Jugoslavije, Knj. 150). Vojnoizdavački i novinski centar, Sanitetska uprava SSNO, Beograd.
  8. Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.
  9. Gutman R. (1993): A witness to genocide: The 1993 Pulitzer Prize-Winning Dispatches on the "Ethnic Cleansing" of Bosnia. Macmillan Publishing Company, Inc., New York, ISBN 9780020329954.
  10. Beč J. (1997): Pucanje duše. Samizdat B92, Beograd, ISBN 86-7208-010-6.
  11. http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/2065-kotor-varos-bogr001
  12. http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/535-kotor-varo-kv018
  13. Fena, Agencija (2013): Obilježavanje 21. godišnjice stradanja Bošnjaka u Kotor-Varoši – Još se traži 277 osoba. Avaz, 03. 11. 2013.
  14. http://www.euforbih.org/
  15. http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199803/80307-001-pubs-sar.htm
  16. http://web.archive.org/web/20090424065325/http://www.nato.int/SFOR/
  17. http://www.military.ie/overseas/current-missions/eufor-sfor/
  18. http://webcache.googleusercontent.com/searchq=cache:qRtLpLDyJnIJ:www.geetha.mil.gr/media/EIRINEYTIKES_DRASTIRIOTITES/english/12_Bosnia_Herzegovina_IFOR_SFOR.doc+&cd=4&hl=bs&ct=clnk&gl=ba&client=firefoxa
  19. http://www.nato.int/sfor/organisation/mission.htm
  20. [1]
  21. Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
    - Internet – Izvor: "Popis po mjesnim zajednicama[http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf |title=Arhivirno |pristupljeno=5 listopada 2013 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131005002409/http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf |pristupljeno=5 listopada 2013
  22. Objavljene publikacije RS[2]Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |pristupljano= 16.rujna 2015}}
  23. [3]Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |pristupljeno= 16. rujna 2015}}

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]