Šiprage

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Šiprage
Šiprage na karti BiH
Šiprage
Šiprage
Šiprage na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Republika Srpska
Općina/Grad Kotor Varoš
Zemljopisne koordinate 44°27′56″N 17°33′36″E / 44.4656°N 17.5600°E / 44.4656; 17.5600Koordinate: 44°27′56″N 17°33′36″E / 44.4656°N 17.5600°E / 44.4656; 17.5600
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 952


Šiprage su naseljeno mjesto na rijeci Vrbanji, u Bosni i Hercegovini, Republika Srpska, općina Kotor-Varoš. Administrativni status mjesta se mijenjao – od Mjesne zajednice postalo je Općina u Srezu Kotor-Varoš, da bi se (1954. godine) ponovo vratio na razinu Mjesne zajednice.

Ime[uredi VE | uredi]

Suvremeno ime mjesto je dobilo po begovskoj obitelji Šipraga. Nije pouzdano poznato da li su njihovi preci (bar dio njih) autohtono stanovnišvo ili su odnekud doselili u ovaj kraj i pokrili prostorno širok i dug imetak u dolini rijeke Vrbanje i njenih pritoka. Prema usmenim predanjima i katastarskim evidencijama, prethodno polazište u njihovoj ekspanziji bilo je Pougarje (obronci Vlašića u dolini rijeke Ugar).

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Šiprage su na sjeveroistoku od Banjaluke (oko 60 km) i Kotor-Varoša (30 km) i centar su istoimene Mjesne zajednice. Smještene su u touglastoj dolini između nekoliko planinskih vijenaca: sjeveroistočno je Šipraško brdo (vrh Glavić, 950 m), Južno Jasik (769 m), jugoistočno kompleks Šajinovina – Stražbenica (848 m), zapadno Radohova (vrh Kape, 950 m) i sjeverozapadno Borčići (799 m) sa Hrastikom.[1][2] .

Naselje, uz Vrbanju i njene pritoke, dugo je oko tri, a široko oko dva kilometra. Obiluje izvorma pitke vode, od kojih je jedan (uz Crkvenicu) iskorišten za opskrbu mjesne vodovodne mreže. U samom mjestu, u Vrbanju se ulijevaju Musić potok, Crkvenica, Bakin potok (sa desne strane) te Ćorkovac, Zagradinski potok i Dèmićka (s lijeve).

Klima[uredi VE | uredi]

U Šipragama vlada umjereno kontinentalna klima, sa obično izražena četiri godišnja doba: proljeće, ljeto, jesen i zima.

Lunar libration with phase2.gif
Srednja temperatura
(°C)
Minimalna temperatura
(°C)
Maksimalna temperatura
(°C)
Padaline
↓↓↓

(mm)
Siječanj –1,7 –4,8 1,4 59
Veljača 0,3 –3,6 4,2 63
Ožujak 4,6 –0,1 9,3 59
Travanj 9,1 3,9 14,3 74
Svibanj 13,6 8,1 19,2 90
Lipanj 17,2 11,5 22,9 99
Srpanj 18,9 12,6 25,3 81
Kolovoz 18,4 11,9 24,9 76
Rujan 14,7 8,6 20,9 71
Listopad 9,5 4,7 14,4 79
Studeni 4,4 1,0 7,8 100
Prosinac 0,1 –2,7 3,0 88

[3]

Priroda i ekologija[uredi VE | uredi]

U šipraškoj dolini i na okolnim padinama, uz Vrbanju i njene pritoke, protežu se površine obradivog zemljišta, a uz visove su pojsevi pašnjaka i mješovite bjelogorične i crnogorične šume koje su obilježene hrastom, bukvom i grabom, odnosno smrčom (lokalizam: „omarika“), jelom i borom (bijelim i crnim)[4]. U ovim ekosustavima i planinskim livadama obitava krupna i sitna divljač (medvjed, divlja svinja, vuk, lisica, zec, srna, jazavac, kuna, lasica, jež i ostale vrste životinja koje se sreću u srednjebosanskim šumskim sastojinama. Pašnjake i porječja također pokrivaju životne zajednice pripadajuće vegetacijske zone.

Već uzvodno od Obodnika, sve do Tomine luke u njenom gornjem toku, sliv Vrbanje pripada salmonidnim vodama. Međutim, lipljan (lokalno: lipen), a sada i potočna pastrva postepeno iščezavaju. Lipen je potpuno nestao sedamdesetih godina XX. stoljeća, a opstanak pastrve ugrožavaju brojni prirodni i antropogeni čimbenici. To se osobito odnosi na ekstremno bujičarenje 2000-tih i neracionalno izlovljavanje te zagađivanje muljem i sekundarnim nusproizvodima eksploatacije šumskog blaga. Osiromašivanje ribljeg fonda se (sa upitnim uspjehom) pokušava nadomjestiti redovnim poribljavanjem, koje pak dovodi u pitanje autohtonost lokalnih populacija, čak i u izvorišnim tokovima Vrbanje i njenih pritoka.

Povijest[uredi VE | uredi]

Arheološka istraživanja dokazuju da je na ovom lokalitetu postojalo rimsko naselje (još u VI. stoljeću; vjerojatno i prije), a sedreni stećci svjedoče o bogumilskoj naseobini (najkasnije) iz 12. stoljeća[4][5]. Stećci su bili pri ušću pritoke Crkvenice u Vrbanju (uz sāme obale rijeka)[4]. Pedesetih i šezdestih godina XX. stoljeća, izrezani su i ugrađeni (moguće je – zbog vjerovanja u legendu o njihovoj "čudotvornosti")[4] u zidove okolnih kuća ili drugih objekata. Jedan od najbolje sačuvanih stećaka danas je potopljen u koritu Vrbanje, neposredno uz primarnu lokaciju.

Malo onih stanovnika današnjih Šipraga koji se sjećaju da je prvi val europizacije i intenzivnijeg razvoja stigao prilikom obimnih radova na izgradnji uskotrčne željezničke pruge ("štreke"). Primarna namjera austrijskih vlasti je bila da, uz posredovanje Zemaljske vlade u BiH, intenzivira eksploataciju šumskog blaga i ostalih prirodnih resursa. Pruga je dolazla iz Kotor-Varoša, a na području Šipraga se račvala u nekoliko pravaca. Uz Demićku je išla do pod Dunića stijena (825 m n/v), a uz Crkvenicu do Griča (823 m n/v). Od Kruševa Brda su išla dva kraka: uz Vrbanjiu i Bobovicu. Trasa uz Vrbanju, od Čudnića je vodila preko Kilavca do "Čekrka", a zatim – nakon transporta lokomotive ( pomoću "čekrka" , u klancu išmeđu Šepirica i Jasena) – do Riječica (1300 m n/v). Odvojak uz Bobovicu je prolazio kroz selo Bobovice, pa između Palike i Pašinca do Srebrenog brda (prema Meokrnju), tj. do ušća potoka Krna (921 m n/v)[6].

Na trasam demontiranih pruga, kasnije su (lakše) izgrađene lokalne ceste za mnoga šipraška sela.

Tijekom II. svjetskog rata, Šiprage su bile snažno uporište i utočište više partizanskih jedinica, uključujući i 12. divizijsku bolnicu (u klisuri Dèmićke). I na području Šipraga je (na samom početku rata) bilo nekoliko lokalnih partizanskih odreda koji su se kasnije uključili u dolazeće veće postrojbe. Iako je ovo mjesto bilo i ostalo van značajnijih prometnica, više puta je bombardirano, uz napade njemačko-četničkih i samostalnih četničkih snaga (pa i „Dražinih četnika“, 1944.).

Duboka riječna klisura na obroncima Brestovače (između selâ Zlovarići i Dunići, tj. Dunića stijena[5]) bila je teško uočljiva za njemačko zrakoplovstvo. Kasnije se ispostavilo da ni neprijateljske snage nisu imale precizne obavijesti o njenoj lokaciji. Zbog učestalih zrakoplovnih napada, predostrožnosti radi, Bolnica je (04. siječnja 1944.) premještena u okolna sela i dalje (prema Korićanima). Tada je oko 600 ranjenika i bolesnika prebačeno u sela Stopan i Loziće, a zatim u Palvuk, Čudnić i Kruševo Brdo. Nakon prolaska tzv. 6. neprijateljske ofenzive, za desetak dana (15. siječnja 1944.), vraća se ponovno u Šiprage[[7]][[8]][[9]]. Preminuli ranjenici i drugi bolesnici su kasnije, iz primarnih grobnica (u šumi), premješteni u zajedničko Partizansko groblje u Šipragama (lokalitet: Zagradine[6]).

U proteklom ratu (1992.-1995.), srpske (para)vojne snage su ekstremno devastirale okolna bošnjačka sela (neka „do temelja“), osobito ona uzvodno uz Vrbanju do Kruševa Brda, kao i sva nesrpska (bošnjačka i hrvatska) sela nizvodno do Banje Luke[[10]] [7][8][[11]]. Lokalno stanovništvo je ubijano, a glavnina je protjerana.

Jedan od 18 zatvora-logora za nesrpsko stanovništvo općine Kotor Varoš, nalazio se u prostorijama MUP-a Šiprage.[12][13][14]

Nakon 1996., većina šipraških (bošnjačkih) sela je djelimično obnovljena, zahvaljujući Vladi i vojnicima Luksemburga, tj. Bataljonu BELUGA (skr. od: Belgium – Luxembourg – Greece – Austria; u okviru IFOR-a/SFOR-a[9][10] [11]. Obnovljena je i jedina (u MZ Šiprage) džamija. U toku rata (1992. - 1995), u centru naselja, zgrađena je prva pravoslavna crkva (na lokaciji bivše „šumarske kuće“ i bivšeg sjedišta lokalne administracije).

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Godina popisa 1879. 1885. 1895. 1910 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2013.
Populacija 64 (1312♦) 277 (1575♦) 88 (1426♦) 159 (760♦) 999 5.098* 1.774 7.764* 828 822 1.183 952 788
  • 1931. i 1953.: Općina Šiprage.[15]

♦ Područje Šipraga

Šiprage[16][17]
Godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani/Bošnjaci 745 (78,25%) 711 (60,10%) 422 (51,33%)
Srbi 168 (17,64%) 320 (27,04%) 370 (45,01%)
Hrvati 1 (0,10%) 6 (0,50%) 0
Jugoslaveni 32 (3,36%) 136 (11,49%) 21 (2,55%)
Ostali i nepoznato 6 (0,63%) 10 (0,84%) 9 (1,09%)
Ukupno 952 1.183 822

Sela šipraškog područja[uredi VE | uredi]

Lijeva obala Vrbanje (uzvodno)

Ulice, Traljići, Letići, Lapići, Kerkezi, Gigovići, Demići, Dunići, Vrevići (Strane), Ćorkovići, Vrbovo, Zuhrići, Mujagići, Lozići, Tuleža, Fodlovići, Crepovi, Durakovići, Kovačevići, Mujanovići;

Desna obala

Burča, Stopan, Kerle, Grič, Selačka, Gornje Šiprage, Kurušići, Gelići, Palivuk.

Općina Šiprage 1931.*[uredi VE | uredi]

Religija Pravoslavci Rimokatolici Ostali kršćani Muslimani Ukupno
Populacija 3692 143 9 1344 5.188

Popis 1921.[uredi VE | uredi]

Religijska pripadnost[uredi VE | uredi]

Popisno područje Muslimani Pravoslavci Rimokatolici "Englezi" Ukupno
Prisočka 675 8 683
Radohovo* 270 42 1 3 316
Ukupno 945 42 9 3 999

[19]

  • Službeni naziv popisnog područja bio je Radohovo.

Maternji jezik[uredi VE | uredi]

Popisno područje Srba i Hrvata Rusina Ukupno
Prisočka 683 683
Radohovo* 314 2 316
Ukupno 997 2 999

[19]

Popis 1910.[uredi VE | uredi]

Prisočka[20]
Naselje↓/Religija Pravoslavci Muslimani. Rimo-katolici Ukupno
Crijepovi 223 223
Kerle 66 66
Palivuk 92 92
Prisočka 220 220
Šiprage 155 4 159
Ukupno 756 4 760
Radohovo[20]
Naselje↓/Religija Pravoslavci Muslimani. Rimo-katolici Ukupno
Demići 110 110
Dunići 53 53
Gigovići 33 33
Radohovo 1 146 147
Ukupno 1 342 343

Popis 1895.[uredi VE | uredi]

Područje Šipraga
Naselje↓/Religija Muhamedovci Istočno-pravoslavni hrišćani Ukupno
Burča 70 70
Crepovi 209 209
Ćorkovići 128 128
Denić* 91 91
Dunić* 62 62
Gigovići 9 9
Kerle 57 57
Palivuk 103 103
Prisočka 182 182
Radohovo 146 146
Selačka 150 150
Stopani 131 131
Šiprage 88 88
Ukupno 1.078 348 1.426

[21]

  • Demići i Dunići

Popis 1885.[uredi VE | uredi]

Područje Šipraga[20]
Naselje↓/Religija Pravoslavci Muslimani Ukupno
Čripovi* 170 170
Demići 103 103
Dunići 63 63
Palivuk 105 105
Prisočka 195 195
Radohovo 351 351
Stopan 311 311
Šiprage+Selačka 137 140 277
Ukupno 1435 140 1575

[22]

  • Današnje selo Crepovi.

Stanovništvo po općinama bivšeg Sreza Kotor Varoš, 1953.[uredi VE | uredi]

Popisno područje Ukupno Srbi Hrvati Slovenci Makedonci Crnogorci Jugoslaveni
neopredijeljeni
Česi Poljaci Rusini
Ukrajinci
Ostali Slaveni Ostali nesloveni
SREZ KOTOR VAROŠ 37898 25008 6485 4 4 10 6375 2 2 8
Kotor Varoš 4715 805 2640 2 3 6 1253 1 1 4
Maslovare 4574 3966 8 600
Previle 4576 3537 696 342 1
Skender Vakuf 7100 6566 16 518
Šiprage 7746 6036 24 1 1 1682 2
Vrbanjci 4919 1678 1728 1 4 1505 1 1 1
Zabrđe 4268 2420 1373 475

[23]

Napomena[uredi VE | uredi]

[12][[24]]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1]Karta BiH (pristupljeno 18. lipnja 2017.)
  2. [2] Maplandia: Karta BiH (pristupljeno 18. lipnja 2017.)
  3. [3] (Pristupljeno 18. lipnja 2017.)
  4. 4,0 4,1 4,2 Radimsky V. (1892): Ostanci rimskih naseobina u Šipragi i Podbrgju, za tim starobosanski stećci u Šipragi i uz Vrbanju u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina IV, Knjiga I: 75-80.
  5. Richter E. (1905): II. Historička i politička geografija. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina XVI, Knjiga 1: 275-321.
  6. Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  7. Petrić N., Ur. (1985): Opštine Kotor-Varoš i Skender-Vakuf u NOB-u 1941-1945. Radnički univerzitet "Đuro Pucar Stari", Kotor Varoš.
  8. Đondović R., Ur. (1989): Sanitetska služba u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije 1941-1945, Knj. 2: Nastanak i razvoj sanitetske službe u oružanim snagama narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji; Biblioteka Ratna prošlost naroda i narodnosti Jugoslavije, knj. 361. Monografija Jedinica NOV i PO Jugoslavije, Knj. 150). Vojnoizdavački i novinski centar, Sanitetska uprava SSNO, Beograd.
  9. Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.
  10. Gutman R. (1993): A witness to genocide: The 1993 Pulitzer Prize-Winning Dispatches on the "Ethnic Cleansing" of Bosnia. Macmillan Publishing Company, Inc., New York, ISBN 9780020329954.
  11. Fena, Agencija (2013): Obilježavanje 21. godišnjice stradanja Bošnjaka u Kotor-Varoši – Još se traži 277 osoba. Avaz, 03. 11. 2013.
  12. http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=48921.
  13. https://www.sense-agency.com/icty/last-tribunal-trial-ends.29.html?cat_id=1&news_id=17161
  14. https://www.sense-agency.com/icty/milosevic%E2%80%99s-%E2%80%98nasty-words%E2%80%99-about-karadzic-and-krajisnik.29.html?cat_id=1&news_id=15511.
  15. http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1953/Pdf/G19534001.pdf.
  16. Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  17. internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
  18. http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1953/Pdf/G19534001.pdf.
  19. 19,0 19,1 (1932) Opšta državna statistika Kraljevine Jugoslavije Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921. godine, Državna štamparija.
  20. 20,0 20,1 20,2 (1912) Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 27. septembra 1910.
  21. (1896) Statistički odjel Zemaljske vlade za BiH Popis žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22 aprila 1895.
  22. (1886) Statistički odjel Zemaljske vlade Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. aprila 1885., Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine.
  23. http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1953/pdf/G19534001.pdf.
  24. Napomena: Bošnjaci su kroz popise označavani kao Muslimani (narod), jer im nije bilo dozvoljeno izjašnjavanje u izvornom obliku (Bošnjak). Modalitet Musliman (pripadnost narodu) miješan je lahko sa modalitetom musliman (pripadnost vjeri). Prema izbornom zakonu, Ustavu BiH i drugim zakonskim aktima, kada se govori o popisu i kada se navodi termin Muslimani mijenja se sa terminom Bošnjaci (treba se pisati Bošnjaci), jer se novo-staro nacionalno ime odnosi na tadašnji termin Muslimani. Više u članku: Bošnjaci i popisi stanovništva.