Prijeđi na sadržaj

Kruševo Brdo

Izvor: Wikipedija

Kruševo Brdo je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini, centralna (Bosna), Republika Srpska, općina Kotor Varoš.[1]

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Ovo naselje se nalazi na samom početku doline rijeke Vrbanje. Raspršeno je na sjeveroistočnim padinama planine Kruševo Brdo (1.178 m) i jugozapadnim padinama Milanovog Brda (1.022 m). Ova dolina se širi duž Vrbanje do samog njenog ušća u Vrbas (Banja Luka).[2][3][4]

Kruševo Brdo se sastoji od mnogih zaselaka koji su razbacani na padinama Kruševa Brda i Milanovog Brda, koja su dijelovi Vlašićkog masiva. Na padinama Milanova Brda su: Trifunovići, Jankovići, Novakovići i Gavranovići (desna obala Vrbanje), te Potok, Pavlovići, Panići i Čudnić na lijevoj strani. Centralni zaslak je Čudnić (612 m) na ušću istoimenog vodotoka, ispod Arapova Brijega (928 m). Svi lokalni putevi spuštaju u ovo mjesto. U zaseoku Čudnić je ušće dvije rijeke: Bobovica i Čudnić. Iznad Panića (na platou Ravnog Omara, 1000 m) teče Ilomska[5]

Udaljenost okolnih lokaliteta iz središnjeg mjesta (zaselak Čudnić):

  • Bobovice (2,6 km)
  • Gelići (3,5 km)
  • Gradina (2,4 km)
  • Jankovići (2,6 km)
  • Javorje (0,2 km)
  • Mali Brić (5,2 km)
  • Novakovići (3,3 km)
  • Pavlovići (5,2 km)
  • Petrovići (5 km)
  • Pilipovina (4,8 km)
  • Potok (5,4 km)
  • Veliki Brič (4,4 km)

[6]

  • Mjesta u blizini Kruševa brda

Struzic - Aleksin potok - Američka strana - Arapov brijeg - Babanovac - Bagići - Balabanovac - Barnice - Baturovac - Bijeda - Bijelo Bučje - Bile vode - Biljeg - Bilska kosa - Biser Glavica

  • Satelitski pogled na Kruševo brdo

KML Izvoz za Google Earth Google Maps pogled na Kruševo brdo Google linkovi za Kruševo brdo[7]

Kruševo Brdo je administrativno podijeljena na Kruševo Brdo I i Kruševo Brdo II. Prema posljednjem popisu stanovništva u bivšoj Jugoslaviji, u oba dijela bilo je ukupno 793 osoba.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Arheološke evidencije potvrdile su postojanje rimskog naselja u obližnjim Šipragama (3. – 5. stoljeće), dok je sedreni stećci svjedoče o starobosanskim (bogumilskim) naseobinama u dvanaestom stoljeću.[8][9]

U sedmom stoljeću, na ovo područje doseljavaju i Južni Slaveni koji se miješaju s domorocima do današnjih dana. Autohtoni žvalj ( "Dobri Bošnjani"), u Šipraškom kraju bio je u većini. Prva bosanska država je osnovana u 10. stoljeću.

U srednjem vijeku, Kruševo Brdo je pripadao staroj državi Bosni, pokrajina Donji krajevi, a nakon toga je okupirana od strane Osmanlija (1519.), 56 godina nakon pada Bosne (1463.)[10]

Austro-Ugarska Monarhija okupira dolinu Vrbanje 1878. (prema sporazumu „velikih sila“) i ostaje pojave Kraljevine SHS pa prve Jugoslavije (1929.1941.).

U Drugom svjetskom ratu, Kruševo brdo je bilo snažno četničko uporište. Posljednja grupa lokalnih četnika je likvidirana tek nekoliko godina nakon rata (lokalitet Divič).

U procesu obnove državnosti Bosne i Hercegovine, nakon 1. tasjedanja ZAVNOBiH-a (Mrkonjić Grad, 25. studenoga 1943. i 2. Zasjedanja AVNOJ-a (Jajce, 29. studenoga 1943.), Kruševo Brdo ulazi u sastav SR BiH, u okviru FNRJ, a zatim SFRJ. Nakon Referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine (1. ožujka 1992., dio je (međunarodno priznate) države Republike Bosne i Hercegovine. Po Daytonskom sporazumu (1995.) ostaje u manjem entitetu (Republika Srpska). Samo manji dio nekadašnje teritorije Kruševa Brda je u drugom Entitetu.

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. https://www.google.ba/search?hl=bs&site=imghp&tbm=isch&source=hp&biw=1087&bih=513&q=kru%C5%A1evo+brdo&oq=kru%C5%A1evo+brdo&gs_l=img.12...0.0.0.5661.0.0.0.0.0.0.0.0..0.0....0...1ac..51.img..0.0.0.nsI7NGbf9cQ#facrc=_&imgdii=_&imgrc=ytgg6JeCmAXktM%253A%3BHuLD4NYYQ4tJkM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.tageo.com%252Fget_map.php%253Flat%253D44.417%2526long%253D17.665%2526name%253DKrusevo%252520brdo%2526tag%253D1%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.tageo.com%252Findex-e-bk-v-02-d-m125632.htm%3B600%3B600
  2. Vojnogeografski institut, Ed. (1955): Travnik (List karte 1: 100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  3. Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1: 250.000). Izdavačko preduzeće "Sejtarija", Sarajevo.
  4. kartabih
  5. Naputak za turiste[http://travelingluck.com/Europe/Bosnia+and+Herzegovina/Republika+Srpska/_3197070_Kru%C5%A1evo+Brdo.html#.U-8-jWNkk1Q%7Cpristupljeno 19 srpnja 2019.
  6. http://travelingluck.com/Europe/Bosnia+and+Herzegovina/Republika+Srpska/_3197070_Kru%C5%A1evo+Brdo.html#.U-8-jWNkk1Q
  7. http://www.tageo.com/index-e-BK-V-02-d-m125632.htm
  8. Radimsky V. (1892): Ostanci rimskih krvni pritisak u Šipragi i Podbrgju, za tim starobosanski stećaka u Šipragi i uz Vrbanju u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, godina IV, Knjiga I:. 75-80
  9. Richter E.(1905): II. Historička i politička geografija. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina XVI, Knjiga 1: 275-321
  10. Malcolm N. (1996): Bosnia: A Short History. New, Updating Edition, New York University Press, ISBN 0.814.755.615.