Suradnik:Imbehind/wp blok

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
↱

Blokiranje je način na koji administratori Wikipedije sprječavaju uređivanje prijavljenim ili neprijavljenim urednicima. Blokade se mogu primijeniti na korisničke račune, IP adrese i raspone IP adresa, na određeno ili neodređeno vrijeme, na sve stranice ili skupinu njih. Blokirani suradnici mogu nastaviti pristupati Wikipediji, ali ne mogu uređivati ni jednu stranicu na kojoj im je blokirano uređivanje (uključujući, kad je nužno, i vlastitu stranicu za razgovor). U većini slučajeva suradniku kojem je blokiran pristup cijeloj Wikipediji dozvoljeno je uređivanje isključivo osobne stranice za razgovor.

Prije blokiranja svakako pokušajte ustanoviti djeluje li suradnik u dobroj vjeri i u dobroj namjeri ili ne. Ako se dvoumite, pretpostavite dobru namjeru, razgovarajte sa suradnikom te zatražite pojašnjenje njegovih postupaka. Ako suradnik nema dovoljno dobro obrazloženje svojih postupaka koji su protivni Stupovima Wikipedije, pravilima i smjernicama, opomenite ga i zatražite da svoje ponašanje s njima uskladi. Ako i nakon opomene suradnik nastavi s destruktivnim ponašanjem, blokirajte ga.

OOjs UI icon alert-destructive.svg  Blokiranje služi prevenciji štete, maltretiranja ili ometanja rada Wikipedije, a ne za kažnjavanje suradnika. Ni u kojem slučaju ne smije se rabiti kao sankcija ili kazna.

Bilo koji suradnik može od administratora zatražiti da razmisle o blokiranju suradničkog računa ili IP adrese koji se koriste za ometanje rada drugih suradnika.

Ako blokirani suradnik smatra da mu je blokada dodijeljena nepravedno, može zatražiti ponovno razmatranje opravdanosti razloga blokade od drugih administratora na stranici Na pažnju administratorima ili na vlastitoj stranici za razgovor. Administratori mogu odblokirati suradnika ako smatraju da je blokiranje neopravdano ili kada više ne služi svrsi za koju je dodijeljeno.

Kada blokirati?[uredi | uredi kôd]

Svrha i ciljevi blokiranja[uredi | uredi kôd]

Blokiranje služi zaštiti projekta od počinjenja štete kao i umanjenju izvjesnih ili vjerojatnih budućih problema. Blokiranja nisu zamišljena kao kazna ili odmazda već su zamišljena da štite projekt i suradnike od ometanja te neprikladnog ponašanja drugih suradnika. Imaju i svrhu odvraćanja od mogućeg ponavljanja neprikladnog i neželjenog ponašanja. Blokiranje je jedan od najmoćnijih alata koji su povjereni administratorima pa bi oni trebali biti detaljno upoznati s okolnostima i detaljima slučaja prije bilo kakve intervencije blokiranjem.

Prije razmatranja blokade uvijek pokušajte mirno razriješiti problem, a ako u tome ne uspijete, pokušajte izreći mjere zabrane (zabrane rada na članku, tematske zabrane, zabrane kontaktiranja drugog suradnika i slično) pod prijetnjom bloka. Čak i ako ništa drugo ne pomogne, trajanje i opseg blokiranja uvijek pokušajte svesti na najmanju moguću mjeru - upravo onoliku koja je minimalno dovoljna kako bi riješili problematično ponašanje blokiranog suradnika. Razmotrite mogućnost djelomičnog blokiranja, a ako ono nije provodivo, trajanje blokade uvijek pokušajte uvoditi progresivno, kako bi suradniku dali mogućnost da preispita vlastite postupke.

Ako se situacija koja bi inače zahtijevala intervenciju administratora smirila, a rizik od daljnjeg remećenja je očito nestao, obično se ne preporučuje korištenje blokiranja. U takvim slučajevima, ako ozbiljne zamjerke na ponašanje nekog suradnika i dalje postoje, postoje drugi načini kako bi se provela rasprava i sankcionirao suradnik, ako to i dalje zaslužuje.

Ne može se suradnika blokirati zbog iznošenja mišljenja o nečemu o čemu se raspravlja, u kontekstu te rasprave. Rasprave se zaoštre, skrene se s teme, ljude treba upozoriti, preseliti na privatne stranice za razgovor, ali ne blokirati zato što nekome njegovo mišljenje izgleda strašno, neprihvatljivo ili ne znam kakvo. Čak i kad bi se blokiralo, trebalo bi suradnike upozoriti (na propisni način) da su toliko jako skrenuli s teme da se nastavak ne može shvatiti drukčije nego kao ometanje rada Wikipedije i da presele ili prekinu taj razgovor, u protivnom će biti blokiranja. (Zekoslavac, SZR)

Trajanje blokiranja zato ne smije biti toliko dugo da obeshrabri povratak suradnika, već uvijek u početku valja nastojati koristiti kraća blokiranja — na par sati ili možda jedan dan — kako bi suradnik ozbiljno shvatio iznesena upozorenja. Prethodno i/ili paralelno uvijek razgovarajte sa suradnikom kako bi mu bilo jasno što se od njega očekuje. Trajanje blokiranja može progresivno eskalirati ako se isti problemi sa suradnikom učestalo ponavljaju: ako se ponašanje suradnika ne promijeni, svako sljedeće blokiranje može biti progresivno uvećavano sve dok suradnik ne odustane od neželjenog djelovanja.

Administratori uvijek moraju biti spremni obrazložiti svako blokiranje koje su izvršili, a blokirani suradnik uvijek smije i mora moći uputiti zahtjev za deblokiranje. O njemu se odlučuje uvijek u svjetlu prevencije i odvraćanja. Suradnika se smije deblokirati ako se suradnik složi da neće nastaviti sa svojim ponašanjem te se čini kako je nešto naučio iz cijele situacije, ili ako je situacija koju je prouzročio bila privremena, a sad je zaključena i razriješena te ne predstavlja problem. Suprotno tome, suradniku se može uskratiti prijevremena deblokada ako se u prošlosti nakon prijevremene deblokade ponovo vraćao na stare obrasce ponašanja, one zbog kojih je bio blokiran.

Blokiranja nisu kazna[uredi | uredi kôd]

Blokiranja ne bi trebala biti korištena:

  1. u svrhu odmazde i osvete,
  2. u svrhu podcjenjivanja, ponižavanja i omalovažavanja suradnika,
  3. kao kazna, te
  4. ako je do trenutka izricanja mjere blokiranja razlog blokiranja nestao.

Blokiranja bi trebala biti preventivna[uredi | uredi kôd]

Blokiranja bi trebala biti korištena:

  1. da spriječe neposrednu ili tekuću štetu i ometanje rada na Wikipediji,
  2. kako bi se suradnici u budućnosti odvratili od trenutačnog remetilačkog ponašanja, i
  3. kako bi potakli produktivniji, primjereniji stil uređivanja unutar normi zajednice.

Funkcija odvraćanja koja bi blokiranja trebala imati ovise o vjerojatnosti ponavljanja prekršaja od strane suradnika. Na primjer, iako je možda prije par sati ili dana bilo opravdano blokiranje suradnika, u ovom trenutku možda to više nije slučaj, pogotovo ako su sporne radnje prekinute, a ponašanje suradnika se promijenilo.

Tipični povodi za blokiranje[uredi | uredi kôd]

↱

Zaštita[uredi | uredi kôd]

Suradnik može biti blokiran kad je neophodno zaštititi prava, imovinu ili sigurnost Fondacije Wikimedia, Wikipedije, njenih korisnika ili javnosti. Neki od najčešćih povoda za blokiranje u ovu svrhu su:

  • ustrajni osobni napadi;
  • stvaranje napadačkih stranica;
  • osobne, stručne ili pravne prijetnje (uključujući prijetnje van projekta);
  • otkrivanje tuđih osobnih podataka (bilo da su podatci točni ili ne);
  • radnje koje dovode u pitanje sigurnost suradnika;
  • radnje koje mogu dovesti u pitanje sigurnost djece;
  • ustrajno kršenje autorskih prava;
  • ustrajno dodavanje nereferenciranih, pogrešno referenciranih ili klevetničkih informacija (o živim osobama)
  • hakiran račun ili račun ustupljen drugoj osobi;
  • računi čija je zaporka javno dostupna ili je poznata većoj skupini ljudi.
  • uređivački rat (povreda pravila o trima vraćanjima);
  • vandalizam (očito zlonamjerno obavljanje radnji ili izmjena);
OOjs UI icon alert-destructive.svg  Reakcija administratora na ovu vrstu prijestupa bi trebala biti ovakva: uvijek prvo blokiraj kako bi pravovremeno zaštitio Wikipediju, suradnike i javnost, a onda, pretpostavljajući dobru namjeru - razgovaraj, provjeravaj, a ako je potrebno — deblokiraj suradnika.

Ometanje[uredi | uredi kôd]

Suradnik može biti blokiran kad njegovo ili njeno ponašanje narušava ili ometa rad na projektu. To obično znači da je ponašanje suradnika nespojivo s uljudnom i kolegijalnom atmosferom koja bi trebala vladati na Wikipediji i ometa proces kojim suradnici zajednički stvaraju enciklopediju. Blokiranje radi ometanja može biti neizbježno ako se radi o sljedećem:

  • ustrajno pisanje grafita ili besmislica;
  • opetovana neuljudnost i neciviliziranost u raspravi;
  • maltretiranje i zlostavljanje drugih suradnika;
  • teške povrede pravila i smjernica
  • ponavljanje kršenja pravila i smjernica te ignoriranje upozorenja;
  • zlonamjerna uporaba alternativnih računa;
  • obavljanje botovskih izmjena bez prava bota;
  • postavljanje spama (reklamnog sadržaja) u članke, postavljanje vanjskih poveznica na komercijalne sadržaje ili promoviranje nečije osobe ili djela;
  • neprihvatljivo suradničko ime;
  • račun isključivo namijenjen vandalizmu;
  • račun isključivo namijenjen promociji ili oglašavanju.
OOjs UI icon alert-destructive.svg  Reakcija administratora na ovu vrstu prijestupa bi trebala biti ovakva: uvijek prvo pretpostavi dobru namjeru, razgovaraj, provjeravaj, opominji, a na kraju, ako ništa drugo ne pomogne, blokiraj suradnika.

Vodite računa o tome da blokove za ometanje treba nametnuti samo i isključivo suradnicima koji namjerno otežavaju drugima da slobodno doprinose Wikipediji. Neslaganje oko sadržaja nije ometanje, već je to dio normalnog funkcioniranja Wikipedije, a ako eskalira može biti riješeno uobičajenim procedurama rješavanja sukoba. Ustrajna rasprava na stranicama za razgovor i drugim stranicama namijenjenim raspravljanju kao što su Kafić i slično ne može se smatrati ometanjem rada jer nitko nije prisiljen sudjelovati u raspravama, ma koliko kratke ili duge one bile. Rasprave su poželjne kako bi se izbjegli sukobi, a nužne kako bi se postigao konsenzus oko upravljanja Wikipedijom i sastavni su dio Wikipedije. Ako vam je rasprava postala dosadna ili zamorna, nemojte zaboraviti da na Wikipediji postoje na tisuće članaka kojima bi godilo malo vaše pažnje.

Ako rasprave skrenu van teme i ometaju druge suradnike koji se drže teme, takvi komentari se mogu sakriti da ne ometaju druge suradnike koristeći predloške {{sakrij-početak|Naslov}} i {{sakrij-kraj}} tako da komentare koji se ne drže teme ubacite između navedenih predložaka.

Gornji popisi su nepotpuni – sadrže samo najčešće razloge za blokiranje. Ako razlog neke blokade nije naveden, ne znači automatski da je blokiranje neopravdano.

Kada ne treba blokirati?[uredi | uredi kôd]

Blokiranje bi uvijek trebala biti zadnja mjera za kojom treba posegnuti - ako se iscrpe svi ostali načini rješavanja sukoba ili ako nam svojim ponašanjem ili ignoriranjem uputa i upozorenja suradnik naprosto ne ostavlja drugi izbor. Čak i u takvim slučajevima, kad je blokiranje naizgled neizbježno, postoje okolnosti u kojima bismo trebali izbjegavati korištenje bloka.

Sukobi i involviranost administratora[uredi | uredi kôd]

Blokiranje da bi se stekla prednost u raspravi o sadržaju strogo je zabranjeno. Administratori ne smiju blokirati suradnike s kojima su trenutno u sukobu i/ili uključeni u raspravu o sadržaju. Svaki administrator trebao bi imati svijest o potencijalnim sukobima sa suradnicima na stranicama ili temama u koje je osobno uključen. Ako ste u nedoumici, prijavite incident na stranici Na pažnju administratorima i prepustite problem nekom drugom administratoru. (Možda griješite!)

Svaki suradnik ima pravo postavljati neugodna pitanja (ako su bez osobnih napada). Neugodna pitanja i kritike nisu razlog za blok! Blokiranje suradnika, koji nije ogriješio ni jedno pravilo ovog projekta, zbog njegove administratorske ili ophoditeljske kandidature s kojom se ne slažete, potpuno je neopravdano i stoga strogo zabranjeno!

Administratori ne bi trebali imati kratki fitilj, a ako ga imaju, onda bi trebalo glasati o povjerenju. Ako administrator pogriješi, u redu. Ali ako administrator blokira kad se postave nezgodna pitanja ili komentari (koji su kritika prema zajednici, ili izvoru podataka za članak itd.), to je zloporaba, i trebao bi barem biti upozoren ako to bude kršio da će mu biti oduzeta prava. (Zekoslavac, SZR)

Prihvatljivo je ako administrator blokira suradnika koji se upustio u očiti i nedvosmisleni vandalizam unutar administratorovog suradničkog imenskog prostora.

Blokovi za hlađenje[uredi | uredi kôd]

Blokiranje samo radi hlađenja ljutog, razljućenog, jetkog, razjarenog, razdraženog i srditog korisnika ne treba koristiti jer često ima suprotan efekt. Međutim, ako takav korisnik ometa druge suradnike u njihovom radu na stvaranju sadržaja na Wikipediji, onda ga treba blokirati kako bi se spriječilo njegovo daljnje ometanje.

Isto tako, blokovi, pa ni kratki, nisu rješenje kako bi se smirila razmirica između više suradnika. Blokiranje skupine suradnika koji se prepiru samo kako bi ih se smirilo se ne preporučuje jer će gotovo sigurno imati suprotan efekt. Primjerice, ako naiđemo na skupinu suradnika koji su se upustili u ratovanje izmjenama, onda treba voditi računa da blokiramo samo one koji su doista ratovali izmjenama, a ne sve koji su u raspravi zatečeni.

Pumpanje evidencije blokiranja[uredi | uredi kôd]

Blokiranje se ne smije koristiti samo kako bi upozorili suradnika, malo popunili evidenciju blokiranja i pritom dodali negativne komentare za buduću uporabu. Ovakva praksa, koja obično uključuje vrlo kratke upozoravajuće blokove, obično se doživljava kao kažnjavanje i ponižavajuća je za suradnike.

Vrlo kratki blokovi se smiju koristiti da se zabilježi, primjerice, isprika ili priznanje počinjene greške prilikom blokiranja od strane administratora, ali samo ako je originalni blok istekao (ako nije, takva poruka se zapisuje u razlogu za odblokiranje).

Blokiranje administratora koji vas je blokirao[uredi | uredi kôd]

Administrator smije blokirati drugog administratora koji ga je blokirao, ali samo u posebnim okolnostima kada postoji jasna i neposredna potreba za takvom radnjom. Primjerice, ako postoje osnovane sumnje da je račun drugog administratora hakiran i slično. Korištenje alata za blokiranje za rješavanje međusobnih sukoba ili kao način osvete prema drugom administratoru je strogo zabranjeno. Ako ste u nedoumici, obratite se kolegama na stranici Na pažnju administratorima.

Samoblokiranje i blokiranje na zahtjev[uredi | uredi kôd]

Administratori također ne trebaju blokirati samog sebe u svrhe testiranja, osim: ako je onesposobljen autoblok, administrator koristi sekundarni račun za testiranje ili statičku IP adresu, budući da se autoblok može proširiti i na druge suradnike.

Blokiranje da bi se sproveo Wikiodmor ili odsustvo je naročito zabranjeno!

Kontroverzna blokiranja[uredi | uredi kôd]

Blokiranja mogu biti štetna ako nisu plod konsenzusa administratora i zajednice. Primjeri kontroverznih blokiranja su:

  • blokiranje prijavljenih korisnika sa značajnom poviješću validnih izmjena, bez obzira na razlog blokiranja;
  • blokiranja koja iako su možda opravdana, dijelom ili u potpunosti nemaju osnovu u principima, pravilima (politikama) i smjernicama Wikipedije;
  • kratkotrajna blokiranja za "hlađenje" — ako je korisnik ljutit zbog nekog kontroverznog pitanja, blokiranje će u rijetkim slučajevima pomoći da se on smiri;

Kada utvrdite da je blokiranje ipak odgovarajuća mjera, preporučena procedura za kontroverzna blokiranja je sljedeća:

  1. Pažljivo provjerite sve činjenice.
  2. Ponovo pažljivo pročitajte relevantne dijelove Wikipedijinih pravila i smjernica.
  3. Konzultirajte se s drugim administratorima kako biste se uvjerili da je vaša procjena ispravna.
  4. Nakon konzultacija s kolegama, ako se slažu s vašom procjenom, sprovedite blokiranje i pažljivo opišite razlog blokiranja.
  5. Ostavite obavijest o blokiranju na stranici za razgovor blokiranog korisnika. U obavijest uključite dodatno obrazloženje, poveznice prema spornim izmjenama korisnika, kao i citate iz pravila i/ili smjernica Wikipedije koja su primijenjena u tom slučaju.
  6. Pokušajte ostati dostupni zbog eventualne rasprave s ostatkom zajednice ili kolegama administratorima.
  7. Ako prijestup ne opravdava blokiranje od 24 sata, razmotrite mogućnost da umjesto blokiranja uputite samo oštro upozorenje ili komentar u Kafiću. (Možda neki drugi administrator također razmišlja o blokiranju problematičnog korisnika iz sličnih razloga na drugom mjestu.)
  8. Ako se i dalje dvoumite — nemojte blokirati!

Ratovi blokiranjima u kojima neki suradnik uzastopno biva blokiran i deblokiran su izuzetno štetni. Oni frustriraju i demoraliziranju zajednicu te ohrabruju blokiranog korisnika da nastavi s neprimjerenim ponašanjem. Ako se ne slažete s blokiranjem, raspravite to pitanje s administratorom koji je blokirao korisnika kao i s ostatkom zajednice te pokušajte postići dogovor. To je bolje od jednostranog poništavanja blokade — administrator koji je blokirao korisnika možda je upućeniji u cijeli slučaj od vas.

Što ne smijemo blokirati?[uredi | uredi kôd]

Suradnička stranica za razgovor i email funkcionalnost smiju se blokirati bez dodatne rasprave i konsenzusa samo i isključivo u slučaju hitnosti i to privremeno, kako bi se spriječila dodatna šteta ako je došlo do težih povreda principa, pravila i smjernica Wikipedije. O trajnom onemogućavanju suradničke stranice za razgovor, a pogotovo email funkcionalnosti odlučuje cijela zajednica konsenzusom ili Arbitražna komisija.

Blokirani suradnici imaju pravo podnijeti zahtjev za odblokiranje. U tu svrhu mora im se omogućiti pokretanje zahtjeva za komentiranjem ili zahtjeva za mišljenje administratora. Alternativno, suradnik zahtjev može objaviti na svojoj stranici za razgovor ili ga poslati nekom od administratora emailom. Stoga, nemojte zaključavati stranicu za razgovor blokiranog suradnika i/ili onemogućavati kontaktiranje emailom, osim ako za to nemate jako dobar razlog - ako se radi o posebno ozbiljnim osobnim napadima, prijetnjama, otkrivanju identiteta suradnika, širenju uznemirujućih glasina o živim osobama i slično, ili ako se radi o očitom trolu ili napadaču. U takvim slučajevima je dozvoljeno, pa čak i poželjno, što prije zapriječiti svaku mogućnost komunikacije suradniku kako bi umanjili moguću štetu, ali o tome morate izvijestiti zajednicu koja donosi odluku o ukidanju takvih privremenih mjera ili o njihovom produljenju slanjem obavijesti na stranicu Na pažnju administratorima.

Deblokiranje[uredi | uredi kôd]

Deblokiranje ili skraćivanje razdoblja blokiranja najčešće se događa nakon što suradnik uputi zahtjev za deblokadom u kojem ili pokuša pobiti navedene razloge blokade ili priznaje grešku te moli da mu se pruži druga prilika. Administrator koji nije involviran smije neovisno sagledati razloge za blokadom, prethodno ponašanje suradnika kao i druge relevantne činjenice, zajedno sa dodatnim informacijama koje blokirani suradnik ili ostali mogu iznijeti, kako bi odredio može li zahtjev za deblokadu biti prihvaćen.

Uobičajeni i prihvatljivi razlozi za deblokadu suradnika su:

  • došlo je do primjene u okolnostima koje su dovele do blokade;
  • blokirani suradnik se čvrsto obvezao na promjenu ponašanja koje je dovelo do blokade;
  • administrator koji je izvršio blokadu nije bio u potpunosti upoznat sa svim okolnostima prije blokade;
  • ili je došlo do očite pogreške.

Neprihvatljivo deblokiranje[uredi | uredi kôd]

Deblokiranje suradnika skoro nikad nije prihvatljivo u slijedećim slučajevima:

  • kada bi deblokiranje suradnika predstavljalo povredu pravila ratovanje za volanom;
  • ako administrator deblokira neki od vlastitih suradničkih računa, osim ako je sam sebe blokirao;
  • ako je blokada rezultat odluke zajednice ili ArbCom-a na koju žalba nije usvojena. Zajednica ili ArbCom može prepustiti odluku o blokiranju / deblokiranju administratoru koji je izvršio blokiranje, umjesto da prihvati formalni zahjev za deblokiranjem upućen zajednici ili ArbCom-u. Ako postoji konsenzus koji bi tako nešto dozvolio, to mora biti naznačeno u odluci o zatvaranju žalbe za deblokiranje upućenoj ArbCom-u ili zajednici.
  • ako je blokadu inicirao provjeritelj ili nadzornik, a ako administrator koji vrši deblokiranje ne pripada tim suradničkim skupinama ili nema dopuštenje od nekog iz navedenih skupina da provede deblokadu.

Ukoliko administrator prekrši bilo koju od gore naznačenih odredbi to može dovesti do trenutačnog gubitka svih administratorskih ovlasti, čak i ako se radi i prvom takvom prekršaju.

Ne postoji unaprijed određen broj zahtjeva za deblokiranje koje blokirani suradnik smije uputiti. Međutim, prekomjerno i ometajuće postavljanje predloška zahtjeva za deblokadu može dovesti do toga da administrator blokiranom suradniku onemogući uređivanje suradničke stranice za razgovor. U tom slučaju, zahtjev za deblokiranje može se uputiti emailom. (na en.wiki postoji nešto što se zove: "Unblock Ticket Request System")

Zahtjev za deblokadom[uredi | uredi kôd]

Dio procesa rješavanja zahtjeva za deblokadom je rasprava neinvolviranih administratora i neinvolviranih suradnika o samoj blokadi kao i zahtjevu za deblokadom. Od administratora koji je pokrenuo blokadu često se traži sudjelovanje u raspravi, dodatna pojašnjenja ili odgovaranje na upite za dodatnim informacijama vezanim za blokadu. Obzirom na to da je svrha zahtjeva za deblokadom dobiti mišljenje treće strane, administrator koji je pokrenuo blokadu ne bi smio biti taj koji će odbiti zahtjev blokiranog suradnika. Također, nije uobičajeno da administratori koji odlučuju o zahtjevu za deblokadom to rade više od jednom za isti slučaj blokade.

Osim u slučajevima očite i nedvosmislene pogreške ili ako je došlo do značejne promjene u okolnostima koje se tiču razloga blokiranja suradnika, administratori bi trebali izbjegavati deblokiranje suradnika bez da prvo kontaktiraju administratora koji je pokrenuo blokadu i rasprave njegove razloge za blokiranje. Ako administrator koji je pokrenuo blokiranje nije dostupan ili ako se administratori ne mogu složiti oko razloga za blokadu onda se preporučuje rasprava na stranici Na pažnju administratorima.

Administratori koji razmatraju prijedlog za blokiranje trebali bi biti svjesni toga da možda postoji povijesni kontekst koji im ne mora biti očit na prvi pogled. Slučajevi koji obuhvaćaju korištenje čarapka, maltretiranje ili pitanja oko zaštite privatnosti su posebno teški za procjenu. U takvim slučajevima ponekad je dolazilo do osporavanja deblokada. Zbog toga što bezrazložne deblokade mogu biti problematične administrator koji pokreće blokiranje bi u obrazloženju blokade trebao navesti sve relevantne činjenice te navesti sve posebne okolnosti kao i napomenuti da administrator koji razmatra deblokadu ne bi smio izvršiti deblokadu prije konzultacija sa administratorom koji je pokrenuo blokadu (ili moguće ArbCom-om) kako bi u potpunosti razumio razloge blokade prije nego što je eventualno poništi.

Kod slučajeva vandalizma, ometanja i drugih čestih prekršaja vezanih za kršenje pravila o sadržaju članaka ne Wikipediji, a ako suradnik tvrdi da želi konstruktivno doprinositi Wikipeidji, ali postoje sumnje u njihovu iskrenost, onda mu se na stranicu za razgovor, umjesto deblokiranja, može postaviti predložak {{Predložak:2nd chance}} koji pojašnjava način na koji mogu demonstrirati kako ubuduće planiraju doprinositi Wikipediji, ako im se zahtjev za deblokadom usvoji.

Svi suradnici smiju komentirati zahtjev za deblokadom, ali samo administratori mogu riješiti zahtjev (odbiti ili prihvatiti).

Upute za administratore (može se izmjestiti u smjernicu)[uredi | uredi kôd]

Zlatno pravilo[uredi | uredi kôd]

Govor je zlato, šutnja je srebro. Prije blokiranja, probajte porazgovarati sa suradnikom, pogotovo ako je suradnik u prošlosti konstruktivno doprinosio projektu.

Uvijek prvo pretpostavite dobru vjeru i dobru namjeru[uredi | uredi kôd]

OOjs UI icon alert-destructive.svg"Nikad ne pretpostavljajte lošu namjeru, kada je dovoljno dobro objašnjenje obično neznanje; Nikad ne pretpostavljajte neznanje, kada je dovoljno dobro objašnjenje greška; Nikad ne pretpostavljajte grešku, kada su dovoljno dobro objašnjenje činjenice koje niste uzeli u obzir."

Kada administrator uoči ili bude upozoren na ponašanje suradnika koje je suprotno principima, pravilima i smjernicama Wikipedije dužan je pristupiti rješavanju problema pretpostavljajući dobru namjeru suradnika. To znači da će uvijek prvo priupitati suradnika da pojasni svoja djela kako bi utvrdio suradnikovu namjeru, zamoliti ga da prestane vršiti izmjene koje su sporne i pojasniti mu što je točno sporno. U velikom broju slučajeva suradnici rade problematične izmjene ili zbog neznanja ili greškom, a često se dogodi i da neke sasvim legitimne izmjene budu krivo protumačene od strane drugih suradnika i/ili administratora zbog manjka uvida u kontekst uređivanja ili nedostatak drugih relevantnih informacija.

Vodite računa da nikako ne možete znati koje su točno suradnikove namjere dok ga o njima ne priupitate (a ponekad ni onda). Ako samostalno dođete do zaključka da je suradnik namjerno napravio nešto loše, a bez da ste prethodno razgovarali sa suradnikom, čestitamo, upravo ste prekršili pravilo WP:PDN. Stoga uvijek, a prije nego što krenete pretpostavljati koje su točno namjere i motivi suradnika, zamolite ga da vam ih pojasni. Ako je potrebno, izložite mu vaše viđenje njegovih postupaka i pojasnite zašto se čini da su njegovi postupci ili izmjene loše, navedite principe, pravila i smjernice koje smatrate da krši, ali uvijek imajte na umu da namjeru i motive svojih postupaka unaprijed zna samo suradnik.

Imajte na umu i to da administratori na Wikipediji nisu ni policajci ni suci. Vaša dužnost nije da unaprijed utvrđujete nečiju lošu ili dobru namjeru već da, sukladno WP:PDN, pristupite suradniku kao da ima dobru namjeru, čak i kada se čini da to nije slučaj.

U tom smislu, ako suradnik ne prestane vršiti sporne izmjene i nakon početnog razgovora i objašnjenja u čemu griješi, onda ga je dobro još jednom upozoriti da prestane sa spornim izmjenama i najaviti blokadu ako nastavi. Ako nastavi, a prethodno nije imao sličnih prekršaja i ovisno o težini povrede principa, pravila i smjernica Wikipedije, primijenite najmanji mogući blok za koji smatrate da će biti dovoljan za odvraćanje suradnika od spornog ponašanja u budućnosti.

OOjs UI icon alert-destructive.svg Administratori: Budite oprezni prije nego što blokirate suradnika koji je možda postupio u dobroj vjeri i imao je dobru namjeru! Uvijek je pametnije prije odluke o bloku pokušati mirno porazgovarati sa suradnikom i zatražiti obrazloženje ili pojašnjenje njegovih postupaka, kako bi spriječili mnoge nepotrebne svađe.

Pokretanje mjere blokiranja i obrazloženje razloga blokiranja[uredi | uredi kôd]

Ako je suradnik blokiran, mora biti obrazloženo zašto je blokiran. Ne može se navesti nešto tipa "govor mržnje" i to dodatno pojasniti pojmovima poput "umanjivanje holokausta" itd. bez da se navede citat, i da taj citat kad se stavi u kontekst cijele rasprave stvarno tako i izgleda. (Zekoslavac SZR)

Blokiranja su ozbiljna stvar. Zajednica očekuje kako se blokiranje provodi isključivo uz postojanje valjanih razloga, zasnovano na jasnim i provjerljivim dokazima i racionalnom razmišljanju administratora koje se temelji na principima, pravilima i smjernicama Wikipedije. Zbog toga se uvijek podrazumijeva kako su svi čimbenici koji podržavaju odluku za blokiranje jasno izneseni u prijedlogu za blokiranje te dostupni neovisnoj reviziji od zajednice i kolega administratora.

Prijedlog za blokiranje se iznosi u obliku obavijesti o blokiranju koja se postavlja na SZR blokiranog suradnika, obično nakon provedbe samog blokiranja. Ako prijedlog nije dobro argumentiran može se dogoditi da bude odbačen od strane drugih administratora, a blokiranje poništeno i prije nego što blokirani suradnik uputi zahtjev za deblokiranje. Ako prijedlog za blokadu bude odbačen, administrator koji je postavio prijedlog i blokirao suradnika mora bez odlaganja zaključiti prijedlog kao odbačen i deblokirati suradnika.

Zbog toga administratori moraju u obavijesti o blokiranju na stranici suradnika navesti jasne, nedvosmislene i precizne razloge zbog kojih je suradnik blokiran. Prilikom navođenja razloga za blokiranje potrebno je izbjegavati paušalne opise i generalizacije, korištenje žargona te sve ostalo što bi moglo onemogućiti blokiranog suradnika da točno razumije razloge zašto je blokiran. U obrazloženju se treba jasno pozvati na odredbe sadržane u principima, pravilima i smjernicama Wikipedije uz obavezno navođenje spornih citata blokiranog suradnika i/ili dati poveznice na diffove suradničkih izmjena gdje su navedene odredbe, norme i prakse Wikipedije prekršene.

Ako razlozi blokiranja blokiranom suradniku nisu jasni, administrator koji ga je blokirao dužan ih je na upit dodatno pojasniti. Iz tog razloga zabranjeno je blokiranje suradničke stranice za razgovor bez posebnog razloga.

propisati minimalan broj administratora koji moraju glasati o žalbi, ne računajući onoga tko je postavio blok. Treba li uopće o žalbi odlučivati onaj na čiju žalbu se žali? To je sukob interesa, mislim da bi i to trebalo propisati. Pa ako nema dovoljno aktivnih administratora, jednostavno povećati broj. Odlučuje se samo o onome zbog čega je suradnik blokiran: konkretno obrazloženje, koje mora odgovarati konkretnom citatu, u konkretnom tekstu, u konkretnom kontekstu rasprave. Razlog ne može biti da se nekome ne sviđa izrečeno, da se skreće rasprava na široko o drugim stvarima koje je suradnik pisao i da se ispituje njegovo mišljenje o drugim temama osim ove zbog koje je blokiran (osim ako je to nekako povezano). Dakle, zgražati se nad nekime možeš koliko želiš, ali to nije razlog za blok. Treba razmisliti i o uvođenju toga da svaki administrator koji glasa na žalbu mora dati i obrazloženje svog glasa. To bi pomoglo kod glasanja o skidanju ovlasti administratorima koji su ih navodno zlorabili jer su blokirali nekog samo zato što im se ne sviđa itd. (Zekoslavac, SZR)

Nakon isticanja prijedloga za blokadu suradnikovog računa u obliku obavijesti na njegovim stranicama za razgovor, ako dođe do rasprave te za cijelo vrijeme razmatranja suradnikovog zahtjeva za deblokadom, ako ga suradnik uputi, treba se držati razloga blokiranja koji su navedeni u prijedlogu o blokadi. Nije dozvoljeno širiti temu i suradniku, kao otegotnu okolnost, u raspravi nabrajati druge nepovezane prekršaje, već se za takve prekršaje, ako postoje, mora otvoriti novi prijedlog za blokadu. Isto tako, podrška ili protivljenje bloku od strane kolega administratora ne smije biti zasnovano na drugim prekršajima ili nepovezanim događajima, već njihova argumentacija mora adresirati isključivo ono što se suradniku stavlja na teret u prijedlogu za blokadu.

Određivanje trajanja mjere blokiranja[uredi | uredi kôd]

Administratori su ovlašteni izreći mjeru blokiranja suradniku ako smatraju da će blokada suradnika spriječiti štetu na Wikipediji, ponavljanje prekršaja ili nastavak sukoba među suradnicima. Blokovi nisu zamišljeni kao kazna i ne smiju se tako koristiti pa trajanje blokade ne mora nužno biti u proporciji s težinom počinjenog prekršaja.

Pri određivanju trajanja blokade u obzir treba uzeti primarni ciljeve blokiranja, a to su sprječavanje neposredne ili tekuće štete, sprječavanje ometanja rada, odvraćanje od budućeg remetilačkog ponašanja kao i poticanje produktivnijeg stila uređivanja u skladu s normama zajednice. Ako projektu ili suradnicima ne prijeti neposredna šteta, ometanje je završilo, a sporni suradnik ne pokazuje znakove da želi nastaviti s neželjenim ponašanjem, možda bi bilo dobro da prije blokade razmislite da li je blokada uopće potrebna.

Administrator koji predlaže i izriče mjeru blokiranja ovlašten je primijeniti duljine blokova kako slijedi:

  • Podrška jednog administratora (samostalno) — do 30 dana
  • Podrška dva administratora (predlagatelj i još jedan administrator) — do 90 dana
  • Podrška tri ili više administratora (predlagatelj i dva ili više administratora) — do 180 dana

Administrator koji izriče mjeru blokiranja u prijedlogu za blokiranje može zatražiti i dulji blok od onog za koji je samostalno ovlašten (30 dana), ali u tom slučaju dužan je prikupiti potporu za dulje trajanje bloka od svojih kolega administratora. Ako se dio administratora protivi predloženoj mjeri ili se ne slaže s duljinom bloka (smatra da bi blok trebao biti kraći), onda se maksimalna duljina bloka koju je predlagatelj ovlašten izreći skraćuje.

(Ako je za izricanje mjere primjerice 3 administratora, a protiv 1 administrator, onda se računa razlika: 3 - 1 = 2 administratora za izricanje mjere što omogućava predlagateljima izricanje maksimalno 90 dana blokade problematičnog suradnika)

Revizija prijedloga za blokiranjem i zahtjev za deblokadom[uredi | uredi kôd]

Svaka odluka o blokiranju tj. pokretanje prijedloga za blokadu podložna je reviziji drugih administratora kao i predmet mogućeg zahtjeva za deblokiranjem od strane blokiranog suradnika. U oba slučaja mora se utvrditi konsenzus oko opravdanosti blokade kao i oko opravdanosti trajanja blokade prema prijedlogu administratora koji pokreće blokiranje. Ukoliko blokirani suradnik ne pokrene zahtjev za deblokiranjem dok blokada traje ili ne bude drugih administratora koji se prijedlogu protive, blokiranje će se smatrati opravdanim.

Rasprava o blokadi započinje ili (1) zahtjevom za deblokiranje kojeg pokreće blokirani suradnik ili je (2) pokreće drugi administrator koji se protivi ili samoj odluci za blokiranje ili duljini blokiranja, prema prijedlogu. Odluku o blokadi i njenom trajanju valja donijeti u roku od sedam dana od početka rasprave o blokiranju, odnosno od trenutka formalnog zahtjeva za deblokiranjem kojeg pokreće blokirani suradnik.

Za vrijeme rasprave o blokiranju suradniku se mora omogućiti sudjelovanje kako bi mogao pojasniti svoje postupke, zatražiti deblokadu, ispričati se i odustati od daljnjeg ometanja ili pak pokušati oboriti argumente za blokiranje koje je iznio administrator koji je predložio blokiranje. Iz tog razloga preporučeno je raspravu o prijedlogu blokiranja ili o samom suradniku koji je predmet blokiranja voditi na mjestima koja su suradniku dostupna za raspravu.

Broj administratora koji podržavaju predloženu mjeru i broj onih koji se mjeri protive se utvrđuje na mjestu izricanja mjere blokade i to javno, potpisom administratora koji podržavaju mjeru ili se njoj protive. Administrator koji predlaže blokiranje mora dobro argumentirati svoju odluku i prijedlog kako bi zadobio potporu i/ili izbjegao protivljenje blokadi ili duljini predložene blokade od svojih kolega administratora.

Wikipedija se bazira na konsenzusu kako zajednice tako i administratora i ni jedna odluka, uključujući i korištenje administratorskih alata poput blokada suradnika, ne smije biti donesena bez postojanja tog konsenzusa. Iz tog razloga maksimalna duljina bloka koja se suradniku može izreći ovisna je o broju administratora koji mjeru podržavaju i broju administratora koji se mjeri protive. Broj administratora koji podržavaju mjeru uvijek mora biti veći od broja administratora koji se mjeri protive. U suprotnom, konsenzusa oko mjere blokade nema i blokada se u predloženom obliku uopće ne smije provoditi.

Za izricanje mjere blokiranja koja je dulja od 180 dana (šest mjeseci), potreban je ili konsenzus svih aktivnih administratora, odluka ArbCom-a ili konsenzus cjelokupne zajednice.

Progresivno povećavanje trajanja mjere blokiranja[uredi | uredi kôd]

S obzirom na to da je to prevencija a ne sankcija, nema nikakvog smisla blokirati nekog na godinu, dvije ili trajno, ako zapravo na temelju dosadašnjeg iskustva ne postoji opravdani strah da će suradnik nastaviti u tom smjeru kršenja. Dakle nakon što je upozoren na propisan način, nakon što se s njim porazgovaralo, nakon što je sve dobro argumentirano (nategnuti argumenti i izgovori koji ne drže vodu su neprihvatljivi), a suradnik i dalje odbija, blok je neizbježan. S obzirom na težinu onoga što radi, možda će biti dovoljan blok od 24 h, 3 dana, 7 dana, mjesec dana, 2 mjeseca itd. Znači to bi trebalo ići postepeno uzevši u obzir i težinu prekršaja i vjerojatnost da će nastaviti tim smjerom (prevencija, a ne sankcija!). (Zekoslavac SZR)

Za kršenje pravila na Wikipediji administratori su ovlašteni izricati mjere blokiranja koje se progresivno uvećavaju u slučaju ponovljenih prekršaja i to na sljedeći način (preporuka):

  • 1 dan
  • 3 dana
  • 1 tjedan
  • 2 tjedna
  • 1 mjesec
  • 3 mjeseca
  • 6 mjeseci

Ako se služe progresivnim povećavanjem trajanja blokade, administratori moraju paziti da svaki idući progresivni blok smije biti maksimalno dvostruko veći od prethodnog ili alternativno, smiju se pridržavati preporučenih progresivnih duljina trajanja blokada navedenim u ovom poglavlju.

Ako se doista radi o ponovljenom prekršaju, progresivno povećavanje trajanja blokade može odrediti jedan jedini administrator, potpuno samostalno, bez ograničenja, ako nema protivljenja drugih administratora. Ako do protivljenja dođe, primjenjuje se način odlučivanja kao kod ne-progresivnog blokiranja iz prethodnih poglavlja.

Administrator ili više njih zajednički mogu odrediti i neki drugi, proizvoljni period trajanja mjere (bloka) ovisno o potrebama i situaciji, a u skladu s njihovim ovlastima iz prethodnog poglavlja, ali je uvijek preporuka da prvo koriste razgovor, pa upozorenje, nakon čega mogu pokrenuti progresivno blokiranje počevši od kraćih trajanja blokiranja prema duljima, ovisno o reakciji i ponašanju suradnika.

Ako se administrator koji predlaže blokadu odluči, suprotno preporuci, odmah započeti s duljim blokadama i/ili odluči uopće ne primjenjivati progresivno povećanje trajanja blokade, preporučljivo je u prijedlogu napisati kratko obrazloženje kako bi blokirani suradnik, drugi administratori, a i cijela wikizajednica imala uvida u razloge za takvom odlukom.

Period promatranja (razdoblje kušnje, cooldown period)[uredi | uredi kôd]

Nakon isteka trajanja svakog blokiranja postoji period promatranja (cooldown period, razdoblje kušnje) u kojem suradnik ne smije ponoviti isti prekršaj ako ne želi riskirati progresivno uvećanje duljine bloka na način opisan u prethodnom poglavlju.

  • Nakon isteka perioda promatranja progresivno povećanje trajanja blokade se zaustavlja i kreće od početka ako se ponavljanje istog prekršaja dogodi.
  • Period promatranja nakon svakog bloka je jednak trostrukom trajanju izrečenog bloka. Primjerice, za blok od mjesec dana period promatranja je tri mjeseca. Za blokadu od tri mjeseca, period promatranja je 9 mjeseci.
  • Minimalno trajanje perioda promatranja je 30 dana i upotrebljava se u slučajevima gdje je vrijeme izrečenog bloka manje od 10 dana pa bi i period promatranja bio manji od 30 dana. Period promatranja manji od 30 dana se ne koristi kako bi se izbjeglo učestalo ponavljanje prekršaja u slučaju minimalnih trajanja blokada i proporcionalno prekratkih perioda promatranja.

Nakon isteka perioda promatranja prošli prekršaji i izrečene mjere suradniku neće biti uzimane u obzir kod izricanja nove mjere, a čak ako se i radi o ponavljanju istog prekršaja progresivno povećanje trajanja blokiranja neće se primjenjivati. To se pogotovo odnosi na ponovljene prekršaje suradnika nakon posebno dugog vremenskog perioda, u sasvim drugim okolnostima ili na drugim, potpuno nepovezanim temama ili člancima.

S druge strane, ako je očito kako suradnik samo čeka da istekne period hlađenja kako bi ponovio isti prekršaj u istim okolnostima, na istu temu ili u istom članku, to će se smatrati pokušajem varanja sustava (WP:VS) i može mu se odrediti progresivno povećanje trajanja blokade ili neka druga prikladna mjera kako bi ga se od takvog ponašanja odvratilo.

Istek perioda promatranja ne mora značiti da suradnik neće ili ne smije dobiti dulji blok od prethodnog. Odluka o tome je na svakom pojedinom adminu ili grupi administratora u skladu s njegovim/njihovim ovlastima kako je prethodno opisano u poglavlju o trajanju mjere blokiranja i odlučivanju o blokadi.

Neograničeni blok[uredi | uredi kôd]

Neograničeni blok je mjera blokiranja koja nema unaprijed određeno vrijeme trajanja. Obično se koristi kad postoje značajni problemi u radu Wikipedije do kojih je doveo određeni suradnik ili je došlo do značajnog kršenja pravila krivnjom određenih suradnika. U takvim slučajevima neograničeni blok može biti primjereno, ali privremeno rješenje kako bi se spriječili novi problemi dok se spor ne riješi kroz raspravu unutar zajednice. Kao što je slučaj i sa svim drugim blokovima, ne predstavlja kaznu. Zamišljen je da spriječi neposrednu štetu i problematično ponašanje.

Neograničeni blok se može primijeniti i u svrhu zaštite Wikipedije i suradnika ako se radi o suradnicima koji se očito upuštaju u vandalizme, pisanje grafita, spamanje, čaraparenje i slične nedozvoljene djelatnosti, odnosno ako je sasvim izvjesno da problematični suradnici nisu tu da bi uređivali Wikipediju već da bi ometali rad Wikipedije i zajednice. U takvim slučajevima admini su ovlašteni izreći neograničeni blok bez prethodne rasprave. Ipak, pogotovo ako se radi o novim suradnicima, stranicu za razgovor i email ne treba blokirati kako bi dali suradniku priliku da se možda jednom u budućnosti vrati i postane produktivni član zajednice.

Trajni blok[uredi | uredi kôd]

Trajni blok mogu izreći samo ArbCom (kad i ako bude ustanovljen) te sveukupna zajednica konsenzusom, osim ako se ne radi o očitim vandalima, trolovima i slično kada je dozvoljeno koristiti neograničeni blok.

Izbjegavanje postojećeg bloka[uredi | uredi kôd]

Administrator može resetirati proteklo vrijeme bloka korisniku koji namjerno izbjegava blok i može produljiti vrijeme blokiranja ako se korisnik upusti u radnje koje zaslužuju blokiranje dok izbjegava blokadu.

Preporučeno postupanje u čestim slučajevima (može se izmjestiti u smjernicu)[uredi | uredi kôd]

Suradnici koji agresivno i uporno krše osnovne politike mogu po potrebi biti blokirani ako za tim postoji suglasnost među administratorima i/ili suradnicima koji nisu umiješani. Svejedno, sa suradnicima koji krše pravila i rade probleme treba postupati ljubazno i strpljivo te svakako izbjegavati osobne napade. Ako niste sigurni kako postupiti ili ste osobno uključeni u spor s problematičnim suradnikom slučaj prijavite na WP:NPA pa će ga preuzeti netko drugi.

Pretpostavka dobre namjere[uredi | uredi kôd]

Ako smatrate da se neki suradnik učestalo upušta u kršenje smjernice o pretpostavci dobre namjere, to može biti razlog za blokadu. Međutim, svaki suradnik Wikipedije, pa i administrator, dužan je pretpostaviti i pretpostavku dobre namjere. Zbog toga je najbolje zatražiti od suradnika za kojeg smatrate da nije pretpostavio dobru namjeru da vas uputi na svoje izmjene u kojima je od trećih suradnika pravovremeno i prije eskalacije sukoba uljudno tražio pojašnjenja, upozoravao na posljedice, citirao principe, pravila (politike) i smjernice za koje smatra da su prekršene, a sve prije nego što je optužio suradnike za lošu namjeru. Ako je to u mogućnosti napraviti, ne radi se o kršenju pretpostavke dobre namjere.

Osim toga, ako to već nije prethodno učinio, od suradnika je dobro zatražiti da citira principe, pravila (politike) i smjernice za koje smatra da su prekršene od strane trećih suradnika kako bi mogli procijeniti da li je suradnikova percepcija o lošoj namjeri razumno opravdana (WP:DUCK), prije izricanja bilo kakve preventivne mjere zbog kršenja ove smjernice.

Wikibonton i uljudnost, vulgarnosti[uredi | uredi kôd]

Svakome se dogodi da izgubi živce, prije ili kasnije. Međutim, na Wikipediji se očekuje poštivanje Wikibontona i uljudna komunikacija pa je blokiranje suradnika koji se toga ne pridržavaju ponekad neizbježno.

Ako je spor koji je izmakao kontroli još u tijeku, poželjno je odmah suradnika upozoriti da se ne pridržava pravila te zatražiti da izbriše sporni dio izmjene koji može povrijediti drugog suradnika. Ako se ogluši na upozorenje i nastavi komunicirati na nedozvoljeni način, suradnika se može blokirati.

Ako je administrator upozoren na spor nakon što je spor završio i više ne prijeti opasnost od nastavka svađe u kojoj je došlo do nedozvoljenog oblika komunikacije, najbolje je stvar zaboraviti, a ako su u komunikaciji korištene vulgarnosti, administrator ih može obrisati ili zatražiti od suradnika da ih sam obriše, uz izricanje opomene suradniku. Ako se suradnik ogluši na zahtjev administratora i ne obriše vulgarnosti koje je napisao u razumnom roku, suradnika se može blokirati.

Blokiranje samo radi hlađenja suradnika je zabranjeno, jer takvi blokovi obično samo pogoršaju stvar.

Maltretiranje[uredi | uredi kôd]

Maltretiranje je napadačko ponašanje koje obuhvaća:

  1. proganjanje,
  2. maltretiranje u suradničkom imenskom prostoru,
  3. fizičke prijetnje,
  4. prijetnje pravnim tužbama kao i
  5. objavljivanje privatnih podataka o suradniku

i najstrože je zabranjeno.

U slučaju (3) fizičkih prijetnji, (4) prijetnji pravnim tužbama te ako jedan suradnik (5) neovlašteno objavljuje privatne podatke drugog suradnika, potrebno je odmah zaštiti suradnika koji je žrtva maltretiranja i blokirati počinitelja bez bilo kakve odgode i rasprave. Pojašnjenje i raspravu poželjno je provesti nakon blokiranja na stranicama za razgovor blokiranog suradnika nakon same blokade i ako je potrebno, korigirati blokadu ili njeno trajanje.

Proganjanje[uredi | uredi kôd]

Proganjanje je pojava kad jedan suradnik, zbog osobne netrpeljivosti, izdvoji drugog suradnika pa komentira sve izmjene drugog suradnika ili se uključuje u sve rasprave u kojima drugi suradnik sudjeluje isključivo iz razloga kako bi se upustio u svađu sa suradnikom ili ometao njegov rad na Wikipediji. Ovakvu pojavu je na manjim projektima kakav je hr.wiki, zbog manjeg broja suradnika, ponekad teško ispravno okarakterizirati pa ne treba brzati sa zaključcima - možda suradnike naprosto zanimaju iste teme, a bez loše i ciljane namjere proganjanja.

U slučaju proganjanja, pogotovo u manje ekstremnim slučajevima ili ako ta pojava već prije nije uočena od strane istog suradnika, dobro je uvijek porazgovarati s počiniteljem i zamoliti ga da prestane s neugodnom praksom. Prije izricanja mjere bloka preporučljivo je i izreći mjeru zabrane komunikacije s drugim korisnikom na kraće vrijeme (slično tematskoj zabrani), pod prijetnjom bloka te pratiti hoće li se te mjere suradnik pridržavati. Ako suradnik nastavi s neprimjerenim ponašanjem, može ga se blokirati.

Maltretiranje u suradničkom imenskom prostoru[uredi | uredi kôd]

Maltretiranje u suradničkom imenskom prostoru je pojava kad suradnik koji se upušta u maltretiranje unutar imenskog prostora drugog suradnika često ostavlja upozorenja, optužbe, naredbe, upute, vraća izmjene ako je drugi suradnik izbrisao prigovore, postavlja oznake kategorija "čarapko" i slične sadržaje koji u drugog suradnika mogu izazvati nelagodu i uznemirenost. Pogotovo je problematično kada suradnik i dalje nastavlja s neželjenim radnjama u tuđem imenskom prostoru i to nakon što je od strane svoje žrtve dobio jasno i nedvosmisleno upozorenje da prestane s takvim ponašanjem.

Administrator koji je upozoren na ovakvo ponašanje suradnika ili ga je sam primijetio dužan je pretpostaviti dobru namjeru i porazgovarati sa suradnikom koji vrši proganjanje ili maltretiranje u suradničkom imenskom prostoru. Ako se i nakon razgovora i upozorenja negativno ponašanje nastavi, suradnika koji maltretira druge suradnike valja blokirati.

Bez osobnih napada[uredi | uredi kôd]

Suradnicima je dozvoljeno komentirati, kritizirati pa i "napadati" tuđe postupke, ali nikako osobu. Osobni napadi štete Wikipediji i kolaborativnoj atmosferi potrebnoj kako bi se stvorila dobra enciklopedija i treba ih izbjegavati, a djelovanjem administratora ograničiti na najmanju moguću mjeru. Svejedno, uvijek imajte na umu da je blokiranje samo jedan od alata za sprječavanje sukoba na Wikipediji i to onaj koji treba koristiti samo ako druge metode ne daju rezultate.

Administratori uvijek problemu trebaju prići hladne glave, a ako su oni osobno žrtva osobnog napada, odluku o sankcijama moraju prepustiti drugom administratoru.

Sa suradnikom koji je počinio osobni napad treba razgovarati i tražiti od njega da svoje kritike preformulira tako da kritiziraju djela drugog suradnika (ili administratora), a ne njihovu osobu, te zahtijevati da se ubuduće suzdrži od ovakve vrste napadačkog ponašanja. Isprika je uvijek dobrodošla, ali na njoj ne treba insistirati. Ako suradnik ne preformulira svoje kritike tako da budu prihvatljive u razumnom roku ili odluči ignorirati upozorenja, suradnika treba blokirati.

Ako osobni napad nije izazvao značajnu reakciju od osobe kojoj je upućen, najbolje ga je ignorirati, pogotovo ako je od osobnog napada proteklo dovoljno vremena pa je razumno očekivati da do reakcije neće ni doći. Svejedno, ako smatrate potrebnim, upozorite suradnika da se suzdržava od osobnih napada porukom na njegovoj SZR ili još bolje emailom, kako bi izbjegli javnu raspravu.

Kako bi lakše identificirali osobni napad i naučili ga razlikovati od obične kritike, proučite što čini osobni napad u nastavku:

  • Uvredljive, pogrdne, omalovažavajuće ili klevetničke izjave koje se tiču rase, spola, rodnog identiteta, seksualne orijentacije, godina, religijskih ili političkih uvjerenja, invaliditeta, etničke ili nacionalne pripadnosti itd. usmjerene protiv drugog suradnika ili grupe suradnika predstavljaju osobni napad. Neslaganje oko toga što predstavljaju pojmovi religija, rasa, seksualna orijentacija, rodni identitet, invaliditet, etnicitet ili nacionalnost nije legitimno opravdanje takvog ponašanja;
  • Korištenje nečije pripadnosti bilo kojim skupinama ili navođenje generalizacija kao osnove za pokretanje ad hominem napada kako bi diskreditirali mišljenje drugog suradnika ili grupe suradnika, bez obzira jesu li spomenute skupine formalne ili nisu je osobni napad. Primjer korištenja neformalne skupine za pokretanje osobnog napada je izjava "Ti si ljubitelj aviona i kao takav nemaš apsolutno nikakvog pojma o modi.". Nije osobni napad nije ako dovodimo u pitanje mogući sukob interesa u određenom članku ili temi.
  • Korištenje nečije političke pripadnosti kao osnove za ad hominem napad kojim bi odbacili njihove stavove je također osobni napad. Primjerice, optužbe prema drugim suradnicima da su ekstremni ljevičari ili desničari je zabranjeno, ako se koristi za odbacivanje njihovih stavova. Suradnici smiju imati osobni politički POV, sve dok ne utječe negativno na njihovo uređivanje članaka ili na sudjelovanje u raspravama.
  • Usporedbe suradnika s nacistima, komunistima, teroristima, diktatorima i sličnim ozloglašenim skupinama i osobama se smatra osobnim napadom.
  • Iznošenje vanjskih poveznica koji dokumentiraju suradnikove napade, maltretiranje i slične sadržaje (off-wiki) kako bi se suradnika napalo na Wikipediji smatra se osobnim napadom.
  • Optužbe i žalbe na ponašanje drugog suradnika za koje ne postoje dokazi (on-wiki). Ozbiljne optužbe zahtijevaju ozbiljne dokaze u obliku diffova ili poveznica na Wikipediji.

Ne ometajte rad Wikipedije da biste nešto dokazali[uredi | uredi kôd]

Suradnici mogu biti blokirani kada njihovo ponašanje ozbiljno ometa projekt, odnosno kada ponašanje suradnika nije u suglasnosti s civiliziranom, kolegijalnom atmosferom u kojoj suradnici zajednički grade ovu enciklopediju. Međutim, to nije vrsta ometanja kojom se bavi WP:POINT.

WP:POINT je pojava kada suradnici, umjesto da rasprave određeni problem unutar zajednice ili kada suprotno konsenzusu zajednice namjerno vrše radnje (obično veliki broj sličnih izmjena) kako bi ukazali na neki problem, grešku ili krivo formulirano pravilo, tumačenje pravila i slično te tako potvrdili tj. "dokazali" svoje stajalište zajednici. Primjerice, ako suradnik smatra da je neki sadržaj u članku nepravedno uklonjen jer nama pripisan izvor pa nakon toga, umjesto da se uključi u raspravu na SZR članka, krene brisati sve sadržaje u članku koje nemaju izvore, onda taj suradnik krši WP:POINT.

Suradnik ne krši WP:POINT ako sudjeluje u raspravi i naprosto ne želi priznati da je u krivu, čak i u slučaju da je evidentno u krivu. WP:POINT odnosi se na djela kojima suradnik pokušava demonstrirati i dokazati svoje stajalište, a ne na njegove riječi.

Neprihvatljiva suradnička imena[uredi | uredi kôd]

U slučaju da je suradničko ime nedvosmisleno prosto ili je suradničko ime na neki drugi način očito uvredljivo ili je pak smišljeno kao očita provokacija, administrator smije blokirati suradnika na neograničen period, uz najstrože mjere (blokiranje čak i stranice za razgovor). Ukoliko suradnik slanjem emaila nekom od administratora ne iznese suvislo objašnjenje odabira suradničkog imena ili predloži alternativno suradničko ime koje je prihvatljivo, suradnik će ostati neograničeno blokiran (sve osim email funkcionalnosti). Ukoliko suradnik nastavi slati emailove sa zahtjevom za deblokiranje, a bez da je u njima iznio suvislo objašnjenje odabira suradničkog imena koje je neprihvatljivo ili bez da je ponudio alternativno suradničko ime, administrator mu smije onemogućiti i email funkcionalnost.

Ako suradničko ime nije u skladu sa smjernicom o prihvatljivim suradničkim imenima, ali suradnik to nije mogao znati jer nije pročitao smjernicu, administrator smije zatražiti od suradnika da promijeni suradničko ime.

Za postavljanje obavijesti i zahtjeva za promjenom suradničkog imena preporučuje se uporaba predloška {{NS-SI}} koji se postavlja na suradničku stranicu za razgovor: Information.svg Dobro došli na Wikipediju! Budući da ste, vjerojatno slučajno, odabrali suradničko ime koje nije u skladu s wikipedijskim smjernicama za odabir suradničkoga imena, molimo Vas da:

1) zatražite promjenu svojeg suradničkog imena ili
2) na svoju suradničku stranicu postavite predložak {{sekundarni račun}} te otvorite novi račun.

Molimo Vas da ovo napravite u roku od 14 dana (do 23. srpnja 2021.) od postavljanja ove obavijesti. U slučaju da nastavite uređivati s ovim računom, molimo Vas da ovo napravite u roku od 24 sata od svojega prvog uređivanja nakon postavljanja ove obavijesti. U slučaju isteka rokova ovaj će suradnički račun biti blokiran..

Suradnik bi promjenu suradničkog imena morao izvršiti u roku od 14 dana od postavljanja obavijesti / zahtjeva za promjenom suradničkog imena. U slučaju da nastavi uređivati koristeći isti suradnički račun, promjenu suradničkog imena bi bio obavezan izvršiti u roku od 24 sata od svojega prvog uređivanja, a nakon postavljanja obavijesti / zahtjeva. U slučaju isteka spomenutih rokova, administratori su ovlašteni blokirati suradnički račun na neograničeno vrijeme.

Ako suradnik nije bio aktivan u razdoblju od 14 dana od postavljanja obavijesti / zahtjeva za promjenom surandičkog imena, preporučuje se ne blokirati stranicu za razgovor suradnika kako bi mu se moglo pomoći u slučaju da ima neka dodatna pitanja ili se suočio s tehničkim problemima oko promjene suradničkog imena.

U slučaju da se suradnik javi naknadno, nakon što je zbog ignoriranja zahtjeva za promjenu suradnikog imena neograničeno blokiran na ovom projektu, npr. nakon što je uspio promijeniti sporno ime zahtjevom za promjenu suradničkog imena na drugom projektu, smije ga se odblokirati.

Predlošci[uredi | uredi kôd]

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Bilješke[uredi | uredi kôd]