Svemirski teleskop Spitzer

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Svemirski teleskop Spitzer

Teleskop Spitzer je infracrveni teleskop, što znači da radi u infracrvenom dijelu spektra. Obični teleskopi rade u vidljivom dijelu spektra ali oni ne mogu vidjeti iza oblaka plina i prašine koji nam smetaju da vidimo dalje prema središtu naše galaktike ili kroz neka druga za obične teleskope nevidljiva područja.

Teleskop za istraživanje u infracrvenom spektru mora biti smješten u Zemljinoj orbiti jer Zemljina atmosfera upija infracrveno zračenje tako da bi bilo nemoguće sa Zemlje istraživati u infracrvenom dijelu spektra.

NGC 6514 M20 - Maglica Trifid – Jedna od slika napravljenih Spitzerom

Sustav[uredi VE | uredi]

Infracrveni dio spektra je onaj dio koji mi osjećamo kao toplinu pa teleskop Spitzer mora biti ohlađen na temperaturu blizu apsolutne nule.

Kako je temperatura svemira bliska apsolutnoj nuli ali ipak malo viša, teleskop se koristi novim načinom rashlađivanja. On se hladi sa 360 litara tekućeg helija. S takvom količinom helija bi se mogao hladiti 5 godina.

Teleskop od 850 mm omogućuje pogled u dubine svemira, a ima i tri instrumenta visoke osjetljivosti hlađena također tekućim helijem.

Lansiranje[uredi VE | uredi]

Lansiran je uz pomoć rakete Delta II 25. kolovoza 2003. Lansiran je sa Cape Canaverala sa Floride sa 4 mjeseca zakašnjenja.

Početak misije[uredi VE | uredi]

Spitzer

Prije nego mu je počela misija Spitzer (SIRTF) je prošao kroz probni period od 90 dana. U tom periodu je bila isprobana sva oprema na teleskopu i napokon početkom 2004. godine je počela misija i objavljene su prve slike napravljene s teleskopom.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Svemirski teleskop Spitzer