Svemirski teleskop James Webb

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
James Webb Space Telescope
JWST spacecraft model 2.png
Prikaz potpuno funkcionalnog Svemirskog teleskopa James Webb
OrganizacijaSTScI (NASA), ESA, CSA
Tip misijeSvemirski opservatorij
Datum ulaska u orbituTBD
U orbiti okoSunce-Zemlja L2 orbita
Datum lansiranja25. prosinca 2021., 12:20 UTC
Lansiran uz pomoćArianespace
Raketa nosačAriane 5 ECA (VA256)
Mjesto lansiranjaCentre Spatial Guyanais, ELA-3
Trajanje misije10 godina
Internet sjedištejwst.nasa.gov[1]
Masa6161,4 kg
Napajanje2 kW
Orbitalni elementi
Orbitalni režimHalo orbita
Inklinacija4,0560
Orbitalni period6 mjeseci
Apoapsis83.200 km
Periapsis250.000 km
Instrumenti
FGS-NIRISS, MIRI, NIRCam, NIRSpec, Integrated Science Instrument Module, Optical Telescope Element

Svemirski teleskop James Webb (JWST) razvila je NASA u suradnji s Europskom svemirskom agencijom i Kanadskom svemirskom agencijom[1][2][1][2]. Svemirski teleskop dobio je ime po Jamesu E. Webbu koji je bio upravitelj NASA-e od 1961. do 1968. godine, a imao je ključnu ulogu u programu Apollo. JWST je nasljednik Svemirskog teleskopa Hubble te će kao i Hubble primarno služiti za prikupljanje podataka iz područja astrofizike gdje će proučavati najudaljenije galaksije, ali će imati primjenu i u potrazi za egzoplanetima kao i u izučavanju sastava atmosfere takvih planeta.[3][4]

JWST je lansiran 25. prosinca 2021.[5] raketom Ariane 5 iz Svemirskog centra Gijana kraj grada Kourou u Francuskoj Gvajani[6], a samo lansiranje predstavlja jedan od značajnih doprinosa ESA-e JWST projektu.[7] Izuzetno precizno lansiranje koje je izvršeno raketom Ariane 5 omogućit će znatno produžen vijek trajanja znanstvene misije Svemirskog teleskopa James Webb budući da JWST neće morati, prema predviđanjima, trošiti dodatno gorivo na korekcije kursa i orbite. Prethodne službene procjene trajanja misije bile su 5-10 godina, ali je zbog značajne uštede goriva koje je JWST-u potrebno zbog održavanja svog položaja u orbiti oko L2 Lagrangeove točke Sunce-Zemlja inicijalna procjena povećana na 20 godina.[8]

Karakteristike[uredi | uredi kôd]

Svemirski teleskop James Webb je anastigmatski teleskop s tri zrcala pri čemu zakrivljena sekundarna (promjera 0,74 m) i tercijarna zrcala poništavaju optičke aberacije u širokom polju promatranja. Primarno zrcalo JWST teleskopa sastoji se od 18 heksagonalnih zrcalnih segmenata napravljenih od pozlaćenog berilija koji kad se sklope u jednu cjelinu čine ogledalo promjera 6.5 m.[9] Veliko primarno zrcalo omogućava JWST-u sposobnost prikupljanja svjetla koja je 5.6 puta veća od one koju ima Hubbleovo zrcalo promjera 2.4 m (25.37 m2 površine u odnosu na 4.53 m2 koju ima Hubble). Za razliku od Hubblea, koji vrši promatranja u bliskom ultraljubičastom, vidljivom i bliskom infracrvenom dijelu elektromagnetskog spektra (0.1–1.0 μm), JWST će astronomska promatranja vršiti u nižem frekventnom rasponu - od vidljivog spektra duge valne duljine (crvena) pa sve do srednje-infracrvenih valnih duljina (0.6–28.3 μm) koje su oku nevidljive. To će omogućiti promatranje astronomskih objekata i fenomena koji imaju visoki crveni pomak zbog svoje udaljenosti i starosti te su zbog toga Hubbleu nevidljivi.[10] Zbog svoje suvremene konstrukcije, a pogotovo zrcala promjera 6.5 m koje je napravljeno u cijelosti od berilija, masa teleskopa iznosi samo 6.5 tona. Za usporedbu, promjer primarnog zrcala svemirskog teleskopa Hubble iznosi 2.4 metara dok mu masa iznosi 11 tona.

Položaj[uredi | uredi kôd]

Zbog svoje misije i optičkih karakteristika prema kojima je JWST namijenjen promatranju većinom u infracrvenom dijelu spektra JWST će za cijelo vrijeme trajanja svoje misije morati raditi na temperaturi ispod 50 K (−223 °C) kako bi mogao promatrati slabe signale u infracrvenom dijelu spektra bez ometanja od strane bilo kojih drugih izvora infracrvenog zračenja. To je glavni razlog zašto će JWST, za razliku od svemirskog teleskopa Hubble koji je smješten u niskoj orbiti oko Zemlje na visini od 550 km, biti smješten u blizinu L2 Lagrangeove točke sistema Sunce-Zemlja koja se nalazi oko 1,5 milijun kilometara od Zemlje gdje će ga njegov peteroslojni toplinski štit u obliku zmaja štititi od zagrijavanja i zračenja koje isijavaju istovremeno Sunce, Zemlja i Mjesec.[11][12]

Ciljevi[uredi | uredi kôd]

JWST ima četiri ključna cilja:[13]

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b About the James Webb Space Telescope. Pristupljeno 13. siječnja 2012. Ovaj članak sadrži tekst iz ovog izvora, koji je u javnom vlasništvu.
  2. a b How does the Webb Contrast with Hubble?. NASA. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2016. Pristupljeno 4. prosinca 2016. Ovaj članak sadrži tekst iz ovog izvora, koji je u javnom vlasništvu.
  3. The James Webb Space Telescope. web.archive.org. 3. prosinca 2016. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2016. Pristupljeno 7. siječnja 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  4. About Webb/NASA. jwst.nasa.gov (engleski). Pristupljeno 7. siječnja 2022.
  5. About Webb Launch. Pristupljeno 1. prosinca 2021.
  6. Ariane Flight VA256. Arianespace (engleski). Pristupljeno 7. siječnja 2022.
  7. European agreement on James Webb Space Telescope's Mid-Infrared Instrument (MIRI) signed. www.esa.int (engleski). Pristupljeno 7. siječnja 2022.
  8. published, Elizabeth Howell. 10. siječnja 2022. James Webb Space Telescope should have fuel for about 20 years of science. Space.com (engleski). Pristupljeno 11. siječnja 2022.
  9. Mirrors Webb/NASA. webb.nasa.gov (engleski). Pristupljeno 7. siječnja 2022.
  10. Instrumentation. STScI.edu (engleski). Pristupljeno 7. siječnja 2022.
  11. L2, the second Lagrangian Point. www.esa.int (engleski). Pristupljeno 7. siječnja 2022.
  12. The Sunshield Webb/NASA. www.jwst.nasa.gov (engleski). Pristupljeno 7. siječnja 2022.
  13. Maggie Masetti; Anita Krishnamurthi. 2009. JWST Science. NASA. Pristupljeno 14. travnja 2013. Ovaj članak sadrži tekst iz ovog izvora, koji je u javnom vlasništvu.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]