Svetlana Slapšak

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Svetlana Slapšak
predstavnica Slovenije u Regionalnom savjetu REKOM mreže pomirenja
trajanje službe
2014. – trenutačno
Prethodnik Igor Mekina
dekanesa Institutum Studiorum Humanitatis
trajanje službe
2003. – 2013.
Rođenje 18. siječnja 1948., Beograd

Svetlana Slapšak (Beograd, 18. siječnja 1948.), slovenska sociologinja srpskog podrijetla.[1]

Životopis[uredi | uredi kôd]

Svetlana Slapšak je diplomirala, magistirala i doktorirala na Odjelu za antičke studije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu. Bila je jedna od troje urednika satiričnog časopisa studenata Filozofskoga fakulteta u Beogradu Frontisterion, koji je zabranjen i uništen već s prvim brojem, 1970. godine. Svetlani Slapšak je putovnica bila oduzeta od 1968. do 1973, pa ponovo od 1975. do 1976. i od 1988. do 1989. godine. Saslušavana, praćena i pretučena od strane policije i tajnih službi. Od 1972. do 1988. godine bila je zaposlena u Institutu za književnost i umjetnost u Beogradu, a potom je optužena u sudskom procesu poslije denuncijacije iz Instituta, gdje je izgubila službu poslije internog samoupravnog suđenja organizovanog u Institutu, da bi na sudu bila oslobođena svake krivice. Bila je predsjednica Odbora za slobodu izražavanja Udruge književnika Srbije od 1986. do 1989. godine. Bila je članica Udruge jugoslavenske demokratske inicijative (UJDI). Preselila se u Ljubljanu 1991., državljanstvo Slovenije dobila 1993. godine, poslije mnogih napada i kleveta u slovenskim medijima.

Vodila je mirovne akcije od 1986. i za vrijeme Domovinskog rata, u Ljubljani, pružila gostoprimstvo bosanskohercegovačkim i hrvatskim izbjeglicama. S njima je 1993. godine organizirala ljetnju školu za bosanskohercegovačke izbjeglice-tinejdžere. Nekoliko polaznika te škole se kasnije upisalo na sveučilišta u Sloveniji. Godine 1996. izbačena je iz Udruge književnika Srbije, zbog negativnih kritika djela Dobrice Ćosića.[2]

Karijera[uredi | uredi kôd]

Kada je riječ o akademskom radu Svetlane Slapšak, treba istaći da je predavala na mnogim jugoslavenskim, europskim i američkim sveučilištima. Od 2003. godine bila je redovna profesorica za antropologiju antičkih svjetova, studije roda i balkanologiju. Od 1997. godine bila je koordinatorica studijskih programa na ISH-u (Institutum Studiorum Humanitatis), postdiplomskog fakulteta za humanistiku u Ljubljani, a potom je bila dekanesa ISH-a od 2003. do 2013. godine. Umirovljena je 2014. na Filozofskom fakultetu u Ljubljani gdje je predavala srpsku i hrvatsku književnost (1985–1992) na slavistici i Balkanske žene (1995–2012) na sociologiji kulture. Glavna urednica časopisa ProFemina u Beogradu od 1994. godine, direktorica Srpskog kulturnog centra "Danilo Kiš" u Ljubljani (2009–2013), umjetnička direktorica SKC "Danilo Kiš" od 2013, direktorica Instituta za balkanske i sredozemne studije i kulturu u Ljubljani (2009), te predstavnica Slovenije u Regionalnom savjetu Koalicije za REKOM (REKOM mreže pomirenja) (2014).[2]

Djela[uredi | uredi kôd]

  • Svi Grci nazad! : eseji o helenizmu u novijoj srpskoj književnost, 1985
  • Vukov Rječnik i prevedenice sa grčkog, 1987
  • Trivijalna književnost : zbornik tekstova, 1987
  • Ogledi o bezbrižnosti : srpski intelektualci, nacionalizam i jugoslovenski rat, 1994
  • Otrokove pravice, 1995
  • Leon in Leonina ali Zgodba o vztrajnosti, 1997
  • Ratni Kandid, 1997
  • Za antropologijo antičnih svetov, 2000
  • Ženske ikone 20. stoletja : 60 antropoloških esejev, 2005
  • Ženske ikone antičkog sveta, 2006
  • Mala crna haljina : eseji o antropologiji i feminizmu, 2007 
  • Mikra theatrika : antropološki pogled na antično in sodobno gledališče, 2011  
  • Hronospore II : eseji i komentari, 2010
  • Zelje in spolnost : iz zgodovinske antropologije hrane : študija o kultni, ritualni in kulturni vlogi zelja, 2013
  • Antička miturgija : žene, 2013
  • Kuhinja z razgledom: eseji iz antropologije hrane, 2016

Priznanja[uredi | uredi kôd]

  • Nagrada "Miloš Crnjanski" (1990)
  • American PEN Freedom of Expression Award (1993)
  • Helsinki Watch Award (2000)
  • Helen Award, Montreal, (2009)
  • Nagrada "Mirko Kovač" (2014)

Predložena, u skupini Tisuću žena za mir, za Nobelovu nagradu za mir 2005.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Svetlana Slapšak. balkans.aljazeera.net. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 7. svibnja 2016.
  2. a b Svetlana Slapšak. laguna.rs. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 7. svibnja 2016.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]