Inicijativa za REKOM

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Inicijativa za REKOM
Koalicija za REKOM
Osnovana2006. u Sarajevu
InicijatoriNataša Kandić
Vesna Teršelič
Mirsad Tokača
Osnivačioko 300 nevladinih organizacija
Područje djelovanjaFlag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Flag of Montenegro.svg Crna Gora
Flag of Croatia.svg Hrvatska
Flag of Kosovo.svg Kosovo
Flag of North Macedonia.svg Sjeverna Makedonija
Flag of Serbia.svg Srbija
Flag of Slovenia.svg Slovenija
GlasiloGlas Inicijative za REKOM
Službena stranica:      www.recom.link

Inicijativa za REKOM (alb. Nisma për KOMRA; boš./crnog. Inicijativa za REKOM; engl. Initiative for RECOM; mak./srp. Иницијатива за РЕКОМ; slov. Pobuda za REKOM), punoga naziva Inicijativa za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriju bivše SFR Jugoslavije od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. godine, inicijativa je koju će sporazumno osnovati države na području nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Inicijativa za REKOM je u javnosti zastupljena preko Koalicije za REKOM, koja predstavlja najveću mrežu nevladinih organizacija (više od 2.050 članica) na prostorima država nastalih iz raspada SFR Jugoslavije. Koordinatorica Koalicije za REKOM je Nataša Kandić.

Povijest[uredi VE | uredi]

Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji bivše SFR Jugoslavije od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. godine (REKOM) je službena, međudržavna komisija koju bi trebalo zajednički osnovati nasljednice nekadašnje SFR Jugoslavije. Kao vansudsko tijelo, REKOM ima zadatak da utvrdi činjenice o svim ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava u vezi sa ratom; da poimenično popiše sve žrtve u vezi sa ratom i utvrdi okolnosti njihove smrti; da prikupi podatke o mjestima zatvaranja, o osobama koja su protivpravno zatvarana, podvrgavana mučenju i nečovječnom postupanju, kaо i da izradi njihov sveobuhvatan popis; da prikupi podatke o sudbini nestalih, kao i da održi javna slušanja žrtva i drugih lica o nedjelima u vezi sa ratom. Regionalna komisija treba da bude nezavisna od svojih osnivača i da se financira iz donacija.[1]

Proces oko osnivanja REKOM-a započet je debatom o instrumentima za otkrivanje i kazivanje činjenica o prošlosti u svibnju 2006. godine na Prvom regionalnom forumu za tranzicijsku pravdu koji je održan u Sarajevu, a koji su organizirali Fond za humanitarno pravo iz Beograda, Istraživačko-dokumentacioni centar iz Sarajeva i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba. Učesnici, predstavnici oko 300 nevladinih organizacija i udruga obitelji nestalih i žrtava iz postjugoslovenskih zemalja, dali su tom prilikom prednost regionalnom pristupu u suočavanju s prošlošću. U međuvremenu je inicijativa o regionalnom pristupu i kontekstu prerasla u inicijativu za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava na teritoriju bivše SFRJ od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. godine (REKOM).

Koalicija za REKOM[uredi VE | uredi]

Koalicija za REKOM
Koalicija za REKOM
Osnovana2008. u Prištini
KoordinatoricaNataša Kandić
Područje djelovanjaFlag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Flag of Montenegro.svg Crna Gora
Flag of Croatia.svg Hrvatska
Flag of Kosovo.svg Kosovo
Flag of North Macedonia.svg Sjeverna Makedonija
Flag of Serbia.svg Srbija
Flag of Slovenia.svg Slovenija
Članstvoviše od 2.050 nevladinih organizacija i pojedinaca
Službena stranica:      www.recom.link

Koalicija za REKOM (alb.: Koalicioni për KOMRA; boš./ crnog./ slov.: Koalicija za REKOM; eng.: Coalition for RECOM; mak.: Коалицијата за РЕКОМ; srp.: Коалиција за РЕКОМ), punog naziva Koalicija za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na području nekadašnje SFRJ od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. godine, koalicija je nevladinih organizacija, koja je formirana 28. listopada 2008. godine u Prištini. Nastala je u okviru Četvrtog foruma za tranzicijsku pravdu u postjugoslavenskim zemljama, odlukom 100 organizacija i udruga koji su sudjelovali na forumu – nevladinih organizacija koje se bave ljudskim pravima, organizacija mladih, udruga obitelji nestalih i udruga bivših logoraša. Time je Inicijativa za osnivanje REKOM-a postala vlasništvo Koalicije za REKOM, a Fond za humanitarno pravo i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, preuzeli su ulogu servisa za tehničko-administrativnu podršku konsultativnom procesu. Istraživačko-dokumentacioni centar je poslije Četvrtog regionalnog foruma za tranzicijsku pravdu istupio iz Koordinacijskog vijeća i odustao od daljeg angažmana i zastupanja Inicijative o osnivanju REKOM-a. Od tada je Koalicija za REKOM okupila 2.050 nevladinih organizacija koje se bave ljudskim pravima, udruge logoraša, udruge izbjeglica, udruge obitelji nestalih, umjetnika, književnika, pravnika i drugih istaknutih intelektualaca koji zagovaraju ideju da zemlje nastale na teritoriji bivše SFR Jugoslavije formiraju REKOM, čiji je zadatak da utvrdi činjenice o onome što se dogodilo u neposrednoj prošlosti.[2]

Koalicija za REKOM je u periodu od svibnja 2006. do 26. ožujka 2011. godine organizirala sveobuhvatnu društvenu debatu o mandatu REKOM-a. U njoj je sudjelovalo 6.700 predstavnika civilnog društva, uključujući organizacije koje se bave ljudskim pravima, žrtve, obitelji žrtava i nestalih, izbjeglice, branitelje, logoraše, pravnike, umjetnike, književnike, novinare i druge ugledne pojedince. Održano je 128 lokalnih i regionalnih skupova i osam regionalnih foruma za tranzicijsku pravdu u postjugoslavenskim zemljama. Iznijeti stavovi pretočeni su u Prijedlog Statuta REKOM-a, koji je 26. ožujka 2011. godine u Sarajevu usvojila Skupština Koalicije za REKOM.[3]

Nakon konsultativnog procesa, započela je druga faza procesa – institucionalizacija Inicijative za REKOM. Ova faza predstavlja prijenos Inicijative za REKOM sa nivoa civilnog društva na politički nivo. Da bi dobila javnu podršku za osnivanje REKOM-a, Koalicija je u svibnju i lipnju 2011. godine organizirala peticiju za osnivanje REKOM-a, koju je potpisalo 555.000 građana iz svih postjugoslavenskih država. U listopadu iste godine, 145 umjetnika i intelektualaca iz postjugoslavenskih zemalja uputilo je otvoreno pismo, u kojem su zatražili osnivanje REKOM-a. Pismo su, između ostalih, potpisali: Dino Merlin, Mirjana Karanović, Danis Tanović, Slavenka Drakulić, Slavko Goldstein, Jasmila Žbanić i dr.[4] Potom je Koalicija formirala Tim javnih zagovarača i pokrenuta je akcija REKOM za budućnost. Zagovaranje je rezultiralo odlukom predsjednika, odnosno Predsjedništva Bosne i Hercegovine, da imenuju osobne izaslanike za REKOM. Izaslanici su dobili zadatak da analiziraju Statut REKOM-a koji je predložila Koalicija za REKOM i da provjere ustavne i pravne mogućnosti za osnivanje REKOM-a u svakoj pojedinačnoj državi.

Izaslanici za REKOM predali su 28. listopada 2014. godine Koaliciji za REKOM Izmjene Statuta REKOM-a, kao usaglašeni dokument koji predstavlja pravni okvir za osnivanje REKOM-a. Te izmjene je Koalicija za REKOM podržala na Skupštini, 14. studenoga 2014. godine. Međutim, u međuvremenu, održani su izbori u Bosni i Hercegovini i izabrani novi članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a u Hrvatskoj je izabrana nova predsjednica, pa se u prvoj polovini 2015. godine Koalicija za REKOM našla u situaciji da iznova traži podršku za osnivanje REKOM-a. Podršku su potvrdili predsjednici Srbije, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda. Oni su podržali i strategiju Koalicije za REKOM da se pitanje osnivanja REKOM-a razmatra u okviru Berlinskog procesa. Za samo nekoliko dana, u svibnju 2017. godine, 50.000 građana Sarajeva, Banjaluke, Prištine, Zagreba i Beograda potpisalo je peticiju za dogovor lidera postjugoslovenskih zemalja o osnivanju REKOM-a u okviru Berlinskog procesa. U Deklaraciji predsjedavajućeg samitu u Trstu, 12. srpnja 2017. godine, posebno je istaknuta preporuka Foruma civilnog društva za osnivanje REKOM-a, kao zajedničko nastojanje učesnika samita. U vezi sa samitom u Londonu, koji je održan 10. srpnja 2018. godine, Koalicija za REKOM je pozvala premijere Srbije, Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije da potpišu Deklaraciju o osnivanju REKOM-a i pozovu preostale postjugoslovenske zemlje da se priključe zajedničkom poslu – izradi popisa ljudskih gubitaka u ratovima koji su nastali raspadom SFR Jugoslavije.[5]

Podrška međunarodne zajednice[uredi VE | uredi]

Europski parlament je 2011. podržao Koaliciju za REKOM

Pododbor za ljudska prava Europskog parlamenta je na svom zasjedanju 30. rujna 2010. godine u Strasbourgu, dao punu podršku Koaliciji za REKOM. Direktor delegacije za odnose sa Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom, Eduard Kukan pozvao je Europski parlament i Europsku komisiju da dugoročno podrže ovu "jedinstvenu inicijativu". Istom prilikom, direktor za zapadni Balkan u Generalnom direktoratu za proširenje u Europskoj komisiji, Pierre Mirel je rekao, da je REKOM neophodna dopuna sudskim procesima i da se za ovu inicijativu mora dobiti puna podrška vlada i parlamenata. Za predsjednicu Podkomiteta za ljudska prava Europskog parlamenta Heidi Hautulu Koalicija za REKOM je prva važna inicijativa "koja dolazi odozdo prema nama".

Europski Parlament je u Rezoluciji usvojenoj 19. siječnja 2011. godine podržao Koaliciju za REKOM, kao inicijativu čiji je proces podizanje svijesti i pomirenja širom Zapadnog Balkana, te tom prilikom pozvao vlasti Srbije i drugih zemalja da pruže podršku toj inicijativi. Parlamentarna skupština je 26. siječnja 2011. godine usvojila izvješće izvjestioca Komiteta za spoljne poslove Vijeća Europe Pietra Marcenaro, koji je u tom izvješću pozvao "sve zemlje u regionu bivše Jugoslavije da učestvuju u osnivanju REKOM-a, neovisno od njihovog statusa, kako bi ta komisija ostvarila funkciju punog pomirenja i priznanja žrtava". Parlamentarna Skupština usvojila je Rezoluciju 1786 (2011.) kojom je posebno istaknuta podrška Koaliciji za REKOM, koja ima za cilj da oda poštovanje i prizna sve žrtve.[6]

Statut REKOM-a[uredi VE | uredi]

Žarko Puhovski, javni zagovarač Koalicije za REKOM

Skupština Koalicije za REKOM usvojila je 27. lipnja 2011. u Sarajevu Prijedlog Statuta REKOM-a, koji su predložili vlastima država u regionu. REKOM je zamišljen kao tijelo s ovlastima vrlo neobičnima za organizaciju koju vode nevladine udruge: osim utvrđivanja činjenica, zamišljeno je da se provode i istraživanja ratnih zločina, saslušavaju osumnjičenici i tužiteljstvima predaju predmeti u postupanje. U međuvremenu, kako su kritike rasle a problemi se multiplicirali, ambicije su prilagođavane realnim mogućnostima. Prijedlog Statuta REKOM-a predstavljen je predsjednicima, odnosno Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, svih zemalja nastalih raspadom Jugoslavije, što je bio prvi korak u formalnom približavanju institucijama. Predsjednici, odnosno Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, su potom ovlastili svoje izaslanike da ga detaljno prouče i daju svoje primjedbe, da bi na kraju, nakon dugotrajnih pregovora, dobio svoj finalni oblik.

Statutom je predviđen djelokrug djelovanja REKOM-a, koji bi trebao biti neovisno regionalno tijelo, čiji su zadatci:

  • da prikupi podatke o slučajevima ratnih zločina i drugih teških kršenja ljudskih prava;
  • da prikupi podatke o sudbini nestalih i sarađuje sa nadležnim tijelima koja se na stranama ugovornicama bave potragom za nestalima;
  • da izradi popise civila i boraca koji su izgubili život ili nestali u vezi sa ratom ili drugim oblikom oružanog sukoba;
  • da prikupi podatke o mjestima zatvaranja u vezi sa ratom, o licima koja su protivpravno zatvarana, podvrgavana mučenju i nečovječnom postupanju i izradi njihov sveobuhvatan popis uz zaštitu identiteta kada je to neophodno;
  • da istraži političke i društvene okolnosti koje su odlučujuće doprinijele izbijanju ratova ili drugih oblika oružanog sukoba, kao i činjenju ratnih zločina i drugih teških kršenja ljudskih prava;
  • da održi javna slušanja žrtava i drugih lica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava i
  • da preporuči mjere koje se odnose na sprečavanje ponavljanja kršenja ljudskih prava i na reparacije za žrtve.[7]

Zadatak REKOM-a bi trebao biti, između ostalog, da izradi popis žrtava ratova na prostoru bivše SFR Jugoslavije, u periodu od 1991. do 2011. godine, kao i da omogući javna svjedočenja žrtava ratova. Prema Statutu sjedište REKOM-a je u Sarajevu.[8]

Organizacija[uredi VE | uredi]

Najviši pravni akt Koalicije za REKOM je Statut Koalicije za REKOM.[9] Koalicijom za REKOM upravlja Skupština Koalicije, a podršku joj pruža Regionalni savjet.[2] Prije formiranja Regionalnog savjeta 2014. postojala su Koordinacijska vijeća i Koordinacijske skupine, koje su zajedno sa Skupštinom Koalicije predstavljale upravljačka tijela Koalicije. Pored ovih tijela, kao stručno-administrativna tijela postajali su Tajništvo i Statutarno povjerenstvo. Na 7. sjednici Skupštine Koalicije za REKOM koja se održala 2014. u Beogradu, na prijedlog delegata Skupštine, a u cilju smanjenja administracije, formiran je Regionalni savjet (a druga tijela osim Skupštine ukinuta), koji danas pruža tehničku i stručnu podršku, a čine ga organizacije civilnog društva koje učestvuju u REKOM-u. Svaka država ima po jednog predstavnika u Regionalnom savjetu, a savjet je također odgovoran za sprovođenje zaključaka Skupštine Koalicije za REKOM. Na čelu Regionalnog savjeta nalazi se koordinator Koalicije za REKOM.

Sastavi Regionalnog savjeta[uredi VE | uredi]

Regionalni savjet je izvršni organ Koalicije za REKOM, koji čine predstavnici organizacija civilnog društva iz država nastalih raspadom SFRJ. Članovi Regionalnog savjeta u javnosti predstavljaju Koaliciju za REKOM.

Koordinacijsko vijeće 2008.-2009.
Država Ime i prezime Mandat Mandat započeo Mandat završio
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina Anđelko Kvesić član 2008. 2009.
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina Amir Kulaglić član 2008. 2009.
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina Aleksandar Trifunović član 2008. 2009.
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina Srđan Puhalo član 2008. 2009.
Flag of Montenegro.svg Crna Gora Daliborka Uljarević član 2008. 2009.
Flag of Montenegro.svg Crna Gora Sonja Radošević član 2008. 2009.
Flag of Croatia.svg Hrvatska Vesna Teršelič član 2008. 2009.
Flag of Croatia.svg Hrvatska Katarina Kruhonja član 2008. 2009.
Flag of Croatia.svg Hrvatska Žarko Puhovski član 2008. 2009.
Flag of Kosovo.svg Kosovo Vejon Mujan član 2008. 2009.
Flag of Kosovo.svg Kosovo Shukrije Gashi član 2008. 2009.
Flag of Kosovo.svg Kosovo Besarta Vasija član 2008. 2009.
Flag of North Macedonia.svg Sjeverna Makedonija Gordana Duvnjak član 2008. 2009.
Flag of Serbia.svg Srbija Nataša Kandić koordinatorica 2008. 2009.
Flag of Serbia.svg Srbija Dinko Gruhonjić član 2008. 2009.
Flag of Slovenia.svg Slovenija Vlasta Jalušić član 2008. 2009.
Koordinacijsko vijeće 2009.-2014.
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina Aleksandra Letić član 2009. 2014.
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina Amir Kulaglić član 2009. 2014.
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina Dženana Karup Druško član 2009. 2014.
Flag of Montenegro.svg Crna Gora Daliborka Uljarević član 2009. 2014.
Flag of Montenegro.svg Crna Gora Sonja Radošević član 2009. 2014.
Flag of Croatia.svg Hrvatska Vesna Teršelič član 2009. 2014.
Flag of Croatia.svg Hrvatska Nela Pamuković član 2009. 2014.
Flag of Kosovo.svg Kosovo Nora Ahmetaj član 2009. 2014.
Flag of Kosovo.svg Kosovo Valdete Idrizi član 2009. 2014.
Flag of North Macedonia.svg Sjeverna Makedonija Gordana Duvnjak član 2009. 2014.
Flag of Serbia.svg Srbija Nataša Kandić koordinatorica 2009. 2014.
Flag of Serbia.svg Srbija Dinko Gruhonjić član 2009. 2014.
Flag of Serbia.svg Srbija Milan Antonijević član 2010. 2014.
Flag of Slovenia.svg Slovenija Igor Mekina član 2009. 2014.
Regionalni savjet 2014.-2018.
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina Dženana Karup Druško član 2014. 2019.
Flag of Montenegro.svg Crna Gora Daliborka Uljarević član 2014. 2018.
Flag of Croatia.svg Hrvatska Vesna Teršelič član 2014. 2018.
Flag of Kosovo.svg Kosovo Bekim Blakaj član 2014. 2018.
Flag of North Macedonia.svg Sjeverna Makedonija Mile Aleksoski član 2014. 2018.
Flag of Serbia.svg Srbija Nataša Kandić koordinatorica 2014. 2018.
Flag of Slovenia.svg Slovenija Svetlana Slapšak član 2014. 2018.
Regionalni savjet 2018.-trenutačno
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina Edvin Kanka Ćudić član 2019. Trenutačno
Flag of Montenegro.svg Crna Gora Daliborka Uljarević član 2018. Trenutačno
Flag of Croatia.svg Hrvatska Vesna Teršelič član 2018. Trenutačno
Flag of Kosovo.svg Kosovo Bekim Blakaj član 2018. Trenutačno
Flag of North Macedonia.svg Sjeverna Makedonija Mile Aleksoski član 2018. Trenutačno
Flag of Serbia.svg Srbija Nataša Kandić koordinatorica 2018. Trenutačno
Flag of Slovenia.svg Slovenija Svetlana Slapšak član 2018. Trenutačno

Sastav Tima javnih zagovarača[uredi VE | uredi]

Za političko zagovaranje su nadležni javni zagovarači, koji svojim javnim i aktivnim angažovanjem u društvu i kod političara u svojim državama zagovaraju i iniciraju potporu osnivanju REKOM-a.

Tim javnih zagovarača 2011.-trenutačno
Država Ime i prezime Zanimanje Mandat započeo Mandat završio
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina Dino Mustafić redatelj 2011. Trenutačno
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina Zdravko Grebo pravnik 2011. 2019.
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina Dženana Karup Druško novinarka 2012. 2019.
Flag of Montenegro.svg Crna Gora Duško Vuković novinar 2011. Trenutačno
Flag of Croatia.svg Hrvatska Žarko Puhovski filozof 2011. Trenutačno
Flag of Kosovo.svg Kosovo Adriatik Kelmendi novinar 2011. Trenutačno
Flag of North Macedonia.svg Sjeverna Makedonija Židas Daskalovski politolog 2011. Trenutačno
Flag of Serbia.svg Srbija Nataša Kandić borkinja za ljudska prava 2011. Trenutačno
Flag of Serbia.svg Srbija Dinko Gruhonjić novinar 2011. Trenutačno
Flag of Slovenia.svg Slovenija Igor Mekina novinar 2011. Trenutačno

Regionalni forumi i skupštine[uredi VE | uredi]

Regionalni forumi tranzicione pravde u postjugoslavenskim zemljama su konferencije koje se bave izazovima, problemima i aspektima bitnim za tranzicijsku pravdu u post-konfliktnim društvima zapadnog Balkana. U okviru foruma, redovno se sastaje se i Skupština Koalicije za REKOM.

Regionalni forumi tranzicione pravde u postjugoslavenskim zemljama i skupštine Koalicije za REKOM
Država Mjesto Regionalni forum Skupština Koalicije za REKOM Datum
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina Sarajevo I. Regionalni forum - 5.-6. svibnja 2006.
Flag of Croatia.svg Hrvatska Zagreb II. Regionalni forum - 8.-9. veljača 2007.
Flag of Serbia.svg Srbija Beograd III. Regionalni forum - 11.-12. veljača 2008.
Flag of Kosovo.svg Kosovo Priština IV. Regionalni forum I. Skupština (Odluka o osnivanju) 28.-29. listopad 2008.
Flag of Montenegro.svg Crna Gora Budva V. Regionalni forum II. Skupština 29.-30. svibanj 2009.
Flag of Serbia.svg Srbija Beograd VI. Regionalni forum III. Skupština 20.-21. ožujak 2010.
Flag of Croatia.svg Hrvatska Zagreb VII. Regionalni forum IV. Skupština 16.-17. listopada 2010.
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina Sarajevo VIII. Regionalni forum V. Skupština 27. lipnja 2011.
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina Istočno Sarajevo IX. Regionalni forum VI. Skupština 17.-18. svibnja 2013.
Flag of Serbia.svg Srbija Beograd X. Regionalni forum VII. Skupština 15. studenoga 2015.
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina Sarajevo XI. Regionalni forum VIII. Skupština 29.-30. siječnja 2018.
Flag of Croatia.svg Hrvatska Zagreb XII. Regionalni forum IX. Skupština 15.-16. prosinca 2019.

Kritika[uredi VE | uredi]

Prvi tekst o Inicijativi o osnivanju REKOM-a objavio je Radio Slobodna Europa 29. listopada 2007. godine. Od tada, do kraja kolovoza 2011. godine u medijima, tiskanim i elektronskim, objavljeno je preko 600 priloga. To se prije svega odnosi na reagiranja zagovornika osnivanja REKOM-a, zatim polemički osvrti na Inicijativu, intervjui s ličnostima koje podržavaju ili se suprotstavljaju ideji o REKOM-u, autorski tekstovi o REKOM-u, televizijske i emisije na radiju o Inicijativi, te prilozi usmjereni protiv Inicijative.

Kad je riječ o kritikama na račun Inicijative za REKOM, onda treba istaći da je predsjednik Saveza logoraša u bh. entitetu Republika Srpska Branislav Dukić pozivao sve srpske logoraše i građane da se ne odazivaju na pozive za prikupljanje potpisa za osnivanje REKOM-a, jer je "srpskim patriotama dobro poznato da direktorica Fonda za humanitarno pravo, Nataša Kandić, koja je najveći srbomrzac, stoji iza tog projekta čiji je cilj da se umanje srpske žrtve u proteklom "Obrambeno-otadžbinskom ratu" (Rat u BiH), Srbi proglase jedinim krivcima za rat, a (Republika) Srpska genocidnom tvorevinom". Na sličan način je i rukovoditelj Tima za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženja nestalih osoba Republike Srpske Staša Košarac pozvao građane na bojkot potpisivanja peticije za osnivanje REKOM-a, "najnovije podvale direktora beogradskog Fonda za humanitarno pravo Nataše Kandić" koja, prema Košarcu, po svaku cijenu želi "do kraja provesti projekt satanizacije Srba" na prostoru bivše SFR Jugoslavije. I Organizacija obitelji zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila bh. entiteta Republika Srpska pozvala je svoje članove da se ne odazivaju na pozive za prikupljanje milijun potpisa za osnivanje REKOM-a, jer se po njihovom mišljenju "radi o smišljenoj akciji kojom bi se ponovo srpski narod doveo u nezavidan položaj, jer nije poštovano sve što se trebalo poštivati u pomirenju svih naroda s ovih prostora, ili je bar u načelu bačeno pod tepih".

U hrvatskim medijima je popularna teza da je cilj REKOM-a "ravnoteža krivnje" kao dio projekta "jugosfere", dok mediji od REKOM-a traže da se utvrdi tko je "agresor", a u odsustvu zahtjeva o određivanju "agresora" neki vide "cilj REKOM-a". Na sličan način Večernji list u razgovoru sa Antom Nazorom, ravnateljem Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, prenosi tvrdnje da većina hrvatskih branitelja ne podržava REKOM, jer za to postoje hrvatske institucije koje rade isti posao. Po njemu, treba se prvo utvrditi tko je uzrokovao rat odnosno započeo agresiju u kojoj su potom učinjeni zločini, što je zahtjev kojega u Srbiji ponavlja Sonja Biserko, koja smatra da države najprije trebaju osnovati nacionalne komisije, a samu ideju o REKOM-u vidi kao nametnutu izvana. Identične teze se pojavljuju i u zagrebačkom Globusu koji je osumnjičio Natašu Kandić i Vesnu Teršelič za "antiratno profiterstvo" i optužio ih da žele formirati "privatni Haški sud", odnosno da projektom REKOM-a žele dobiti Nobelovu nagradu za mir.

Iako je kampanja prikupljanja potpisa na Kosovu bila iznimno uspješna, i na Kosovu su se čule neke primjedbe protiv REKOM-a. Koordinacija udruga obitelji nestalih izdala je priopćenje u kome piše da se "protivi kampanji prikupljanja potpisa u nekim gradovima Republike Kosova i regije koju je inicirao Fond za humanitarno pravo. Prigovor se sastojao u tvrdnji "da kao i prije, sluge Beograda manipuliraju građanima, a naročito članovima obitelji nestalih navodeći lažno da ovu Inicijativu podržavaju najviše Albanci sa Kosova, naročito članovi obitelji žrtava zadnjeg konflikta na Kosovu".[10]

Istupanja iz Koalicije za REKOM[uredi VE | uredi]

Od osnivanja koalicije u listopadu 2008., šest nevladinih organizacija istupilo je iz Koalicije za REKOM: Istraživačko-dokumentacioni centar iz Sarajeva, Medijski projekat Buka iz Banjaluke, Helsinški odbor za ljudska prava u Republici Srpskoj iz Bijeljine, Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji iz Beograda, Udruga Prijedorčanki Izvor iz Prijedora i Forum građana Tuzle iz Tuzle. Razlozi za istupanje su bili najčešće materijalne prirode, a u pojedinim slučajevima i neslaganje sa politikom Koalicije za REKOM.[11][12]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Šta je REKOM. rekom.link (5. kolovoza 2017.) pristupljeno 7. svibnja 2016.
  2. Statut Koalicije za REKOM - Documenta. documenta.hr (5. kolovoza 2017.) pristupljeno 7. svibnja 2016.
  3. Pismo podrške umjetnika i intelektualaca osnivanju REKOM-a - REKOM. recom.link (5. kolovoza 2017.) pristupljeno 7. svibnja 2016.
  4. Šta je proces REKOM. rekom.link (5. kolovoza 2017.) pristupljeno 7. svibnja 2016.
  5. Javno zagovaranje Inicijative za REKOM. documenta.hr (5. kolovoza 2017.) pristupljeno 7. svibnja 2016.
  6. Lideri zapadnog Balkana imenovali lične izaslanike za pisanje Sporazuma o osnivanju REKOM - CDTP. cdtj.org (5. kolovoza 2017.) pristupljeno 7. svibnja 2016.
  7. Prijedlog Statuta REKOM-a. documenta.hr (5. kolovoza 2017.) pristupljeno 7. svibnja 2016.
  8. Statu Koalicije za REKOM. documenta.hr (5. kolovoza 2017.) pristupljeno 7. svibnja 2016.
  9. Analiza sadržaja. documenta.hr (5. kolovoza 2017.) pristupljeno 7. svibnja 2016.
  10. Kako je Nataša Kandić privatizovala REKOM. vzs.ba (5. kolovoza 2017.) pristupljeno 7. svibnja 2016.
  11. Odgovor REKOM-a organizacijama koje su istupile iz Koalcije. vzs.ba (5. kolovoza 2017.) pristupljeno 7. svibnja 2016.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]