Prijeđi na sadržaj

Tenja

Izvor: Wikipedija
Tenja
Dvorac obitelji Adamović (danas Osnovna škola Tenja)
Država Hrvatska
Županija Osječko-baranjska
Općina/gradOsijek
Površina49,3 km2 [1]
Koordinate45°29′53″N 18°44′49″E / 45.498°N 18.747°E / 45.498; 18.747
Stanovništvo (2021.)
Ukupno6260 [2]
– gustoća127 st./km2
Odredišna pošta31207 Tenja [3]
Pozivni broj+385 (0)31
AutooznakaOS

Zemljovid

Tenja na zemljovidu Hrvatske
Tenja
Tenja

Tenja na zemljovidu Hrvatske

Tenja je naselje i prigradsko područje Grada Osijeka u Osječko-baranjskoj županiji, smješteno oko 6 km jugoistočno od Osijeka u Dravsko-dunavskoj nizini.

Etimologija

[uredi | uredi kôd]

Podrijetlo naziva Tenja nije pouzdano utvrđeno, iako postoje dvije često spominjane pretpostavke: mađarska, koja ga povezuje s riječju tehén (“krava”)[4] i slavenska, koja ga povezuje s osnovom tinja ("močvara”).[5] O etimologiji nema općeprihvaćenog mišljenja.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Područje Tenje naseljeno je od prapovijesti. U okolici naselja pronađen je značajan arheološki nalaz iz razdoblja eneolitika – Ostava zlata Tenja–Orlovnjak, skupina prapovijesnih zlatnih predmeta pripisanih lasinjskoj kulturi. Nalaz se smatra jednim od važnijih otkrića tog razdoblja u sjevernoj Hrvatskoj te se danas čuva u Narodnom muzeju u Budimpešti.[6]

U pisanim izvorima Tenja se prvi put spominje između 1443. i 1469. kao posjed plemića Korođa. Tijekom osmanskog prodora, oko 1526. godine, područje je gotovo napušteno; prema defteru požeškog sandžaka iz 1579. imalo je sedam muslimanskih obitelji, dok kršćana nije bilo.[7] Nakon poraza Osmanlija u Opsadi Beča 1683., naselje dolazi pod austrijsku vlast. U to vrijeme u Tenju se naseljava tridesetak pravoslavnih obitelji iz krajeva gornje Drine, Neretve, Lima, Pive i Tare, te manji broj katolika.[8]

U drugoj polovici 18. stoljeća Tenja postaje posjed grofa Ivana Pálffyja, a 1778. prelazi u vlasništvo baruna Ivana Kapistrana Adamovića, čiji nasljednici ostaju vlasnici zemljišta i imaju značajan utjecaj na razvoj naselja sve do 20. stoljeća.[9] Stanovnici su do 1848. bili u kmetskom položaju, kada je Hrvatski sabor ukinuo feudalizam.[10]

U 19. stoljeću Tenja je administrativno pripadala općini Sarvaš, a 1889. godine postaje samostalna upravna općina, s Antunovcem, gdje ostaju do 1993. godine.[11][12][13]

Nakon agrarne reforme 1918., u mjesto su doseljeni dobrovoljci iz Prvoga svjetskog rata, većinom srpske narodnosti.[14] Poslije Drugoga svjetskog rata pristigli su kolonisti iz Bosne i Hercegovine, Banije, Like, Korduna i drugih dijelova Hrvatske.[15]

U socijalističkom razdoblju Tenja se razvija u prigradsko naselje uz Osijek, s novim stambenim zonama i javnim sadržajima.

Tijekom Domovinskog rata južni dio naselja bio je središte srpske pobune, dok je ostatak okupiran 6. prosinca 1991. godine. Pod ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćena je 1998. godine tijekom mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Popis 2011.

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu iz 2011. godine u Tenji je živjelo 7376 stanovnika,[16] raspoređenih po etničkoj strukturi:[17]

  • Hrvata 5251 (71,19 %)
  • Srba 1903 (25,8 %)
  • Mađara 46 (0,69 %)
  • Roma 37 (0,5 %)
  • Bošnjaka 16 (0,22 %)
  • Slovaka 16 (0,22 %)
  • ostalih 107 (1,45 %)

Popis 2001.

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu iz 2001. Tenja je imala 6747 stanovnika:[18]

  • Hrvata 65 %
  • Srba 30 %
  • Ostalih 5 %

Popis 1991.

[uredi | uredi kôd]

Godine 1991. Tenja je imala 7663 stanovnika:[19]

  • Hrvata 2813
  • Srba 4144
  • Jugoslavena 327
  • Muslimana 18
  • Ostalih 328
Naselje Tenja: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2668
3038
2875
3314
3526
3605
3653
4120
3875
3905
4578
5299
6515
7663
6747
7376
6260
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Od 1869. do 1900. iskazivano pod imenom Tenje. U 1991. smanjeno izdvajanjem dijelova područja naselja koji su pripojeni naselju Antunovac, općina Antunovac, i naselju Bijelo Brdo, općina Erdut. Do 1961. sadrži dio podataka za naselje Antunovac, a do 1971. za naselje Bijelo Brdo. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Kultura i baština

[uredi | uredi kôd]

U središtu Tenje nalazi se dvorac obitelji Adamović, danas Osnovna škola Tenja. Srpska pravoslavna crkva, posvećena Prenosu mošti svetog Nikole, izgrađena je 1761. godine, a katolička crkva svete Ane izvorno je bila drvena kapela iz 1754., dok je današnja župna crkva podignuta 1975. godine. Zapadno od dvorca smješten je stari park sa spomenikom žrtvama fašizma i spomenikom poginulim hrvatskim braniteljima.

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Osnovna škola Tenja smještena je u nekadašnjem dvorcu obitelji Adamović te u zgradi izgrađenoj 1970-ih godina. U naselju djeluje i županijski dječji vrtić „Vrapčić“, a u rujnu 2024. otvoren je novi vrtić u Mirnoj ulici.[20]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo Tenje obuhvaća poljoprivrednu proizvodnju, stočarstvo i pčelarstvo, uz preradu poljoprivrednih proizvoda, manje industrijske pogone i obrtničke radionice. U naselju djeluju brojna obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-ovi) te raznovrsne uslužne djelatnosti, uključujući ugostiteljstvo, maloprodaju, cestovni prijevoz tereta, taksi prijevoz te profesionalne usluge čišćenja i održavanja objekata.[21]

Na sjevernom ulazu u naselje smještena je Gospodarska zona Tenja, infrastrukturno opremljena i namijenjena proizvodnim, poslovnim i ugostiteljsko-turističkim sadržajima.[22] Površina zone iznosi približno 6,6 hektara, od čega je 5,6 hektara predviđeno za izgradnju gospodarskih objekata. Zona se sastoji od 27 građevinskih čestica i u potpunosti je popunjena.[22] U njoj posluju subjekti iz različitih sektora, uključujući proizvodne pogone, skladišne i logističke prostore, servisne radionice te ugostiteljske i druge uslužne objekte.

Događaji i običaji

[uredi | uredi kôd]

U Tenji se svake godine održava pokladno jahanje, tradicionalna konjička manifestacija povezana s graničarskom baštinom ovoga kraja. Okuplja jahače iz cijele Slavonije, a domaćini ih dočekuju na više postaja duž rute kroz naselje, uključujući i prolazak Ulicom Vjekoslava Hengla.[23][24]

Slavonijo, u jesen si zlatna je višednevna kulturno-tradicijska manifestacija koju organizira KUD Josip Šošić. Program uključuje smotru folklora, glazbene nastupe, etno sajam, gastro ponudu te mimohod jahača, zaprega i kulturno-umjetničkih društava kroz naselje.[25][26] Manifestacija je rad Osijek.

Sport

[uredi | uredi kôd]

Nogometni klub Slavonac okuplja seniorsku momčad te mlađe uzraste kroz omladinsku školu nogometa.

U naselju se krajem lipnja održava tradicionalni ljetni malonogometni turnir, koji okuplja momčadi iz Tenje, Osijeka i okolnih mjesta. Turnir uključuje seniorsku i veteransku kategoriju.[27]

Boćarski klub Tenja natječe se u županijskoj ligi i organizira manifestaciju „Dani boćanja u Tenji“, koja svake godine okuplja natjecatelje iz cijele Osječko-baranjske županije.[28][29]

Rukometni klub Tenja organizira ljetni rukometni kamp za djecu svih uzrasta, a također sudjeluje u školskim i lokalnim turnirima.[30][31]

Lokalna uprava

[uredi | uredi kôd]

Sve do 1962. godine Tenja je bila samostalna upravna općina, kada je kao mjesni odbor pridružena općini Osijek. Nakon ustroja županija, gradova i općina 1993., Tenja ulazi u sastav Grada Osijeka kao prigradsko naselje. Danas je organizirana kao mjesni odbor pri Gradu Osijeku, a Vijeće Mjesnog odbora Tenja konstituirano je 24. siječnja 2023., kada je za predsjednicu izabrana Marija Capan (HDZ).[32]

Fotogalerija

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. ↑ Živković, Ivan (2021). "Ojkonimi na području Korođanskoga vlastelinstva u srednjem vijeku". Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU u Osijeku 37: 103–132. ISSN 1846-8756. str. 115.
  5. ↑ Brozović Rončević, Dunja (1999). "Nazivi za blatišta i njihovi toponimijski odrazi u hrvatskome jeziku". Folia onomastica Croatica 8: 27–47. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. ISSN 1330-0067. str. 34.
  6. ↑ Ostava zlata Tenja–Orlovnjak. Hrvatski arheološki portal. Pristupljeno 10. kolovoza 2025.
  7. ↑ Defter požeškog sandžaka 1579. Hrčak. Pristupljeno 11. kolovoza 2025. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  8. ↑ Naseljavanje pravoslavnih u Baranji. Hrčak. Pristupljeno 11. kolovoza 2025. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  9. ↑ Pavić, Hrvoje. 2016. Kolonija Ciprovčana u Osijeku i obitelj Adamović od Čepina. Hrvatski institut za povijest. Pristupljeno 11. kolovoza 2025.
  10. ↑ Pregled hrvatske pravne povijesti (PDF). Vrhovni sud Republike Hrvatske. Pristupljeno 11. kolovoza 2025. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  11. ↑ Vodič kroz arhivske fondove i zbirke. Državni arhiv u Osijeku. Pristupljeno 11. kolovoza 2025.
  12. ↑ Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju, 1889., str. XXIV. Austrijska nacionalna knjižnica. Pristupljeno 11. kolovoza 2025. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  13. ↑ Naselja općine Antunovac – Općina Antunovac. Općina Antunovac. Pristupljeno 11. kolovoza 2025.
  14. ↑ Šimončić-Bobetko, Zdenka. 2004. Kolonizacija u Hrvatskoj 1919.–1941 (PDF). Hrvatski institut za povijest. Pristupljeno 11. kolovoza 2025.
  15. ↑ Geiger, Vladimir. 2013. Kolonizacija i agrarna reforma u istočnoj Hrvatskoj nakon 1945. Hrvatski institut za povijest. Pristupljeno 11. kolovoza 2025.
  16. ↑ Državni zavod za statistiku: STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU PO NASELJIMA, pristupljeno 15. ožujka 2016. godine
  17. ↑ Državni zavod za statistiku: Etnička struktura naselja
  18. ↑ DZS, Rezultati popisa 2001. godine
  19. ↑ Popis 1991: Hrvatska (PDF). Pristupljeno 10. studenoga 2013.
  20. ↑ U Tenji otvoren novi dječji vrtić. Glas Slavonije. 2. rujna 2024. Pristupljeno 10. kolovoza 2025.
  21. ↑ Tvrtke Tenja. MojaTvrtka.hr. Pristupljeno 11. kolovoza 2025. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  22. 1 2 Gospodarska zona Tenja. Grad Osijek. Pristupljeno 11. kolovoza 2025.
  23. ↑ Jahači su ponosno prolazili tenjskim ulicama, konji su imali prednost pred autima. Glas Slavonije. Pristupljeno 11. kolovoza 2025.
  24. ↑ Photos: 200-year-old Eastern Croatian tradition revived. Croatia Week (engleski). Pristupljeno 11. kolovoza 2025.
  25. ↑ Održana 20. jubilarna manifestacija „Slavonijo, u jesen si zlatna“. Radio Osijek. Pristupljeno 11. kolovoza 2025.
  26. ↑ Tenja se uistinu može ponositi manifestacijom “Slavonijo, u jesen si zlatna”. Glas Slavonije. Pristupljeno 11. kolovoza 2025.
  27. ↑ Malonogometni turnir Tenja 2025. Osijek.in. Pristupljeno 11. kolovoza 2025.
  28. ↑ Boćarski klub Tenja. Hrvatski boćarski savez. Pristupljeno 11. kolovoza 2025.
  29. ↑ Počeli Dani boćanja u Tenji. Sport Osijek. Pristupljeno 11. kolovoza 2025.
  30. ↑ RK Tenja organizira 10. ljetni rukometni kamp za djecu svih uzrasta. Glas Slavonije. Pristupljeno 11. kolovoza 2025.
  31. ↑ OŠ Tenja: Rukometni turnir mladih. SiB.hr. Pristupljeno 11. kolovoza 2025.
  32. ↑ Mjesni odbor Tenja. Grad Osijek. Pristupljeno 10. kolovoza 2025.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Tenja


Članak Tenja koji govori o naselju u Hrvatskoj je mrva. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tenja&oldid=7451668"