Josipovac
| Josipovac | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Osječko-baranjska |
| Općina/grad | Osijek |
| Površina[1] | 16,2 km2 |
| Visina | 87 mnm |
| Koordinate | 45°34′59″N 18°34′52″E / 45.583°N 18.581°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 3 602 |
| – gustoća | 222 st./km2 |
| Poštanski broj | 31221 Josipovac |
| Pozivni broj | +385 (0)31 |
| Autooznaka | OS |
  Josipovac Josipovac na zemljovidu Hrvatske | |
Josipovac (njemački: Josefsdorf) je prigradsko naselje u sastavu Grada Osijeka, u Osječko-baranjskoj županiji. Nalazi se zapadno od Osijeka.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Tijekom izgradnje autoceste A5 na gradilištu su, jugozapadno od Josipovca, otkrivena dva arheološka nalazišta: Selište i Verušed. Selište, koje se nalazi 1 kilometar jugozapadno, bilo je naseljeno u prapovijesti, što svjedoče predmeti koji pripadaju lasinjskoj kulturi. Otkriveno je i više antičkih jama, kao i srednjovjekovnih objekata.[3] Verušed sadrži prapovijesna naselja iz eneolitika, brončanog doba, mlađeg željeznog doba, te antičko i srednjovjekovno naselje.[4]
Josipovac je 1786. osnovao grof Josip Prandau naselivši 16 njemačkih obitelji iz Elzasa. Nijemci su činili većinu stanovništva sve do kraja Drugog svjetskog rata kada ih je novopridošli komunistički režim protjerao. U tu svrhu osnovan je bio i sabirni logor (službeno nazvan Radni logor Josipovac), iz kojeg su kasnije prebačeni u logor Valpovo.[5]
1920. započelo je pojačano doseljavanje hrvatskog stanovništva iz Zagorja, Prigorja, Dalmacije, Like i Bosne.[6]
U crkvenom pogledu Josipovac je u početku bio filijala petrijevačke župe, a župom je postao u novije vrijeme, 1969. godine. Crkva svetog Josipa građena je od 1884. do 1886. godine, a među inicijatorima gradnje u župnoj su kronici posebno zapisani Ivan Neubauer, Josip Schremf, Ivan Pirk i Antun Freimut. 1990-ih se, zbog otprije izraženog porasta broja stanovnika, javila potreba za osnivanjem nove župe u istočnom dijelu Josipovca koja bi obuhvaćala i zapadni dio Višnjevca. Tako je 15. prosinca 1994. biskup Ćiril Kos dekretom br. 2200/1994. osnovao župu svetog Luke.[7]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 4101 stanovnika.
| broj stanovnika | 467 | 659 | 648 | 704 | 948 | 991 | 1069 | 1211 | 1798 | 1895 | 2534 | 2805 | 3233 | 4043 | 4395 | 4101 | 3602 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Šport[uredi | uredi kôd]
Ljetni malonogometni turnir Josipovac održava se od 1976.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Jurica Vranješ, nogometaš
- Stjepan Jeršek Štef, pjevač narodne glazbe
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Josipovac - Selište, www.arheo.ffzg.unizg.hr, preuzeto 23. prosinca 2015.
- ↑ Josipovac (Petrijevci) - Verušed, www.arheo.ffzg.unizg.hr, preuzeto 23. prosinca 2015.
- ↑ hrcak.srce.hr/file/120208 Josipovac (Josefsdorf) - Davno slavonsko djelovanje Ingeborg Weber-Kellermann, Ritig-Beljak, Nives
- ↑ Kratki povijesni prikaz gradskih četvrti i prigradskih naselja Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. lipnja 2012. (Wayback Machine), www.osijek.hr, preuzeto 23. prosinca 2015.
- ↑ Mažuran, Ive; Adamček, Josip; Sršan, Stjepan; Vrbošić, Josip; Marijanović, Stanislav; Šuljak, Andrija; Brunčić, Davor; Od turskog do suvremenog Osijeka, Osijek, 1996., ISBN 953-154-086-1, str. 498.
| |||||||||||||||
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |