Koordinate: 45°34′59″N 18°34′52″E / 45.583°N 18.581°E / 45.583; 18.581

Josipovac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Josipovac
Josipovac na karti Hrvatska
Josipovac
Josipovac
Josipovac na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Osječko-baranjska
Općina/Grad Osijek
Površina 13,8 km²
Nadmorska visina 87 m
Zemljopisne koordinate 45°34′59″N 18°34′52″E / 45.583°N 18.581°E / 45.583; 18.581
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 4.101
 - Gustoća 297,17 st./km²
Broj stanovnika
Josipovac (Osijek, Osječko-baranjska) [uredi]
2001.
2011. 4101
2021. 3602
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Pošta 31221 Josipovac
Pozivni broj +385 (0)31
Autooznaka OS
Josipovac na karti Osječko-baranjska županija
Josipovac
Josipovac
Josipovac na zemljovidu Osječko-baranjske županije

Josipovac (njemački: Josefsdorf) je prigradsko naselje u sastavu Grada Osijeka, u Osječko-baranjskoj županiji. Nalazi se zapadno od Osijeka.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Tijekom izgradnje autoceste A5 na gradilištu su, jugozapadno od Josipovca, otkrivena dva arheološka nalazišta: Selište i Verušed. Selište, koje se nalazi 1 kilometar jugozapadno, bilo je naseljeno u prapovijesti, što svjedoče predmeti koji pripadaju lasinjskoj kulturi. Otkriveno je i više antičkih jama, kao i srednjovjekovnih objekata.[1] Verušed sadrži prapovijesna naselja iz eneolitika, brončanog doba, mlađeg željeznog doba, te antičko i srednjovjekovno naselje.[2]

Josipovac je 1786. osnovao grof Josip Prandau naselivši 16 njemačkih obitelji iz Elzasa. Nijemci su činili većinu stanovništva sve do kraja Drugog svjetskog rata kada ih je novopridošli komunistički režim protjerao. U tu svrhu osnovan je bio i sabirni logor (službeno nazvan Radni logor Josipovac), iz kojeg su kasnije prebačeni u logor Valpovo.[3]

1920. započelo je pojačano doseljavanje hrvatskog stanovništva iz Zagorja, Prigorja, Dalmacije, Like i Bosne.[4]

U crkvenom pogledu Josipovac je u početku bio filijala petrijevačke župe, a župom je postao u novije vrijeme, 1969. godine. Crkva svetog Josipa građena je od 1884. do 1886. godine, a među inicijatorima gradnje u župnoj su kronici posebno zapisani Ivan Neubauer, Josip Schremf, Ivan Pirk i Antun Freimut. 1990-ih se, zbog otprije izraženog porasta broja stanovnika, javila potreba za osnivanjem nove župe u istočnom dijelu Josipovca koja bi obuhvaćala i zapadni dio Višnjevca. Tako je 15. prosinca 1994. biskup Ćiril Kos dekretom br. 2200/1994. osnovao župu svetog Luke.[5]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 4.101 stanovnika.

Naselje Josipovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
467
659
648
704
948
991
1069
1211
1798
1895
2534
2805
3233
4043
4395
4101
3602
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1981. povećano pripajanjem naselja Đurđevo Polje. Sadrži podatke za to bivše naselje koje je od 1953. do 1971. iskazivano kao samostalno. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Šport[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Josipovac - Selište, www.arheo.ffzg.unizg.hr, preuzeto 23. prosinca 2015.
  2. Josipovac (Petrijevci) - Verušed, www.arheo.ffzg.unizg.hr, preuzeto 23. prosinca 2015.
  3. hrcak.srce.hr/file/120208 Josipovac (Josefsdorf) - Davno slavonsko djelovanje Ingeborg Weber-Kellermann, Ritig-Beljak, Nives
  4. Kratki povijesni prikaz gradskih četvrti i prigradskih naseljaInačica izvorne stranice arhivirana 18. lipnja 2012., www.osijek.hr, preuzeto 23. prosinca 2015.
  5. Mažuran, Ive; Adamček, Josip; Sršan, Stjepan; Vrbošić, Josip; Marijanović, Stanislav; Šuljak, Andrija; Brunčić, Davor; Od turskog do suvremenog Osijeka, Osijek, 1996., ISBN 953-154-086-1, str. 498.
Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.