Vilim I. Osvajač

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Vilim Osvajač)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Vilim I. Osvajač
Dobyvatel kronika.jpg
kralj Engleske
Vladavina 25. rujna 1066. - 9. rujna 1087.
vojvoda Normana
Vladavina 3. srpnja 1035.- 9. rujna 1087.
Supruga Matilda Flandrijska
Djeca
Robert II. Kratke Hlače
Rikard Normanski
Vilim II., engleski kralj
Adeliza
Cecilija Normanska
Konstancija Normanska
Adela Normanska
Henrik I.
Dinastija Normanska
Otac Robert I., normanski vojvoda
Majka Herleva
Smrt 1087.

Vilim I. Osvajač (1027. ili 1028. – 1087.) bio je normanski vojvoda i engleski kralj (1066. – 1087.). Izveo je uspješnu invaziju na Britaniju.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Vilim je bio sin vojvode Roberta I. i njegove konkubine Herleve te bratić Judite d'Évreux, prve grofice Sicilije. Sa samo sedam godina naslijedio je očevo vojvodstvo Normandiju i naslov vojvode.

Bio je jedan od trojice pretendenata na englesko prijestolje nakon smrti Edvarda III. Ispovjednika koji je umro bez djece, pa tako i bez direktnog nasljednika. Naslijedio ga je jedan od pretendenata i Vilimov protivnik Harold II. sin grofa Godwina, najmoćnijeg velikaša za vladavine Edvarda III. Ispovjednika.

Iako je prvotno namjeravao napasti Harolda II. u kolovozu 1066., pričekao je do kraja rujna, jer vrijeme i vjetar nisu bili povoljni za plovidbu. Skupio je flotu od oko 600 brodova i 7000 ljudi. Novačio je sinove koji su rođeni 2. ili 3. bez prava na nasljedstvo. Obećao im je zemlju i naslove u Britaniji. Vojnike je skupljao sa sjevera Francuske, u Njemačkoj i u nizozemskim krajevima.

U bitci kod Hastingsa pobijedio je Harolda II. te se okrunio za engleskog kralja i do Božića 1066. pokorio cijelu Englesku. Sam Vilim je tvrdio da je "more prešao da bi postao kralj", ne nepravedno pomoću oružja nego, kako je tvrdio "obranom pravde", jer mu je Edvard III. obećao krunu.

Protivio se braku Eme (kćeri Vilima FitzOsberna, 1. grofa Hereforda i Adelize de Tosny) i Radulfa Wadersa, grofa Istočne Anglije, zbog čega je 1075. izbila pobuna triju grofova protiv Vilima.

Uveo je kao službeni francuski jezik. Bezobzirnim je mjerama slomio otpor vazala, pa i plemena. Seljake je većinom pretvorio u kmetove i tako u potpunosti uveo feudalni sustav. 1085. uveo je imovinski katastar (Domesday Book), učvrstio administraciju i crkvenu hijerarhiju povezao sa državom. Otada se romanizirani Normani počinju stapati s pokorenim Anglosasima u englesku naciju.

Preminuo je od ozljeda koje je pretrpio kada ga je zbacio konj u Mantesu. Naslijedio ga je sin Vilim II. Riđi.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  • Opća enciklopedija JLZ, svezak 8, Zagreb, 1982.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]