Vratar (utvrda)
Vratar je srednjovjekovna utvrda u blizini današnjeg naselja Borovci pored Metkovića. Nalazi se na brdu Gradina pored ceste Metković - Nova Sela - Vrgorac. Proglašena je kulturnim dobrom Republike Hrvatske.[1] Bila je dijelom ondašnje župe Luka.[2]
Utvrda ima oblik nepravilna peterokuta s dvije kule, većom na sjeveru i manjom sa zapadne strane. Vanjski zid s istoka dug je oko 30 m, visok oko 2 m i debljine 1,15 — 1,35 m. Bolje su očuvani zidovi sa sjeverne i zapadne strane, gdje visina iznosi od četiri do pet metara. Velika kula (10 x 8,5 m) imala je ulaz s istočne strane i sastojala se od dviju prostorija. Maloj kuli (6 x 4 m) ulaz je s istoka. Obje kule imale su jedan ili više katova. Na južnoj strani, nasuprot mostu na Orepku, zidine su ojačane još jednim unutarnjim zidom.[2]
Premda o tome nema nikakvih podataka, Vratar je vjerojatno podignut krajem 14. st. kad su Radivojevići, Juraj i Vučić, postali glavnim zakupnicima Drijeva. Vratar se prvi put spominje 12. kolovoza 1434.: прьво градь Вратарь с владаниемь и з дрьжаниемь с правими мејами и котари (vojvoda Juraj Vojsalić vraća braći Jurjevićima-Radivojevićima-Vlatkovićima stare posjede). Nakon toga više je spomena iz povelja i arhiva: 1444.: Vratar castello con lo contato et ha una gran gabella de sale (Ugovor o savezu aragonsko-napuljskoga kralja Alfonsa V. i hercega Stjepana Vukčića Kosače), 1448.: Castrum Breta (Povelja rimskoga kralja Fridriha III. hercegu Stjepanu Vukčiću), 1452.: У нашемь граду Вратару (sklapanje saveza Dubrovčana i Radivojevića-Jurjevića-Vlatkovića protiv hercega Stjepana Vukčića), 1453.: Vratar (Pismo dubrovačkoga kneza Vladislavu, hercegovu sinu), 1454.: Civitate Vratar cum pertinentiis suis (Povelja aragonsko-napuljskoga kralja Alfonsa V. hercegu Stjepanu), 1466.: Johannis Humski perpetui comitis de Wrathar ac vayvode terre Humie et de Hliuna (titula Ivaniša Vlatkovića). Vratar je zabilježen i na zemljovidima početkom 16. st.: 1507. autor Marco Benventanus i 1513. autor Martin Waldseemüller.[2]
Prodor Turaka u Hercegovinu zaprijetio je i Vrataru. M. Vego i D. Mandić pišu da su Turci zauzeli Vratar oko 1478. ali je moguće da su ga zauzeli 1472., godinu dana nakon turskoga osvajanja Počitelja, istodobno kad su Dubrovčani morali porušiti Brštanik nizvodno od Vratara.
Izvori
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
- ↑ Borovci, Arheološko nalazište Vratar Arhivirana stranica Ministarstva kulture RH (pristupljeno 11. ožujka 2017.)
- ↑ a b c Radoslav Dodig: Grad Vratar i njegovi gospodari metkovic.hr (pristupljeno 5. ožujka 2017.)