Wikipedija:Izabrani članci/39, 2012.

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Satelitska snimka Perzijskog zaljeva

Perzijski zaljev (perz. خلیج فارس; Halīdž-e Fārs) je morska površina u Jugozapadnoj Aziji smještena između Iranske visoravni, Mezopotamije i Arapskog poluotoka. Najsjeverniji je ogranak Indijskog oceana i s otvorenim morem povezan je Hormuškim tjesnacom na krajnjem jugoistoku. U strogom hidrografskom smislu Perzijski zaljev nadovezuje se na Omanski zaljev, a usprkos uvriježenim nazivima obje se vodene površine na temelju veličine stručno klasificiraju kao mora. Perzijski zaljev ima površinu od 239.000 km², a izlaz na njegovu obalu ima osam suverenih država: Iran, Irak, Kuvajt, Saudijska Arabija, Bahrein, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati i Oman.

U zaljev se na krajnjem sjeverozapadu ulijeva rijeka Šat al-Arab koja nastaje spajanjem Eufrata i Tigrisa, a ostali pritoci uglavnom su sezonskog tipa što zajedno s prevladavajućom vrućom pustinjskom klimom rezultira prosječnim salinitetom od čak 39,5, ekstremom karakterističnim još samo za Crveno more. Bazen Perzijskog zaljeva i Mezopotamija zajednički su se oblikovali od kasne krede do pleistocena prvenstveno zbog sudaranja euroazijske i arapske ploče, a južni se dio ove geološke cjeline pod morem našao prije 7-14,5 tisuća godina zbog transgresije. Prosječna dubina od 36 m odnosno maksimalna od 102 m čine Perzijski zaljev jednim od najplićih mora svijeta. Jedan od produkata geološke povijesti jest i masovna akumulacija ugljikovodika zbog čega Perzijski zaljev s okolicom predstavlja svjetsku regiju najbogatiju naftom i prirodnim plinom.