Kuvajt
| Država Kuvajt دولة الكويت Dawlât al-Kuwayt | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Geslo Za Kuvajt | |||||
| Himna Al-našid al-watani | |||||
 Položaj Kuvajta
| |||||
| Glavni grad | Kuwait | ||||
| Službeni jezik | arapski | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Emir | Mishal Al-Ahmad Al-Džabir Al-Sabah | ||||
| - Predsjednik Vlade | Ahmad Al-Abdullah Al-Sabah | ||||
| Neovisnost | Od Ujedinjenog Kraljevstva 19. lipnja 1961. | ||||
| Površina | 152. po veličini | ||||
| - ukupno | 17.818 km2 | ||||
| - % vode | 0 % | ||||
| Stanovništvo | 137. po veličini | ||||
| - ukupno (2022) | 4.292.691 | ||||
| - gustoća | 241/km2 | ||||
| Valuta | dinar (1000 filsa) | ||||
| Pozivni broj | +965 | ||||
| Vremenska zona | UTC +3 | ||||
| Internetski nastavak | .kw | ||||
Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji. Na istoku izlazi na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Irakom, a na jugu sa Saudijskom Arabijom. Većinu zemlje čini ravna pustinja. Službeni naziv je Država Kuvajt.
Povijest i politika[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Povijest Kuvajta Najpoznatiji događaj nedavne povijesti Kuvajta je sukob sa susjednim Irakom. Irak i Kuvajt bili su saveznici tijekom iračko-iranskog rata u 1980-tima, ali u kolovozu 1990. Irak je pod vodstvom Saddama Huseina napao i okupirao Kuvajt. U veljači 1991. međunarodna koalicija predvođena SAD-om oslobodila je zemlju koja je od tada jedan od glavnih saveznika Sjedinjenih Država u regiji. Tijekom američke invazije Iraka 2003. Kuvajt je bio jedina arapska država koja je javno podržala intervenciju.
U politici Kuvajta od sredine 18. stoljeća dominantnu ulogu ima obitelj al-Sabah, iz koje je i sadašnji emir. Nakon oslobođenja od iračke okupacije zemlja se donekle demokratizirala, iako je biračko pravo ograničeno na trećinu muške populacije. Kuvajt je država, ali i šeikat.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Stanovništvo Kuvajta Prema podacima iz 2013. godine u Kuvajtu živi 3.695.316 stanovnika. Od toga broje 1.403.962 (33%) je Kuvajćana i 2.291.354 (67 %) nekuvajćana. U Kuvajtu živi oko 100.000 Bidunia, osoba bez državljanstva koji su klasificirani kao ilegalni stanovnici i koji nastoje dobiti kuvajtsko državljanstvo.[1] Islam je najzastupljenija religija, a omjer Sunita i Šijita je otprilike 70 : 30. Zemlja ima velike zajednice stranaca hindusa, kršćana, budista i sikha.[2]
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Gospodarstvo Kuvajta Gospodarstvom Kuvajta dominira nafta koja čini 90% vrijednosti izvoza i 50% BDP-a. Prihodi od nafte omogućili su nastanak socijalne države po europskom uzoru, ali i privukli brojne legalne i ilegalne imigrante iz širega područja. Klima Kuvajta ograničava bavljenje zemljoradnjom. Država uvozi skoro sve prehrambene proizvode, osim ribe. Oko 75 % vode se uvozi ili destilira. Povišene cjene nafte 2005., donijele su višak državnoj kasi od 6,7 milijardi kuvajtskih dinara. Kuvajt nastavlja pregovore sa stranim naftnim kompanijama o iskorištavanju nafte u sjevernim dijelovima zemlje.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Zemljopis Kuvajta Kuvajt se nalazi u jugozapadnoj Aziji, između Perzijskog zaljeva na zapadu i Iraka i Saudijske Arabije na istoku. Ima 195 km dugu obalu u Perzijskom zaljevu. Unutar svog teritorija ima devet otoka, od kojih su dva, Bubijan (najveći) i Warbah nenaseljeni. Na jugu i zapadu, Kuvajt dijeli granicu od 250 km sa Saudijskom Arabijom, dok je granica s Irakom predmet spora.
Administrativna podjela[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Kuvajtske muhafazeKuvajt je podijeljen na šest muhafaza:
Izvori[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Sestrinski projekti
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Kuvajt |
| Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kuvajt |
 | Wječnik ima rječničku natuknicu Kuvajt |
| |||||||
| ||||||||||||||
| |||||||||
| ||||||||||||||
