Arapska ploča

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Arapska ploča
Arapska ploča
TipMala
Površina5,000,000 km2[1]
Smjer kretanja1sjever
Brzina115-20 mm/godinu
Površinske struktureArapski poluotok, Adenski zaljev, Indijski ocean, Perzijski zaljev, Crveno more
1U odnosu na Afričku ploču

Arapska ploča je mala ploča na sjevernoj i istočnoj polutci.

Geološki je najstariji dio Azije uz Srednjosibirsko visočje i Dekan. To su ostaci prekambrijskih štitova koji su radom egzogenih sila zaravnjeni i sniženi.

Jedna je od tri kontinentalne ploče (zajedno s afričkom i indijskom) koje su se u novijoj geološkoj povijesti kretale prema sjeveru i sudarale se s Euroazijskom pločom. To je rezultiralo miješanjem dijelova ploča i planinskih lanaca koji se protežu na zapadu od Pireneja, prelazeći južnu Europu do Irana, tvoreći planine Zagros i Alborz, do Himalaja i lanaca jugoistočne Azije.[2]

Granice[uredi | uredi kôd]

Euroazijsks, anadolska i arapska (ljubičaste boje) ploča.

Arapska ploča sastoji se većinom od Arapskog poluotoka; proteže se prema zapadu na Sinajskom poluotoku i Crvenom moru i prema sjeveru do Levanta. Granice ploča su:

Povijest[uredi | uredi kôd]

Arapska ploča bila je dio Afričke ploče tijekom većeg dijela fanerozojskog eona (paleozoikkenozoik), do oligocenske epohe kenozojske ere. Rift u Crvenom moru započeo je u eocenu, ali se razdvajanje Afrike i Arabije dogodilo prije oko 25 milijuna godina u oligocenu, a od tada se Arapska ploča polako kretala prema Euroazijskoj ploči.[4] Otvaranje pukotine u Crvenom moru dovelo je do ekstenzivne vulkanske aktivnosti. Postoje velika vulkanska polja koja se nazivaju Stariji Harrati, kao što su Harrat Khaybar i Harrat Rahat, pokrivaju velike dijelove zapadne Arapske ploče. Neke aktivnosti se i dalje nastavljaju, posebno oko Medine,[5] a postoje redovite erupcije unutar Crvenog mora.[6]

Sudar između Arapske ploče i Euroazije gura gore iranske planine Zagros. Budući da se Arapska ploča i Euroazijska ploča sudaraju, mnogi gradovi su u opasnosti, poput onih u jugoistočnoj Turskoj (koja se nalazi na Arapskoj ploči). Ove opasnosti uključuju potrese, tsunamije i vulkane.

Države i regije[uredi | uredi kôd]

Zemlje unutar ploče uključuju cijelu Arabiju (Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Jemen) i Džibuti na Rogu Afrike, kao i dijelove Levanta (istočni Libanon, Jordan, istočni Izrael i Sirija ) i Mezopotamija (Irak). Regije uključuju dijelove Awdal (Somalija / Somaliland), pokrajinu Huzestan (Iran), regiju jugoistočne Anatolije (Turska) i podregiju Južna Denkalya (Eritreja).

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Sizes of Tectonic or Lithospheric Plates. Geology.about.com. 5. ožujka 2014. Pristupljeno 23. siječnja 2016.
  2. Image Science and Analysis Laboratory, NASA-Johnson Space Center. Tectonics of the Arabian Plate. The Gateway to Astronaut Photography of Earth. NASA. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. srpnja 2007. Pristupljeno 21. srpnja 2007.
  3. arabia2. 15. rujna 2014. Plate Boundaries of the Arabian Plate – GEOS 309: Tectonics. Geos309.community.uaf.edu. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 23. siječnja 2016.
  4. Arabian Plate - African/Arabian Tectonic Plates. Africa-arabia-plate.weebly.com. Pristupljeno 23. siječnja 2016.
  5. Volcanoes of Saudi Arabia. 7. ožujka 2016. Pristupljeno 24. ožujka 2016.
  6. Wenbin Xu. 26. svibnja 2015. Birth of two volcanic islands in the southern Red Sea. Nature Communications 6, Article number: 7104


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Arapska ploča koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.