Šampanjac

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Područje na kojem se uzgaja loza za proizvodnju šampanjca obilježeno je crvenom bojom

Šampanjac (Francuski vin de Champagne) je pjenušavo vino koje naknadnim (drugim) vrenjem u boci razvija vlastiti ugljični dioksid, a naziv je dobilo po francuskoj pokrajini Champagni i danas je naziv šampanjac rezerviran isključivo za pjenušce iz te pokrajine. Pjenušava vina proizvedena u ostalim pokrajinama mogu se označavati samo kao pjenušci (Vin mousseux).


Dom Pérignon kao zaštitni znak za Moët & Chandon

Šampanjac i pjenušci[uredi VE | uredi]

Nalazeći ishodište u šampanjcu, razvila se šira skupina posebnih tipova vina, koje se općenito naziva pjenušavim vinima. Ona obuhvaća:

  • pjenušce
  • bisere
  • gazirana vina.

Međusobno se ovi tipovi razlikuju po načinu proizvodnje i po tlaku ugljičnog dioksida u boci.


Dom Pérignon, slijepi redovnik benediktinske opatije Hautviller, našao je način kako da šampanjac učini vrhunskim pićem. Do tada je nevolja bila što su mrtvi kvasci ostajali u boci, a njihov talog zamućivao je vino i davao mu neugodan okus. Naknadnim drugim vrenjem razvije se ugljični dioksid koji mu daje lijepu pjenu i osobit peckav okus. To vrenje može nastati spontano, a može biti izazvano posebnim sojevima kvasaca.

Središta proizvodnje šampanjca su Épernay. i Reims. U Champagni se proizvode isključivo bijeli šampanjci, a najbolji su oni od crnog burgunca (brzim prešanjem dobije se bijelo vino) i chardonnaya.


Način proizvodnje[uredi VE | uredi]

Po načinu proizvodnje pjenušci se dijele na one dobivene klasičnom metodom ili dobivene tankovskom metodom, pri tome nema neke razlike u kvaliteti, ali ima u cijeni.

Klasična metoda[uredi VE | uredi]

Klasičnom metodom naziva se ona gdje je drugo vrenje obavljeno u boci, odnosno Dom Pérignonova metoda. Ta metoda je vrlo skupa, jer zatijeva puno prostora i ljudskog rada. Svaka se boca mora, tijekom nekoliko mjeseci, svaki dan protresti, zaokrenuti za koji stupanj i lagano naginjati kako bi se na kraju talog od kvasca skupio na grliću boce. Gubitci od pucanja boca (u kojima nastaje sve jači unutarnji pritisak ugljičnog dioksida) katkad su veliki, a također i puno vina gubi pri degoržaciji, odnosno pri postupku otčepljivanja boca i izlijevanja taloga, te dosipavanja tzv. ekspedicijskog likera, koji će konačno oblikovati okus pjenušca.

Tankovska metoda[uredi VE | uredi]

Tankovska metoda je ona gdje je drugo vrenje obavljeno u čeličnim tankovima, a naziva se još i metoda Charmat po svojem pronalazaču. Osnovna vrijednost te metode je u industrijalizaciji postupka, što znači i pojeftinjenje pjenušca i njegova dostupnost širem krugu potrošača.

Tlak ugljičnog dioksida u boci[uredi VE | uredi]

Čaša Cuvée Réserve s karakterističnim perlanjem
  • Pjenušci pri temperaturi od 4°C moraju imati tlak ugljičnog dioksida veći od 3,5 atm.
  • Biseri pri temperaturi od 4°C moraju imati tlak ugljičnog dioksida od 0,5 - 3,5 atm.
  • Gazirana vina pri temperaturi od 4°C moraju imati tlak ugljičnog dioksida najmanje 0,5 atm.

Kod pjenušaca i bisera naknadnim se vrenjem razvija vlastiti ugljični dioksid, a gaziranim se vinima ugljični dioksid utlačuje iz čeličnih boca. Razlika između ovih tipova pjenušavih vina vidi se u pjenjenju i perlanju. Pjenušci pri otvaranju boce razvijaju obilnu pjenu, ali i dugo perlaju (ispuštaju končiće sitnih mjehurića), čak i do 24 sata. Kod gaziranih vina, pjena brzo bukne i brzo nestane, a perlanja nema ili traje vrlo kratko.

Količina neprovrelog šećera[uredi VE | uredi]

Pjenušci i pjenušava vina proizvode se u skali od potpuno suhih do slatkih. S obzirom na ostatak neprovrela šećera nose razne oznake:

  • Ultra Brut, Brut Nature ili Brut integral, non dosé ili zero dosage: od 0 do 3 g/l neprovrelog šećera
  • Extra Brut: od 0 do 6 g/l neprovrelog šećera
  • Brut: od 0 bis 15 g/l neprovrelog šećera
  • Extra Sec, također: Extra Dry: od 12 do 20 g/l neprovrelog šećera
  • Sec: od 17 do 35 g/l neprovrelog šećera
  • Demi Sec: od 35 bis 50 g/l neprovrelog šećera
  • Doux: s 50 g/l neprovrelog šećera (rijetko kod šampanjaca)

Veličine butelja[uredi VE | uredi]

Različite veličine butelja Vueve Clicquota

Pjenušci se prodaju u buteljama raznih veličina, od kojih svaka ima svoj naziv. Veće boce imaju nazive različitih povijesnih ili biblijskih ličnosti.

Normalna veličina Litra Naziv
¼ 0,2 Piccolo
½ 0,375 Demi / Filette
1 0,75 Imperial ili bouteille (butelja)
2 1,5 Magnum
4 3 Jeroboam (dvostruki magnum)
6 4,5 Rehoboam
8 6 Metuzalem
12 9 Salmanazar
16 12 Baltazar
20 15 Nebukadnezar
24 18 Salomon
35 26.25 Souverain ili Sovereign
36 27 Primat
40 30 Melchisedec