Škocjanske jame

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Škocjanske špilje

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Škocjanske špilje
Flag of Slovenia.svg Slovenija


Škocjanske jame na karti Slovenija
Škocjanske jame
Škocjanske jame
Lokacija Škocjanske jame u Sloveniji
Godina uvrštenja: 1986. (10. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: vii, viii
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO

Škocjanske jame su sustav krških špilja u Sloveniji koje su jedan od najvećih svjetskih prirodnih fenomena kao jedan od najvećih podzemnih kanjona u svijetu, iznimne ljepote s jedinstvenim ekosustavom, te velike povijesne vrijednosti jer su bile naseljene od prapovijesti. Zbog toga su 1986. godine upisane na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi. Nakon stjecanja neovisnosti, slovenske vlasti su osnovale Nacionalni park Škocjanske jame[1].

Ulaz u Škocjanske jame
Ulaz iznutra
Terasaste naslage škriljevca
Martelova soba

Odlike[uredi VE | uredi]

Škocjanske jame su dospjele i na popis zaštićenih vodenih područja Ramsarske konvencije 1999. godine jer zajedno s rijekom Reka čini najveće podzemno vodeno područje u Europi. Rijeka Reka je zapravo Vela voda koja izvire u Hrvatskoj, na južnoj strani Snežnika, te kod Velike Doline (Škocjan) ponire u Škocjanske jame kroz koje teče 34 km te izvire ponovno u Italiji, blizu Monfalconea, gdje se kao rijeka Timavo ulijeva u Jadransko more. Ono po čemu su Škocjanske jame jedinstvene od svih svjetskih špilja je upravo golemi kanjon rijeke koji je dug oko 3,5 km, širok od 10 do 60 metara, s najvećom visinom od 140 metara. Na nekim mjestima se širi u ogromne prostorije od kojih je najveća Martelova soba koja ima volumen od 2,2 milijuna m³, najveća u Europi i jedna od najvećih u svijetu. Zanimljivo je da ovaj ogromni podzemni kanjon ima veoma mali riječni ulaz zbog čega razina vode rijeke Reke može porasti za više od 100 metara[2]. Osobito je dojmljivo kako rijeka Reka u vrijeme kišne sezone ponire 160 metara u dubinu kod sela Škocjana.

Arheološka istraživanja su otkrila da su ljudi naseljavali ove špilje od Mezolitika, te tijekom Neolitika, Brončanog i Željeznog doba, sve do Antike i Srednjeg vijeka, tj. posljednjih 5,000 godina. Škocjanske jame nisu imale samo lokalnu vrijednost, nego i veliku vjersku vrijednost u prapovijesno doba kada je bilo osobito važno povezivati ovozemaljski s podzemnim, zagrobnim, životom. Također, prva istraživanja krškog krajolika su rađena upravo ovdje u 19. stoljeću, te odavdje potječu i termini kao što su "krš" i "dolina", a koji su se uvriježili u geologiji.

Ovo područje je i dom mnogih rijetkih i ugroženih vrsta ptica i šišmiša, ali i rijetke špiljske životinje (npr. Čovječja ribica). Zbog neobičnih geomorfoloških u mikroklimatskih uvjeta ovdje se razvio jedinstven ekosustav u kojemu vidimo mješavinu sredozemnog, pri-sredozemnog, srednjoeuropskog i alpskog geografskog sustava.

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Škocjanske jame
  1. Službena stranica Škocjanskih jama (slov.) (engl.)
  2. dr. Andrej Kranjc: Historical overviue and description of the Caves (str. 42.-57.)

Poveznice[uredi VE | uredi]

Najslavniji krš na svijetu:

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 45°39′44″N 13°59′18″E / 45.66222°N 13.98833°E / 45.66222; 13.98833