Željeznička ustaška vojnica
| Željeznička ustaška vojnica | |
|---|---|
| Aktivna | 13. listopada 1941. – 19. kolovoza 1944. |
| Država |  Nezavisna Država Hrvatska
|
| Odanost | Nezavisna Država Hrvatska
|
| Grana |  Ustaška vojnica
|
| Vrsta | Mehanizirano pješaštvo |
| Uloga | osiguranje željezničkog prometa |
| Veličina | 2 zdruga (brigade) |
| Sjedište | Zagreb |
| Sudjelovanje u borbama | Operacija Trio Operacija Dinara |
| Zapovjednici | |
| Istaknuti zapovjednici |
Vilko Pečnikar Ante Vokić Ivo Herenčić |
Željeznička ustaška vojnica bila je posebna grana tj. postrojba Ustaške vojnice u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tijekom drugog svjetskog rata. Kasnije je mijenjala ime u Ustaška vojnica – Prometni zdrugovi i Prometni zdrug Ustaške vojnice.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Željeznička ustaška vojnica je ustrojena radi osiguranja i nadzora željezničkih pruga i prateće infrastrukture, čuvanje željezničkih uređaja te pratnja vlakova i nadzora nad kretanjem putnika i tereta. Formirana je 13. listopada 1941., a za popunu su bili predviđeni djelatni i bivši željezničari pripadnici Ustaškog pokreta.[1] Na čelu Željezničke ustaške vojnice nalazio se Zapovjednik željezničke ustaške vojnice sa sjedištem u Zagrebu, kojeg je imenovao poglavnik Ante Pavelić. Za prvog zapovjednika postavljen je satnik, kasnije bojnik P.T.B.-a Vilko Pečnikar. Željeznička ustaška vojnica prvobitno se sastojala od I. željezničke ustaške bojne u Zagrebu, te od II. željezničke ustaške bojne u Sarajevu. Svaka je bojna u svom sastavu imala stožer bojne i tri satnije. Postrojavanje III. željezničke ustaške bojne započeto je tek u svibnju 1942. u Osijeku, a u bojni je do početkom listopada 1942. ustrojena samo jedna satnija te je istoga mjeseca ugašena.
U srpnju 1942. Željeznička ustaška vojnica mijenja ime u Ustaška vojnica – Prometni zdrugovi. Za zapovjednika je imenovan ustaški potpukovnik Ivo Herenčić, dok se sam sastav nije mijenjao i nadalje se sastojao od dvije bojne, s tim da su objedinjeni u postrojbu pod nazivom Prometni zdrug Ustaške vojnice. U svibnju 1943. godine ustrojene su III. i IV. željeznička ustaška bojna, a u kolovozu iste godine postojeći Prometni zdrug Ustaške vojnice preustrojen je u dva prometna zdruga na sljedeći način:
- I. prometni zdrug sa stožerom u Zagrebu
- I. prometna bojna I. prometnog zdruga,
- Udarna bojna I. prometnog zdruga Zagreb,
- I. doknadna bojna I. prometnog zdruga,
- II. doknadna bojna I. prometnog zdruga,
- Posadna bojna I. prometnog zdruga,
- Popunidbeni vodovi I. prometnog zdruga u Lepoglavi, Klanjcu i Sisku.
- II. prometni zdrug sa stožerom u Sarajevu
- I. bojna II. prometnog zdruga,
- II. bojna II. prometnog zdruga,
- III. bojna II. prometnog zdruga.
19. kolovoza 1944. Prometni zdrugovi su rasformirani a njihovo ljudstvo je poslužilo za formiranje IX., X., i XI. ustaškog zdruga.[2]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Skupina autora – Ustaška vojnica 1, Despot infinitus d.o.o., Zagreb, 2013., str. 259
- ↑ Jug, Damir; Oružane snage NDH, 2004., str. 239