Adigejska

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Republika Adigejska, Republika Adigeja
Республика Адыгея
Адыгэ Республик
 
 
Flag of Adygea.svg Adygeya - Coat of Arms.png
Zastava Adigejske Grb Adigejske
RussiaAdygea2007-01.png
Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
Glavni grad Maikop
Službeni jezici ruski, adigejski
Politički status Republika
Savezni okrug Južni
Gospodarska regija Sjevernokavkaska
Predsjednik
(Президент)
Hazret Medžidovič Sovmen
(Хазрет Меджидович Совмен)
Premijer
(И.о. Премьер-министр)
Jevgenij Aleksejevič Kovaljev
( Евгений Алексеевич Ковалев)
Zakonodavno tijelo ...
Glava zakonodavne vlasti
(Глава законодательной власти)
Ruslan Gissovič Hadžebiekov
(Руслан Гиссович Хаджебиеков)
Površina 80. po veličini
 - ukupno 7,792 km²
 - % vode 6,9 %
Stanovništvo 74. po veličini
 - ukupno (2014.) 446.046
 - Gustoća 57,29/km²
Himna Himna Adigejske
Vremenska zona RTZ2.png
Moskovsko vrijeme (UTC + 3)
Automobilska oznaka 01
Adygea.png

Adigejska ili Adigeja je republika u južnom dijelu Ruske Federacije. Nalazi se na sjevernom Kavkazu.

Naziv Adygeja dolazi iz adigejskog (čerkeskog) jezika, od riječi "adyge" u značenju "plemeniti".

Od 1991. godine ima status republike. Službeni jezici su čerkeski i ruski jezik.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Ova mala republika nalazi se jugoistočno od Krasnodara, s obiju strana rijeke Belaje i između Labe i Kubana u južnoruskim stepama. Sa svih je strana okružena Krasnodarskim krajem i nalazi se u blizini obala Crnog mora. Ipak, nema izravni izlaz na Crno more.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Adigeja je nazvana prema narodu Adigejaca koji su zapravo Čerkezi. Na popisu stanovništva 2002. godine u republici ih je bilo 447.109, odnosno 36,4%. Većinu stanovništva čine Rusi, kojih je 52%. Drugi značajnije zastupljeni narodi su Armenci s 15.268 pripadnika (3,41%) i Ukrajinci s 9.091 pripadnika (2,03%). U republici žive i brojne izbjeglice i prognanici iz nemirnih pokrajina sjevernoga Kavkaza.

Čerkezi su većinom muslimani.

Upravna podjela Adigejske[uredi VE | uredi]

  • grad Adigejsk (город Адыгейск)
  • grad Maikop (город Майкоп)
  • Giaginski rajon (Гиагинский)
  • Košehabljski rajon (Кошехабльский)
  • Krasnogvardjejski rajon (Красногвардейский)
  • Maikopski rajon (Майкопский)
  • Tahtamukajski rajon (Тахтамукайский)
  • Teučežski rajon (Теучежский)
  • Šovgenovski rajon (Шовгеновский)

Gradovi[uredi VE | uredi]

Najveća naselja u Adigejskoj su Maikop (Myjeqwape), Jablonovski, Enem i Giaginskaja.

Gradovi i gradska naselja (stanje: 1. siječnja 2005.)

Grad Rusko ime Broj stanovnika
Maikop Майкоп 157.223
Jablonovski Яблоновский 25.288
Enem Энем 17.684
Adigejsk Адыгейск 12.187
Tuljski Тульский 9.099
Kamennomostski Каменномостский 7.515
Tljustenhablj Тлюстенхабль 4.934

Povijest[uredi VE | uredi]

Priobalno područje sjeverno od Crnog mora je već bilo u 6. stoljeću pokršteno, i to od strane Bizanta.
Tijekom idućih stoljeća, ostatak Čerkeza je nominalno prešao na kršćanstvo. To se zbilo usprkos vlasti Kazara, čija država je bila judaistička, odnosno židovske vjere.

Đenovežani su imali svoje male priobalne posjede onamo, i gradili su mnoštvo trgovišta i utvrda u području gdje su živili Čerkezi.

Padom Carigrada, Čerkezi su tražili pomoć od Rusa, za se moći boriti protiv Krimskog kanata (v. i Krimski Tatari). Budući je ruska pomoć izostala, prešla je u 16. stoljeću velika većina Adigejaca na islam. Ovaj čin je bio uvjetovan i iz razloga mirnog življenja - ovo se učinilo da ne bi više bilo prodavani kao robovi na Orijentu.

Čerkesko područje su u 19. stoljeću zauzeli Rusi, i pritom su brojni iselili. Za razliku od većine inih ruskih republika, Adigejska u sovjetsko vrijeme nije bilo autonomna SSR, ASSR, nego autonomna regija. Raspadom SSSR-a 1991. uzdignuta je na razinu republike. Državni čelnikom joj je službeno od 8. veljače 2002. Hasrat Sovmen, a čelnik vlastiju je od 6. ožujka 2002. Nikolaj Demšuk.

Gosporarstvo[uredi VE | uredi]

Republika je poljodjelska , a sukladno tome, od industrija, najvažnija je prehrambena industrija.

Pored pšenice, kukuruza, suncokreta i sladorne repe, adigejsko poljodjelstvo proizvodi orahe, kestene i jagode.

Iduća važna djelatnost je drvna industrija.

Adigejska je siromašna rudama, a jedino ima nešto malo nafte, zemnog plina i zlata.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Adigejska