Caspar David Friedrich

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Caspar David Friedrich
romantizam
Caspar David Friedrich
Gerhard von Kügelgen, Portret C. D. Friedricha iz oko 1810.
Rođenje 5. rujna 1774.
Greifswald, Njemačka
Smrt 7. svibnja 1840.
Dresden, Njemačka
Vrsta umjetnosti slikarstvo - crtež - grafika
Praksa Kopenhagen, Dresden
Utjecao Edvard Munch, Salvador Dali, itd.
Utjecali Claude Lorrain, Joseph Mallord William Turner, John Constable
Poznata djela Križ u gori
Lutalica iznad mora magle
Brodolom Nade
Stijene Rügena
Potpis Friedrich C D autograph.png
Portal o životopisima

Caspar David Friedrich (5. rujna 1774., Greifswald7. svibnja 1840., Dresden) je njemački slikar i grafičar; najvažniji predstavnik romantizma u Njemačkoj i često smatran za najvažnijeg njemačkog umjetnika svoje generacije[1].

Tetschen Altar ili Križ u gori, 1807., 115 × 110.5 cm, Gemäldegalerie, Dresden
Friedrichovo prvo važnije djelo koje raskida s tradicijom prikazivanja oltarnog križa smještajući ga u krajolik.

Životopis[uredi VE | uredi]

Brodolom Nade, 1824., ulje na platnu, 126.9 × 96.7 cm, Kunsthalle, Hamburg.

Caspar David Friedrich je rođen kao šesto od desetero djece u Greifswaldu, lučkom gradiću u Švedskoj Pomeraniji koji su Prusi anektirali 1815. god. Djetinjstvo mu je obilježeno tragedijom: majka mu je umrla kad mu je bilo sedam godina, mlađa mu je sestra umrla sa samo dvadeset mjeseci, a brat se utopio pokušavajući mu spasiti život u nesreći na klizanju. Studirao je kod J. G. Quistropa na kopenhagenskoj Akademiji umjetnosti, jednoj od najvažnijih u Europi, a potom se preselio u Dresden (1798.). Zajedno s Ph. O. Rundgeom C. D. Friedrich je važan i za književni krug oko Heinrich von Kleista, Novalisa i drugih njemačkih romantičarskih književnika. Njegovim slikama su se divili prijatelj Goethe, a otkupljivao je pruski kralj Fridrik Vilim III., na nagovor 15-godišnjeg princa, koji je kasnije postao Fridrik Vilim IV., a kupovali su ih i car Nikola i veliki knez Aleksandar. No, ipak je Friedrich umro u siromaštvu, i to „napola lud”[2]. Sahranjen je na groblju Svetog trojstva u Dresdenu.

Wikicitati „Nisam toliko slab da podlegnem zahtjevima svog vremena koje je u suprotnosti s mojim uvjerenjima. Ja stvorim čahuru oko sebe i puštam da drugi urade to isto. Ostavit ću vremenu da pokaže što će od toga biti: sjajni leptir ili crv.”
([3])

Proslavljen je tek u kasnom 19. stoljeću, a do 1920-ih njegove slike su otkrili ekspresionisti, a 1930-ih i nadrealisti i egzistencijalisti. Usponom nacizma ranih 1930-ih isticana je njegova vrijednost, a padom nacizma palo je i zanimanje za njegove slike jer su doživljavane kao nacionalističke. Tek je 1970-ih C. D. Friedrich ponovno priznat kao ikona njemačkog romantičarskog pokreta i slikar međunarodnog značaja.

Djela[uredi VE | uredi]

Lutalica iznad mora magle, 1818., 94.8 × 74.8 cm, Kunsthalle, Hamburg.

Prva djela C. D. Friedrich je radio u sepiji i crtežu, a u ulju ostvaruje impozantni Tretschen-Altar (Križ u planini). Najveći domet postiže u krajolicima, magličastim marinama, prizorima brodovlja, stijena, ledenih santi, gotičkih ruševina, i to stvaranjem određene atmosfere, služeći se simboličnim elementima (Brodolom Nade; Krajolik s dugom; Greiswaldska luka). Osobitu pozornost je poklanjao nijansama boja. U Friedrichovim slikama čovjek je često smješten u omalovažavajućem položaju naspram dominantnog krajolika koji, po riječima povjesničara Christophera Johna Murraya, „upravlja gledateljevim pogledom prema metafičkim dimenzijama”[4].

Njegov suvremenik, francuski kipar David d'Angers (1788.–1856.) ga je opisao kao čovjeka koji je pronašao „tragediju krajolika”[5].

Wikicitati „Ono što slikari krajolika vide u stotinu stupnjeva okolne prirode pokušavaju bez milosti utisnuti u vidik od 45 stupnjeva. Nadalje, ono što je u prirodi razdvojeno velikim prostorima, ugužvano je u prostor koji se prelijeva i preopterećuje oko, stvarajući neugodan i neukusan utjecaj na gledatelja.”
(Timothy Mitchell, "Caspar David Friedrich's Der Watzmann: German Romantic Landscape Painting and Historical Geology", The Art Bulletin 66 (3), 1984., str. 452.–464. doi:10.2307/3050447, JSTOR 3050447)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. William Vaughan, German Romantic Painting, Yale University Press, New Haven, 1980., str. 65. ISBN 0-300-02387-1
  2. Philip B. Miller, "Anxiety and Abstraction: Kleist and Brentano on Caspar David Friedrich", Art Journal 33 (3), 1974., str. 205.–210., doi:10.2307/775783, JSTOR 775783
  3. John Russell, Art born in the fullness of age, The New York Times, 23. kolovoza 1987.
  4. Christopher John Murray, Encyclopedia of the Romantic Era, 1760-1850, Taylor & Francis, London, 2004., str. 338. ISBN 1-57958-422-5
  5. William Vaughan, Friedrich, Oxfordshire: Phaidon Press, Oxford, 2004. ISBN 0-7148-4060-2

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Caspar David Friedrich