Prosvjetiteljstvo

Izvor: Wikipedija

Povijest zapadne filozofije
Predsokratska filozofija
Antička filozofija
Srednjovjekovna filozofija
Renesansna filozofija
Filozofija 17. stoljeća
Filozofija 18. stoljeća
Filozofija 19. stoljeća
Filozofija 20. stoljeća
Postmodernistička filozofija
Suvremena filozofija
Vidi i:
Istočna filozofija
Babilonska filozofija
Indijska filozofija
Iranska filozofija
Kineska filozofija
Korejska filozofija
Kršćanska filozofija
Islamska filozofija
Židovska filozofija

Prosvjetiteljstvo je duhovni pokret u Europi u 18. stoljeću. Prosvjetitelji su ostavili svoj pečat u filozofiji i književnosti osobitim preispitivanjem društvenog poretka te čovječnosti, služeći se pritom idejama "prirode", "slobode" i "razuma" (ovaj je bliži zdravoj pameti nego racionalističkome razumu). Svojim suprotstavljanjem religioznim, moralnim i političkim opresijama prosvjetitelji su težili obnavljanju znanja, etike i estetike svoga vremena: prosvjetiteljski ideal čovjeka je onaj koji djeluje po prinicipima, a ne samo po navikama, običajima i tradiciji. Sebe su smatrali naprednom elitom koja se bori protiv iracionalnosti, praznovjerja i tiranije prošlih stoljeća i ujedno djeluje za svjetski napredak.

[uredi] Značajni predstavnici prosvjetiteljstva

• Voltaire (1694-1778)
• francuski enciklopedisti:
  • Denis Diderot (1713-1784)
  • Jean le Rond d'Alembert (1717-1783)
  • Baron d'Holbach (1723-1789)
• David Hume (1711-1776)
• Jean-Jacques Rousseau (1712-1778)
• Adam Smith (1723-1790)
• Immanuel Kant (1724-1804)
• Gotthold Ephraim Lessing (1729-1781)
• Moses Mendelssohn (1729-1786)
• Edmund Burke (1729-1797)
• Thomas Paine (1737-1809)
• Markiz Condorcet (1743-1794)

[uredi] Prosvijećeni vladari

• Marija Terezija (Habsburška Monarhija)
• Fridrik II. Veliki (Pruska)
• Katarina II. Velika (Rusija)
• Josip II. (Habsburška Monarhija)

[uredi] Vidi još

• Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti
• Što je prosvjetiteljstvo (Foucault)
• Ernst Cassirer