Dinosauri
Izvor: Wikipedija
 |
Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu. Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika. |
|
Dinosauri Status zaštite: Fosili |
||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Replika tiranosaura
|
||||||||
| Sistematika | ||||||||
|
||||||||
|
|
||||||||
Dinosauri su prapovijesne životinje nastale prije dvjestotinjak milijuna, a nestale prije 65 000 000 godina. Ime im dolazi iz grčkog, a znači strašni gušter. Bili su najbrojnija životinjska skupina u mezozoiku, koji se dijeli na trijas, juru i kredu.
Uglavnom su bili biljožderi, a otkriveno je tek nekoliko vrsta mesoždera. Osim kopnenih, postojali su i morski i leteći dinosauri, što ide u prilog teoriji o spoju dinosaura i ptica.
Uglavnom se vode kao hladnokrvni gmazovi, ali postoje indikacije da su bili toplokrvni, slični više pticama, nego gmazovima.
Sadržaj |
[uredi] Obilježja
Neki dinosauri su, uz kitove, najveće životinje koje su ikad postojale na Zemlji. Za najvećeg se smatra diplodok, dug 25 metara, duga vrata i male glave. Postoje indikacije da su ipak veći supersaur i ultrasaur, no do danas nije nađen velik broj njihovih fosila. Mamenčisaurov vrat je bio dug 11 metara.
Najmanji je dinosaur kompsognatus, veličine purana.
Od mesoždera se kao najomraženiji ističe tiranosaur, dug 15 metara i zuba od kojih neki strše 20 centimetara. Postoje dokazi da je veći mesožder karharodontosaur, ali je ovaj daleko omraženiji. Premda je prikazan kao zastrašujuć lovac, postoje indikacije da je spor i nespretan, pa čak i da je strvinar. Tomu u prilog ide brzina jednaka čovjekovoj i slab vid, kao i mišljenje da mu je trebalo nekoliko sekundi da pokrene glavu za 45 stupnjeva.
[uredi] Evolucija
Evolucija dinosaura počinje u trijasu, prije skoro 250 000 000 godina, kada se od primitivnih tekodonta počinje razvijati dinosaur i neke druge grupe arhosaurija. Najstariji poznati predstavnik dinosaura ili je Eoraptor lunensis - što znači jutarnji kradljivac, pronađen u Argentini 1991. Pronašao ga je Paul Sereno, paleontolog iz Chicaga. Njegova starost se procjenjuje na oko 235 000 000 godina. Od tog vremena dinosauri počinju naglu ekspanziju i zauzimaju sve dijelove tadašnjeg kopna. Još na početku svog razvoja dijele se na dvije velike grupe:
- Saurischia,sa karličnim pojasom kao kod gmazova (pubis je uperen prema naprijed)
- Ornitischia, sa karličnim pojasom kao kod ptica (pubis je okrenut unazad).
Oba dvije skupine daju niz ogranaka koji zauzimaju sva kopnena staništa i potiskuju sisavce, te im neomogućuju daljnji razvitak. Sisavci su se pojavili, približno, kad i prvi dinosauri i od tada nisu ni malo napredovali čitavih 170 000 000 godina, sve dok dinosauri nisu izumrli. U periodu jure, a možda još i u trijasu, Saurischia daje ogranak iz koga nastaju prve ptice. Dalje usavršavanje dinosaura trajalo je i tijekom perioda krede kada su bili na vrhuncu svog razvoja, a onda misteriozno nestali ostavljajući za sobom jedino ptice kao najprilagođeniju grupu celurosaurija. Nestanak dinosaurusa, drugih krupnih mezozoičkih gmazova i opće 65% tadašnjeg živog svijeta, dovodi se u vezu sa padom ogromnog asteroida koji je prije 65 000 000 godina pao na poluotok Jucatan u Meksiku. Zbunjujuća je činjenica da su preživjeli neki organizmi vrlo bliski dinosaurima, kao što su i njihovi primitivniji srodnici - krokodili i evolucijski potomci dinosaura - ptice.
[uredi] Otkriće
Robert Plot, engleski prirodoslovac, otkrio je 1667. prvu kost dinosaura. Tada su ljudi mislili da je svijet nepromjenljiv. Znanstvenici su smatrali da se radi o kosti nekoga slona ili čak diva. 145 godina poslije, žena engleskog liječnika, Mantella, nalazi ogromne zube u hrpi kamenja. Mantell je sakupio toliko fosila da je svoju kuću pretvorio u muzej. Vidjeli su te velike zube i nisu znali odrediti kome pripadaju. Njegovi pomagači, znanstvenici, zaključili su da se radi o velikim sisavcima. Mantell je primijetio da ti ogromni zubi sliče zubima južnoameričkih leguanima (Iguanidae). Pomislio je da su to zubi fosilnog guštera kojeg je nazvao iguanodon-engleski: "leguanov zub". Znanstvenici su mislili da je riječ o zubima nekog krokodila ili nosoroga.
Konačno, 1841. godine, veliki stručnjak Richard Owen prvi put potvrđuje da je riječ o davno nestalim gmazovima. Nazvao ih je dinosauri što na grčkom znači "strašni gušteri". Otada su dinosauri popularni.
[uredi] U popularnoj kulturi
Do 1960ih godina dinosauri su zamišljani kao veliki gmazovi koji usamljeno hodaju po močvari i vuku svoje dugačke repove. Zatim se došlo do indikacija da su zapravo sličniji pticama nego gmazovima. U animiranim filmovima dinosauri se najčešće dijele na dobre i zle, koji se međusobno bore. Kao dobri su prikazani biljožderi - diplodok i srodnici, triceratops, stegosaur, parasaurolopus i sl. Zli su tiranosaur, alosaur i srodnici.
Sama pojava dinosaura mesoždera (poput tiranosaura) izaziva veliki strah, pa se dobiva savršen lik za horor film. To je iskorišteno u filmu Jurski park, gdje oživljeni tiranosaur dospjeva na slobodu i ljude gleda kao hranu.
