Kristalna rešetka
Izvor: Wikipedija
Kristalna rešetka je sustav pravilnog rasporeda čestica u kristalima. Prema vrsti veze i rasporedu građevnih elemenata razlikuju se:
- metalna kristalna rešetka
- atomska kristalna rešetka
- molekularna kristalna rešetka
- ionska kristalna rešetka
| tip kristala | Primjeri | Energija veze kJ/mol | Tip kemijske veze | Strukturne jedinice | Karakteristike kristala |
| ionski | NaCl
LiF |
753,624
1004,832 |
ionska (heteropolarna) | pozitivni i negativni ioni | Tvrdi i krti, visoko talište, jaka infracrvena apsorpcija, mala električna vodljivost na niskim temperaturama, dobra ionska vodljivost na visokim temperaturama. Topljivi u otapalima tipa vode. Otopine i taljevine su ionski vodiči. |
| kovalentni | dijamant
SiC |
~711,756
1184,8644 |
kovalentna (homopolarna) | atomi | Velika tvrdoća, visoko talište, niska električna vodljivost, praktički netopljivi u svim otapalima. |
| metalni | Na
Fe |
108,8568
3935592 |
metalna | ioni metala | Tvrdi i kovki, visoko talište, metalni sjaj, visoka električka i toplinska vodljivost, topljivi samo u tekućim metalima. |
| molekularni | Ar
CH4 |
7,53624
10,04832 |
van der Waalsove sile | atomi ili molekule | Mekani, nisku talište, relativno velika kompresibilnost, niska električka vodljivost, topivi u organski tekućinama. |
| s vodikovim vezama | H2O(led)
HF |
50,2416
29,3076 |
vodikova | atomi ili molekule | U odnosu na molekularne kristale veća energija veze, više talište, pomak karakterističnih vrpci u infracrvenim spektrima prema nižim frekvencijama, veće dielektrične konstante; tendencija k polimerizaciji. |
Oblici kristalnih rešetki [uredi]
| Kristalni sustavi | |||||||||||||||||||
| Redni broj | Kristalni sustav | Tip rešetke | Elementarna ćelija | ||||||||||||||||
| Međusobni odnos bridova i kutova | Bridovi i kutovi koji su specifični | Broj rešetki | Simetrija rešetke | Primitivna | Bazno centrirana | Volumno centrirana | Plošno centrirana | ||||||||||||
| 1 | Triklinska | a≠b≠c α≠β≠γ | a,b,c, α,β,γ | 1 | ![]() |
- | - | - | |||||||||||
| 2 | Monoklinska | a≠b≠c α=γ=90°≠β | a,b,c, β | 2 | ![]() |
- | - | ||||||||||||
| 3 | Rompska | a≠b≠c α=β=γ=90° | a,b,c | 4 | ![]() |
||||||||||||||
| 4 | Trigonska | a=b=c α=β=γ<120°≠90° | a α | 1 | ![]() |
- | - | - | |||||||||||
| 5 | Tetragonska | a=b≠c α=β=γ=90° | a, c | 2 | ![]() |
- | - | ||||||||||||
| 6 | Heksagonska | a=b≠c α=β=90° γ=120° | a,c | 1 | ![]() |
- | - | - | |||||||||||
| 7 | Kubna | a=b=c α=β=γ=90° | a | 3 | ![]() |
- | |||||||||||||
Literatura [uredi]
- C. W. Bunn: Chemical Crystallography an introduction to optical and x-ray methods, Oxford at the Clarendon press, 1952.
- Tehnička enciklopedija, tom 7., Ke-Međ, Zagreb, 1980.






