Rab (grad)
|
|
|
|---|---|
|
|
|
| Država | |
| Županija | Primorsko-goranska |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - ukupno | 9.480 stan. |
| Gradonačelnik | Rosanda Krstinić-Guščić |
| Poštanski broj | 51280 |
| Zemljovid | |
|
Rab na zemljovidu Hrvatske
|
|
Rab je grad u Hrvatskoj na otoku Rabu.
Sadržaj |
Gradska naselja [uredi]
Gradu Rabu pripada 7 naselja (stanje 2006.), to su: Banjol, Barbat na Rabu, Kampor, Mundanije, Palit, Rab i Supetarska Draga. Nekoć su pod upravom grada Raba bili i naselje Lopar (od 2006. posebna općina) i Lun, naselje na najsjevernijem dijelu otoka Paga koje je od 1992. pod upravom općine Novalja.
Stanovništvo [uredi]
Popis 2001. [uredi]
- Banjol - 1.971
- Barbat - 1.205
- Kampor - 1.293
- Lopar - 1.191
- Mundanije - 509
- Palit - 1.593
- Rab - 554
- Supetarska Draga - 1.164
Ukupno: 9.480[1]
Popis 1991. [uredi]
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Rab
Povijest [uredi]
Rab se prvi put spominje u putopisu grčkog geografa Pseudo Skilaksa, koji otoke Rab i Pag spominje pod zajedničkim imenom "Mentorides".
U Ptolomejevim spisima spominje se otok Skardona, a na njemu dva grada: Arba i Kollenton. Od kasnijih grčkih i rimskih putopisaca i geografa, Plinije Stariji u svom djelu "Povijest prirode" (Historia naturalis), spominje Rab pod imenom Arba.
U kasnijim latinskim ispravama Rab se spominje pod različitim imenima: Arbia, Arbiana, Arbitrana, Arbum i Arbe. Značenje i podrijetlo današnjeg imena Rab, teško je utvrditi. Najvjerojatnije je da je današnje ime otoka i grada Raba nastalo od ilirskog ili liburnskog imena Arba, u značenju "šumovit" ili "zelen". Ime Rab u pisanim se dokumentima prvi put spominje tek sredinom petnaestog stoljeća.
Tragovi života na otoku sežu još od starijeg kamenog doba. Prapovijesna su nalazišta duž cijelog otoka, a najviše je artefakata pronađeno na poluotoku Lopar (nalazi starijeg i srednjeg kamenog doba, mlađeg kamenog doba, bakrenog i brončanog doba) dok su nalazišta željeznog doba na lokalitetima: Kampor, mjesto Rab, Banjol i Barbat.
Najstariji stanovnici otoka Raba za koje povijest zna bili su Iliri ili točnije ilirsko pleme Liburni, koji su u doba prije Krista obitavali na području od rijeke Raše u Istri do rijeke Krke u Dalmaciji, uključivši i otoke navedenog područja.
Slomom Austro-ugarske monarhije, krajem Prvog svjetskog rata 1918. godine formirana je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je 1929. godine nazvana Kraljevina Jugoslavija. Otok Rab nije odmah ušao u sastav novoosnovane kraljevine. Kraljevina Italija je nakon sloma Austro-ugarske monarhije, osim još nekih drugih otoka i krajeva, okupirala i otok Rab. Nakon mira u Rapallu, 23. travnja 1921. godine otok Rab ulazi u sastav KSHS, kasnije Kraljevine Jugoslavije.
Oružani napad Sila Osovine na Jugoslaviju 6. travnja 1941. bio je iznenadan, a ona je tada kao institucija nestala slomom njene vojne sile. Talijanska okupacijska vojska došla je na Rab 17. travnja, a ubrzo zatim formiran je poseban oblik okupatorske vlasti - Civilni komesarijat. Rimskim ugovorom 18. svibnja 1941. godine, zaključenim između Mussolinija i Pavelića, Rab je anektiran fašističkoj Italiji. Sredinom i krajem ljeta 1943. godine utjecaj partizana na otoku stalno jača. Nakon kapitulacije Italije, do tada ilegalni partizanski NOO preuzimaju cjelokupnu upravnu i sudsku vlast na otoku. Njemačke jedinice zaposjele su Rab u drugoj polovici mjeseca ožujka 1944. godine. Kasnije je otok ustupljen NDH. Partizanska vlast (NOO) ponovno je uspostavljena nakon dolaska partizanskih jedinica i zaposjedanja otoka 12. travnja 1945. godine. Od tada do slobodnih izbora 1990. godine Rab je u sastavu SFRJ, a nakon slobodnih izbora, u sastavu neovisne i slobodne Republike Hrvatske.
Gospodarstvo [uredi]
- turizam
- trgovina
- ribarstvo
- poljoprivreda
- obrti
Poznate osobe [uredi]
- Mark Antun de Dominis
- Ivan Krstitelj Rabljanin
- Sveti Marin - utemeljitelj republike San Marino
Spomenici i znamenitosti [uredi]
Na malom poluotoku, smještenom imeđu uvale Sv. Eufemija i gradske luke, izrastao je slikoviti i lijepi gradić, koji svojim karakterističnim oblikom, s četiri zvonika, podsjeća na veliki jedrenjak s četiri visoko uzdignuta jarbola.
Na Sjeverozapadnom dijelu Trga Municipium Arbe nalazi se jedna od najljepših građevina u gradu, nekadašnji knežev dvor, a sada skupština grada Raba. Od nekadašnjih antičkih građevina nije ostalo gotovo ništa, jer je grad nekoliko puta bio rušen i ponovno građen.
U 12. stoljeću Rab je bio značajan grad i biskupijsko sjedište, pa je, na molbu ondašnjega biskupa, novosagrađenu crkvu posvetio osobno Aleksandar III., papa 1177. godine na povratku iz Zadra u Rim.
Obrazovanje [uredi]
- Osnovna škola
- Gimnazija
Kultura [uredi]
- Katedra Čakavskog sabora
- Glazbena škola
- Klape (klapa Rab, klapa Eufemija, klapa Kristofor i ženska klapa Sozal)
- Na Rabu djeluju Ljubo Stipišić - Delmata i operna diva Dunja Vejzović.
- Udruga ULIKS
- Udruga rapskih samostreličara.
Umjetničke galerije [uredi]
- Galerija "Knežev dvor"
- Galerija "Nimira"
- Galerija "Paradiso"
- Galerija "Ars"
Umjetnici [uredi]
- Bolković-Pik
- Galerija Zubak
- Galerija Kelava
- Studio Ankica Ribarević
- Vedran Bišić
- Marijan Dragozet
- Anđelo Brna
- Kristina Maškarin
- Ivica Hodak
- Marijana Bravarić
- Zdravko Šimičić
- Vesna Mihelčić- Kurelić
- Marina Krstačić
- Diana Žigo
- Nada Debelić
- Nada Perčinić
- Miro Ivanović
- Belinda Rožić
Književnici [uredi]
Slobodan Novak i Dragutin Tadijanović su dio svoga života proveli u Rabu.
Događanja [uredi]
- Rapske glazbene večeri, koncerti klasične glazbe od lipnja do rujna
- Ljetni program izložbi u galeriji Knežev dvor
- Fjera - 25. - 27. srpnja trodnevna proslava sa prikazom renesanog srednjovjekovnog viteškog turnira
- Likovne kolonije u listopadu koje organizira udruga ULIKS
Sport [uredi]
- nogomet: NK Rab
- košarka: KK Rab
- boćanje: BK Mundanije
- rukomet: RK Rab
- boćanje: Albatros
- vaterpolo: Arba
Izvori [uredi]
Unutarnje poveznice [uredi]
Vanjske poveznice [uredi]
| Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |