Goriva

Naftna platforma

Goriva su sve tvari koje sagorijevanjem daju toplinu. Toplinska energija dobiva se iz goriva kemijskim procesom koji se zove oksidacija ili gorenje. U najviše slučajeva oksidacija je spajanje gorive tvari i kisika. Gorive tvari su najvećim dijelom ugljici pa je gorenje spajanje kisika (gorive tvari) s ugljikom. I ne-ugljična goriva kao vodik, klor, amonijak, natrij..., spajanjem s kisikom oksidiraju i oslobađaju toplinu. Prilikom oksidacije dolazi do kemijske reakcije, promjene u strukturi atoma goriva i oksidatora (kisika) te se takva goriva svrstavaju u kemijska goriva.

Povijesni pregled

Isprva se energija dobivala od vjetra, vode, vodene pare ili sunca. Najčešći izvor za dobivanje energije bili su drva i ugljen koji su se koristili za pogon brodova, lokomotiva i termoelektrana. 1823. godine braća Budinin destilacijom nafte dobivaju ulje za rasvjetu, petrolej. Prvu petrolejsku svjetiljku konstruirao je 1848. Poljak Ignacy Łukasiewicz a prvu bušotinu nafte izgradio je Edwin L. Drake 27. kolovoza 1859. u Titusville-u (SAD). Poslije pronalaska Otto-motora dolazi do naglog povećanja potrošnje naftnih derivata. 1870. godine proizvodilo se oko 1.000.000 tona nafte godišnje, pred Drugi svjetski rat proizvodilo se 300 milijuna tona, a sedamdesetih godina prošlog stoljeća svjetska proizvodnja sirove nafte bila je dvije milijarde i sedamsto milijuna tona godišnje.

Podjela goriva

Goriva se mogu podijeliti na razne načine te svaki pokušaj podjele ima svoje prednosti i nedostatke.

Goriva prema agregatnom stanju

• Kruta goriva

-Drvo

-Ugljen

• Kapljevita („tekuća”) goriva

-prirodna kapljevita goriva- nafta i

-sintetička kapljevita goriva- derivati nafte

Prema načinu primjene kapljevita goriva su: benzin, petrolej, kerozin, dizel (uključujući i biodiesel), loživa ulja i raketna goriva.

• Plinovita goriva

-prirodni, zemni plin,

-propan,

-butan,

-bioplin.

Goriva prema nastanku

• Fosilna

-biljnog porijekla

-životinjskog porijekla

• Mineralna

-anorganske mineralne tvari i

-umjetna; sintetička – goriva proizvedena kemijskim procesima.

Goriva prema vrsti izvora energije

• kemijska
• nuklearna

Goriva prema primjeni

Goriva za:

• peći i ložišta
• brodske motore i lokomotive
• klipne motore
• mlazne motore
• rakete
• nuklearni reaktor