Sumpor

Izvor: Wikipedija

Sumpor
[Ne] 3s2 3p4 16 S Periodni sustav elemenata
Osnovna svojstva
Kemijski element, Simbol, Atomski broj	Sumpor, S, 16
Kemijska skupina	nemetali
Grupa, perioda, Blok	16, 3, p
Izgled	žutozeleni kristali
Gustoća1	(α-sumpor) 2,07 kg/m3
Tvrdoća	2,0 (Mohsova skala)
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2	(25 °C) 22,75 J mol–1 K–1
Talište	115,21 °C
Vrelište3	444,6 °C
Toplina taljenja	1,727 kJ mol-1
Toplina isparivanja	45 kJ mol-1
1 pri standardnom tlaku i temperaturi 2 pri konstantnom tlaku ili volumenu 3 pri standardnom tlaku
Atomska svojstva
Atomska masa	32,065(5)
Elektronska konfiguracija	[Ne] 3s2 3p4

Sumpor je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol S, atomski (redni) broj mu je 16, a atomska masa mu iznosi 32,065(5) .

Kristali su mu žute boje, a najčešće se pojavljuje kao sulfat i sulfit, ili čak kao prirodni sumpor (posebno u blizini vulkana). Mirisom podsjeća na šibice, lagan je i mekan. Gori plavim plamenom pri čemu nastaje sumporov dioksid (SO₂). Na povišenim temperaturama tvori spojeve s klorom, ugljikom, željezom i drugim elementima.

Najveći svjetski proizvođač sumpora su SAD. Podzemne naslage sumpora se tale vodenom parom zagrijanom na 160°C te se pumpama izvlače na površinu, gdje se otopljeni sumpor skladišti u drvene sanduke i nakon hlađenja transportira dalje. Ovaj način proizvodnje sumpora naziva se Fraschov postupak, prema njemačkom kemičaru Hermanu Fraschu. Sumpor se najviše upotrebljava kao jedna od sirovina za fosfatna gnojiva, no osim toga ima široku primjenu u industriji, posebice za proizvodnju baruta, automobilskih guma, šibica, boja, lijekova, insekticida i fungicida. Spojevi sumpora, aminokiseline cistein i metionin su od životne važnosti u ljudskom metabolizmu, gdje služe u biokemijskim reakcijama.

[uredi] Alotropske modifikacije

Sumpor tvori preko trideset čvrstih alotropa, više ih ima samo ugljik. U prirodi se najčešće nailazi na α-sumpor, poznat i kao žuti ili rompski sumpor. Žuti sumpor nije topiv u vodi, a teško je topiv u ostalim otapalima, osim u sumporougljiku. U čistom obliku ima karakterističnu žutozelenu boju. Dobar je električni izolator, a slab vodič topline.

Kristali žutog sumpora imaju oblik romba (S₈ - rombohedralna struktura).

Na temperaturi od 95,3°C α-sumpor prelazi u β-sumpor, u kristale u obliku štapića. Ovu formu karakterizira manja gustoća od α-sumpora (1,96 kg/m³ u odnosu na 2,07 kg/m³).

[uredi] Utjecaj na okoliš

Industrijskim izgaranjem ugljena i petroleja stvara se sumporov dioksid (SO₂), koji u atmosferi reagira s kisikom i vodenom parom te tvori sumpornu kiselinu (H₂SO₄). Sumporna kiselina je komponenta kisele kiše, koja zagađuje i značajno umanjuje pH vrijednost tla i voda, što često ima pogubne posljedice na okoliš. Novi propisi u proizvodnji fosilnih goriva nalažu ekstrakciju sumpora iz konačnog proizvoda (ugljena, nafte, zemnog plina).

Nedovršeni članak Sumpor koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.