Groningen
|
|
|||
|---|---|---|---|
|
|||
| Koordinate: 53°13′N 6°33′W / 53.217°N 6.55°WKoordinate: 53°13′N 6°33′W / 53.217°N 6.55°W | |||
| Država | |||
| Pokrajina | |||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Jacques Wallage | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 83,69 km² | ||
| - Kopno | 79,59 km2 | ||
| - Voda | 4,10 km2 | ||
| Stanovništvo (2007.) | |||
| - Grad | 185.000 | ||
| - Gustoća | 2324 stanovnika/km² | ||
| Vremenska zona | Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1) | ||
| - Ljeto (DST) | Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 9700-9749 | ||
| Pozivni broj | 050 | ||
| Službena stranica groningen.nl | |||
| Zemljovid | |||
|
Položaj grada Groningena u pokrajini Groningen i pokrajine u Nizozemskoj |
|||
Groningen je najveći i glavni grad nizozemske pokrajine Groningen. Groningen je najveći grad na sjeveru Nizozemske i značajan sveučilišni centar.
Sadržaj |
Povijest [uredi]
Najstarija arheološka nalazišta na prostoru Groningena datiraju iz mlađeg kamenog doba (oko 3950. g.p.K). Prvi dokumenti koji spominju Groningen datiraju iz 1040. godine. U 13. st. je Groningen bio značajan trgovački centar i sagrađene su gradske zidine. U 15. st. je Groningen bio glavni grad pokrajine Frizije. Tada je sagrađen 127 m visok toranj Martini koji je u to doba bio najviša građevina u Europi.
Od 1594. je grad izgubio samostalnost i postao dio Nizozemske. Sveučilište je osnovano 1614. Nakon toga se grad jače razvio. Napadnut je u Trećem anglo-nizozemskom ratu 1672. Na samom kraju 2. svj. rata 1945. je došlo do Bitke kod Groningena u kojoj je sudjelovala kanadska intervencijska vojska koja je pobijedila njemačke snage uz pomoć nizozemskog pokreta otpora.
Zemljopis [uredi]
Groningen se nalazi na sjeveru Nizozemske. Smješten je nedaleko od obale Sjevernog mora. Reljef je nizinski i prevladava pješčano tlo. Oko grada postoji nekoliko jezera (najveće je Paterswoldsemeer južno od grada). Kroz grad je prokopano nekoliko kanala (najznačajniji je Van Starkenborghkanaal). U okolici ima mnogo nalazišta prirodnog plina.
Klima je umjerena s toplim ljetima i blagim zimama i relativno malim godišnjim razlikama temperature. U proljeće i ljeti pada više padalina.
Znamenitosti [uredi]
Najvažnija znamenitost je srednjovjekovni toranj Martini koji je u svoje doba bio najviši u Europi. Zanimljive su zgrade Sveučilišta Groningen. Značajan je Groningenski muzej građen 1994. u modernom stilu. Značajan je Znanstveni muzej i muzej stripova. Stanovnici Groningena mnogo koriste bicikle (preko polovice gradskog prometa se obavlja biciklima). Zato se Groningen naziva "Svjetski biciklistički grad".