Graz

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Graz
Gradska vijećnica u Grazu
Gradska vijećnica u Grazu
Grb Graza
Grb
Država Flag of Austria.svg Austrija
Savezne države Austrije Flag of Styria.svgŠtajerska (austrijska savezna država)
Austrijske pokrajine Gradska pokrajina
Vlast
 - Gradonačelnik Siegfried Nagl (ÖVP)
Površina
 - Ukupna 127,56 km²
Najveća visina 353 m
Stanovništvo (2009.)
 - Grad 255,354
 - Gustoća 2,002 /km²
Poštanski broj A-801x, A-802x, A-803x, A-804x, A-805x
Pozivni broj +43 316
Službena stranica www.graz.at
Zemljovid
Položaj Graza u Austriji

Položaj Graza u Austriji

Graz (hrvatski: Gradac, slovenski: Gradec) je drugi grad po veličini i broju stanovnika u Austriji.

Ima oko 250.000 stanovnika, od kojih su preko pet tisuća Hrvati. Glavni je grad savezne pokrajine Štajerske, prostire se na oko 127 km². Smješten je u predalpskom prostoru, na sjevernom rubu Gradečkog polja (Grazer Feld). Kroz grad teče rijeka Mura. Ona je u ranijim razdobljima bila značajan gospodarski čimbenik kao prometnica. Graz se razvio uz važnu prometnicu između talijanskog i panonskog prostora na prijelazu preko Mure. Ta se prometnica križala s cestom koja je iz njemačkih vodila u hrvatske krajeve. Takav križišni položaj rano je utjecao na razvoj trgovine i obrta. Graz je danas, na tragu te tradicije, poznat po velesajmu koji se održava svako proljeće i u jesen. Grad je industrijsko te gospodarsko središte južnog dijela Austrije.

Panorama grada sa Schlossberga

Povijest[uredi VE | uredi]

Graz, Georg Matthäus Vischer (1670.)

Graz se prvi put spominje 1128. godine, a tada su ga naseljavali pretežno slavenski stanovnici. U 12. stoljeću je počeo proces kolonizacije južnoalpskog prostora. Izvorište kolonista bilo je njemačko govorno područje. S jačanjem obrta i trgovine dolazi do doseljavanja bavarskih kolonista u podgrađe koje se ubrzano razvijalo. Oni su postupno potisnuli slavenske starosjedioce. To je osim iz brojnih dokumenata vidljivo i u nazivu jer se jedno vrijeme mjesto nazivalo Bavarski Gradec (Bayrisch-Grätz). Ipak je u gradskoj toponimiji bila i dalje jasno vidljiva slavenska osnova na koju se postupno nadograđivalo njemačko govorno nazivlje.

Landhaus, štajerski parlament iz 16. st.

U 12. stoljeću, vrijeme grofa Otokara III. Traungovca, postao je glavni grad Štajerske. Pripadnik obitelji Habsburg Leopold III. proglasio je 1379. godine štajerski Gradec-Graz prijestolnicom svoje države. Car Fridrik III. je deset godina iz Graza kao prijestolnice vladao Svetim Rimskim Carstvom. Car Ferdinand I. je svom sinu Karlu II. dao na upravu unutarnjoaustrijske zemlje (Štajerska, Koruška, Kranjska i Istra), a on je 1564. godine odabrao Graz za glavni grad zemalja kojima je vladao. U Grazu, koji je tada imao 30.000 stanovnika, došlo je do izgradnje reprezentativnih zdanja. Karla je naslijedio sin Ferdinand koji je kasnije postao car. On je izgradio poznati mauzolej kraj katedrale u kojem je pokopan. Nakon njega Graz je prestao biti prijestolnica. U tom značajnom razdoblju je u Gradcu bio 1608. osnovan hrvatski kolegij, koji je djelovao do 1624., kad se preselio u Beč.

Potkraj 16. stoljeća Graz je postao središtem zapovjedništva koje je zapovijedalo i hrvatskim područjem - Slavonska Vojna Krajina. Iz grada se zapovijedalo glavnim utvrdama Varaždin, Koprivnica, Križevci i Ivanić. Zanimljivo je da su u spomenutim utvrdama od 16. do 18. stoljeća zapovjednici bili najčešće časnici podrijetlom iz Graza i njegove štajerske okolice. Od 16. do 20. stoljeća mnogo je hrvatskih studenata studiralo u Grazu pa i danas ima relativno brojna hrvatska studentska zajednica u ovom gradu.

Graz je bio proglašen europskim glavnim gradom kulture za godinu 2003.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Podatak iz 1900. godine govori da je Graz tada imao 168.808 stanovnika. U prvoj popisnoj godini nakon Drugog svjetskog rata, 1951., grad je imo 226.476 stanovnika. Proteklih desetak godina, nakon 2001., bilježi se vrlo malen porast, a prema podacima iz 2009. godine u Grazu je živjelo 255.354 stanovnika.

Međutim, iskazana brojka vrijedi samo za stanovnike koji Graz imaju prijavljen kao primarnu lokaciju na kojoj stanuju, dok još nešto više od 35.000 ljudi Graz prijavljuje kao drugom mjesto stanovanja.

Gradska aglomeracija broji nešto više od 320.000 stanovnika.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Najvažnije gospodarske djelatnosti su turizam (posebno je zanimljiv veliki božićni sajam za vrijeme adventa), poljoprivredna gospodarstva (uzgoj svinja, ovaca i sl.), trgovina (maloprodaja i veleprodaja) te poslovi vezani za automobilsku industriju.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

U Grazu postoji 6 sveučilišta, s ukupno 50.000 studenata, od čega više od 80% čine stranci. To Graz čini drugim najvećim obrazovnim središtem u Austriji, nakon Beča. Sveučilište Graz (Universität Graz) najveće je sveučilište i broji 28.500 studenata, dok je na drugom mjestu Tehničko sveučilište (Technische Universität), koje broji 11.500 studenata.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Povijesno središte Graza i dvorac Eggenberg

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Povijesno središte Graza i dvorac Eggenberg
Flag of Austria.svg
Godina uvrštenja: 1999. (23. zasjedanje) prošireno 2010.
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/931 UNESCO

Povijesno središte Graza je upisanao na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1999. godine kao primjer skladnog suživota tipičnih građevina iz različitih povijesnih razdoblja i umjetničkih stilova. Kako je smješten na sjecištu različitih utjecaja, kao što su srednjoeuropski, talijanski i balkanskih zemalja, Graz ih je apsorbirao u jedinstvenu gradsku panoramu. Danas u starom gradu ima preko 1000 građevina različitih stilova, od gotičkih do modernih.

Ostale znamenitosti su:

  • Kunsthaus Graz ("Kuća umjetnosti") je muzej moderne umjetnosti koji su dizajnirali Peter Cook i Colin Fournier, a nalazi se pored rijeke Mure.
  • Murinsel ("Otok na Muru") je umjetni otok od čelika s kavanom, otvorenim kazalištem i igralištem, koji je dizajnirao američki arhitekt Vito Acconci.
  • Bazilika Mariatrost iz 1724. godine je kasnobarokna crkva na istočnom rubu grada.
  • Crkva Srca Isusova (Herz Jesu Kirche) iz 1887. godine je najveća crkva u Grazu koja ima 3. najviši toranj u Austriji u neogotičkom stilu (109 m).
  • Kalvarija na Göstingu s crkvom je procesijsko mjesto iz 17. stoljeća na sjeverozapadnom rubu grada. U njegovoj blizini su ostaci dvorca (Ruine Gösting) s kojeg se pruža najbolji pogled na cijeli grad.
  • Bolnica LKH-Universitätsklinikum iz 1904.-12. godine je najveća bolnica u Grazu, ali i najveći secesijski kompleks u Austriji.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Graz je zbratimljen sa sljedećim gradovima:

Panorama grada sa Schlossberga
Panorama grada sa Schlossberga

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Graz.

Izvori[uredi VE | uredi]