Gustav Janeček – Wikipedija

Gustav Janeček
Rođenje	30. studenog 1848. Konopiště
Smrt	Zagreb 8. rujna 1929.
Polje	kemija, farmacija
Portal o životopisima

Gustav Janeček (Konopiště, 30. studenog 1848. – Zagreb, 8. rujna 1929.), hrvatski kemičar i farmaceut češkog podrijetla. Njegovom zaslugom izgrađena su dva kemijska zavoda te je uspostavio preteču današnjeg Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.^[1]

Životopis[uredi | uredi kôd]

U Pragu je studirao farmaciju i kemiju te doktorirao 1875. godine. Na Tehničkoj visokoj školi u Beču je habilitirao 1897. Iste godine prelazi na Mudroslovni fakultet u Zagrebu radeći kao izvanredni profesor.^[1] Četiri godine nakon postaje profesor kemije. Sljedećih 45 godina obnašao je dužnost predstojnika Kemijskog zavoda, a u tri mandata bio dekan Fakulteta.^[2] Godine 1909./10. bio je prorektor.

Utemeljitelj je suvremenog kemijskog studija u Hrvatskoj.^[1] Janeček je prvi u Hrvatskoj obavljao kemijske analize kao sudski vještak te ga se stoga smatra osnivačem hrvatske forenzike. Godine 1918. je osnovao veletrgovinu lijekova "Isis" (kasnije "Medika") te tvornicu "Kaštel" u Karlovcu 1921. (danas PLIVA). U razdoblju od 1921. do 1924. obnašao je dužnost predsjednika JAZU-a.

Gustav Janeček je godine 1893. utemeljio "Društvo za uređenje i proljepšanje Plitvičkih jezera". Njegovom zaslugom uređene su prvi putevi i sagrađena prva odmarališta u parku.

Spomen[uredi | uredi kôd]

Godine 2009. njemu u čast postavljena je spomen-ploča na Plitvičkim jezerima.^[3]
HAZU je 1998. postavila spomenploču na Janečekovoj kući na Trgu kralja Tomislava u čast 150. godišnjice njegova rođenja.
Ulica u Ivanjoj Reki od 1993. godine nosi njegovo ime.^[4]

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ ^a ^b ^c Unizg.hr: Gustav Janeček, pristupljeno 23. prosinca 2015.
↑ enciklopedija.hr: Janeček, Gustav, pristupljeno 23. prosicna 2015.
↑ Croatia.ch: Utemeljitelj hrvatske kemije Gustav Janeček - rodom Čeh, životom i djelom Hrvat Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. studenoga 2013. (Wayback Machine), pristupljeno 23. prosinca 2015.
↑ Zagreb.hr: Naselja, ulice i trgovi, pristupljeno 23. prosinca 2015.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Mrežna mjesta

Gustav Janeček Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK

v • r • u Rektori Sveučilišta u Zagrebu

19. stoljeće	Matija Mesić (1874. – 1875.) • Stjepan Spevec (1875. – 1876.) • Anton Kržan (1876. – 1877.) • Kosto Vojnović (1877. – 1878.) • Franjo Maixner (1878. – 1879.) • Franjo Iveković (1879. – 1880.) • Aleksandar Bresztyenszky (1880. – 1881.) • Franjo Marković (1881. – 1882.) • Feliks Suk (1882. – 1883.) • Blaž Lorković (1883. – 1884.) • Đuro Pilar (1884. – 1885.) • Gustav Baron (1885. – 1886.) • Franjo Vrbanić* (1886. – 1887.) • Tadija Smičiklas (1887. – 1888.) • Antun Franki (1888. – 1889.) • Luka Marjanović (1889. – 1890.) • Natko Nodilo (1890. – 1891.) • Ivan Bujanović* (1891. – 1892.) • Josip Pliverić* (1892. – 1893.) • Vinko Dvoržak (1893. – 1894.) • Antun Maurović (1894. – 1895.) • Franjo Spevec (1895. – 1896.) • Armin Pavić (1896. – 1897.) • Juraj Dočkal (1897. – 1898.) • Josip Šilović (1898. – 1899.) • Đuro Arnold (1899. – 1900.)

20. stoljeće	Rudolf Vimer (1900. – 1901.) • Franjo Vrbanić* (1901. – 1902.) • Vjekoslav Klaić (1902. – 1903.) • Ivan Bujanović* (1903. – 1904.) • Josip Pliverić* (1904. – 1905.) • Antun Heinz (1905. – 1906.) • Antun Bauer (1906. – 1907.) • Milivoj-Klement Maurović (1907. – 1908.) • Gustav Janeček (1908. – 1909.) • Josip Volović (1909. – 1910.) • Julije Rorauer (1910. – 1911.) • Julije Domac (1911. – 1912.) • Josip Pazman (1912. – 1913.) • Edo Lovrić* (1913. – 1914.) • Đuro Korbler (1914. – 1915.) • Fran Barac (1915. – 1916.) • Ernest Miler* (1916. – 1917.) • Julije Golik (1917. – 1918.) • Ivan Angelo Ruspini (1918. – 1919.) • Ladislav Polić* (1919. – 1920.) • Karlo Radoničić (1920. – 1921.) • Vladimir Varićak (1921. -1922.) • Đuro Nenadić (1922. – 1923.) • Stjepan Zimmerman (1923. – 1924.) • Ladislav Polić* (1924. – 1925.) • Drago Perović (1925. – 1926.) • Ernest Miler* (1926. – 1928.) • Josip Belobrk (1928. – 1932.) • Albert Bazala (1932. – 1933.) • Đuro Stipetić (1933. – 1935.) • Stanko Hondl (1935. – 1937.) • Edo Lovrić* (1937. – 1938.) • Andrija Živković (1938. – 1940.) • Stjepan Ivšić (1940. – 1943.) • Božidar Špišić (1943. – 1944.) • Stjepan Horvat (1944. – 1945.) • Andrija Štampar (1945. – 1946.) • Grga Novak (1946. – 1947.) • Andrija Mohorovičić (1947. – 1949.) • Marko Kostrenčić (1949. – 1950.) • Antun Barac (1950. – 1951.) • Franjo Bošnjaković (1951. – 1952.) • Teodor Varićak (1952. – 1953.) • Željko Marković (1953. – 1954.) • Hrvoje Iveković (1954. – 1956.) • Zoran Bujas (1956. – 1958.) • Marijan Horvat (1958. – 1960.) • Vladimir Serdar (1960. – 1963.) • Slavko Macarol (1963. – 1966.) • Jakov Sirotković (1966. – 1968.) • Ivan Supek (1968. – 1972.) • Predrag Vranicki (1972. – 1976.) • Drago Grdenić (1976. – 1978.) • Ivan Jurković (1978. – 1982.) • Zvonimir Krajina (1982. – 1986.) • Vladimir Stipetić (1986. – 1988.) • Zvonimir Šeparović (1988. – 1990.) • Marijan Šunjić (1990. – 1998.) • Branko Jeren (1998. – 2002.)

21. stoljeće	Tomislav Ivančić** • Helena Jasna Mencer (2002. – 2006.) • Aleksa Bjeliš (2006. – 2014.) • Damir Boras (2014. – 2022.) • Stjepan Lakušić (2022 – danas)

*rektor u dvama, neuzastopnim mandatima **izabran, no podnio ostavku prije stupanja na dužnost

v • u Predsjednici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Franjo Rački (1866. – 1886.) • Pavao Muhić (1887. – 1890.) • Josip Torbar (1890. – 1900.) • Tadija Smičiklas (1900. – 1914.) • Tomislav Maretić (1914. – 1918.) • Vladimir Mažuranić (1918. – 1921.) • Gustav Janeček (1921. – 1924.) • Gavro Manojlović (1924. – 1933.) • Albert Bazala (1933. – 1941.) • Tomo Matić (1942. – 1945.) • Andrija Štampar (1947. – 1958.) • Grga Novak (1958. – 1978.) • Jakov Sirotković (1978. – 1991.) • Ivan Supek (1991. – 1997.) • Ivo Padovan (1997. – 2003.) • Milan Moguš (2004. – 2010.) • Zvonko Kusić (2011. – 2018.) • Velimir Neidhardt (od 2019.)